Kako to već godinama traje, Javna ustanova Bolnica Travnik je i ove godine organizovala prigodnu zabavu za penzionere koji su utkali svoj radni vijek u ovu ustanovu.
U krugu bolnice organizovan je kratki program sa zakuskom, a za sve penzionere pripremljeni su i prigodni simbolični pokloni.
Naime, pored bona, penzioneri su dobili i iskaznicu kojom se potvrđuje da su u pitanju penzioneri, kako bi im vrata Bolnice u svakom trenutku bila otvorena.
(Izvor i foto: Travnicki.INFO)
Opštine i gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine do kraja sedmice će početi sa isplatom pomoći Evropske unije (EU) energetski siromašnim domaćinstvima koja su ostvarila pravo na pomoć nakon provedenog Javnog poziva.
“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je, kako smo ranije i objavili, unijelo naloge za svih 79 opština i gradova, još u četvrtak prošle sedmice. Ministarstvo finansija pustilo je naloge prema oppštinama juče, a određeni broj opština već nas je obavijestio da su sredstva na njihovim računima i da su spremni da ih puste prema krajnjim korisnicima”, kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Delegacija EU je značajnom donacijom od 64,5 miliona KM pomogla energetski siromašnim domaćinstvima u našoj zemlji.
Ovu pomoć će dobiti 154.779 domaćinstava na području FBiH, a najveći broj kvalifikovanih domaćinstava je iz kategorije penzionera.
S obzirom na to da je najveći broj prijava iz kategorije penzionera odlučeno je da umjesto 300 KM dobiju 364,25 KM po domaćinstvu.
Ostale tri kategorije će dobiti po 579,76 KM po domaćinstvu.
(Izvor: Klix)
Da bismo na neki način otklonili dilemu, prvo ćemo da objasnimo koja je razlika između ova dva bankarska proizvoda.
Debitne kartice služe za plaćanje dobara ili usluga, a koriste se i za podizanje novca sa bankomata. U slučaju korišćenja debitnih kartica, novac se automatski skida sa vašeg tekućeg računa i da bi debitna kartica “radila”, morate da imate dovoljno novca na računu.
Ovdje bi valjalo napomenuti da banke mogu da odobre i dozvoljeni minus, koji može da pokrije nedostatak sredstava pri plaćanju debitnom karticom. Ipak, sa dozvoljenim minusom treba biti oprezan, pošto je riječ o najskupljem bankarskom proizvodu.
Što se tiče kreditne kartice, ona nije povezana sa vašim tekućim računom, već je riječ o kartici koja se ponaša kao izvor zasebnih, tj. pozajmljenih sredstava od banke. Ova kartica vam omogućava da nešto kupite sada i da platite kasnije. Trošak kupovine se dodaje na vaš trošak za kreditnu karticu.
Kod kreditnih kartica obično imate opciju da platite račun u cjelosti do određenog datuma bez kamate. Također, često postoji i mogućnost da platite minimalni iznos svoje kupovine i da potom rasporedite isplate tokom određenog vremenskog perioda. Vodite računa da za drugu opciju morate da platite i kamatu.
Prednost debitne kartice jeste što vam omogućava da “elegantnije” vršite neko plaćanje. Kada kažemo elegantnije, mislimo na to da ne morate sa sobom da nosite keš, a vaš novac je bezbjedniji, čak i ako, daleko bilo, izgubite novčanik ili vam ga neko ukrade.
Ipak, i sa debitnom karticom treba biti oprezan, a za nju važe standardne mjere opreza za svaku karticu. Banci što prije treba da prijavite ukoliko primijetite bilo kakve nelogičnosti u plaćanju vašom karticom ili ako primetite da vam je kartica nestala, prenosi Kamatica.
Američki neurolog Hauard Taker rođen je 1922. godine, a medicinom se bavi od 1947. Ima 101 godinu i prema Ginisovoj knjizi rekorda, on je najstariji ljekar u praksi. Oženjen je doktorkom Sarom, psihijatrom, koja se sa 89 godina bavi psihoanalizom. Doktora Takera mnogi pitaju za tajnu dugovječnosti, a on otkriva kojih pet pravila se pridržava čitavog života:
“Ako ste dovoljno srećni da imate karijeru u kojoj uživate i još uvijek možete da radite, razmislite o odlaganju penzionisanja”, kaže dr Taker i dodaje da primjećuje da mnogo ljudi koji odu u penziju, postanu neaktivni i na taj način povećavaju rizik od pada kognitivnih sposobnosti. Inače, dr Taker je tokom pandemije korona virusa sam liječio pacijente šest dana u nedjelji. “Kad ne radim, uživam da provodim vrijeme sa četvoro djece i desetoro unučadi i gledam sportski program”, dodaje dr Taker.
Iako Dr Hauard Taker ne može da bude aktivan kao prije, na traci za trčanje pređe oko pet kilometara, većinu dana u nedjelji. “Plivanje, trčanje, hodanje i skijanje u mojim 80-im održali su me jakim i zdravim. Studije su pokazale da nešto tako jednostavno, poput 15-minutne šetnje na svježem vazduhu, može da smanji rizik od prerane smrti za skoro 25 odsto”, kaže doktor.
“Zašto bi neko želio da udahne nešto osim svježeg vazduha u svoja pluća kad je život već kratak?”, kaže doktor i dodaje da se sjeća da je prisustvovao sastancima na kojima su ljekari, sa cigaretama u ustima, savjetovali pacijentima da prestanu da puše. “Danas znamo da pušenje cigareta povećava rizik od nastanka mnogih bolesti, moždanog udara, bolesti perifernih arterija, koronarne bolesti srca i drugih plućnih i kardiovaskularnih bolesti”, kaže neurolog.
Kampanja “Društveno odgovorni” kojom se određeni proizvodi u Republici Srpskoj prodaju bez marže biće nastavljena i u narednoj godini, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.
Šulić je naveo da na snazi ostaju i uredbe o ograničavanju marže na osnovne životne namirnice, kao i na naftu i naftne derivate.
“Takođe, planiramo početkom godine značajnije količine socijalnih paketa podijeliti našim sugrađanima, upravo iz onih interventnih nabavki koje imaju u sklopu Ministarstva trgovine i turizma”, rekao je Šulić za Srnu.
On je podsjetio da je sve navedeno sastavni dio odluka Vlade Republike Srpske koje su donesene radi smanjivanja inflatornih udara na građane Srpske.
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske pokrenulo je u junu kampanju “Društveno odgovorni” koja uključuje proizvođače, distributere i trgovce koji su se odrekli marže na pojedine proizvode.
U Bosni i Hercegovini živi više od 700 hiljada penzionera. Umjesto zasluženih benefita, nakon radnog vijeka, većina živi na rubu preživljavanja. Uz nedovoljne penzije, problem produbljuje i izostanak adekvatne zdravstvene zaštite i duge liste čekanja.
Dugotrajno čekanje u redovima, nedostatak specijalističkih pregleda, loša komunikacija sa medicinskim osobljem. Penzioneri kažu – postala im je to svakodnevnica.
Lista čekanja kod ljekara jedan od gorućih problema, kaže to Mirsad Terzić koji je na čelu Udruženja penzionera u Unsko-sanskom kantonu. Kao primjer navodi to što kardiološki pregled mora čekati skoro i do tri mjeseca.
“Vidim da tamo, kada sebe upisujem za čekanje, ima nekoliko stranica praznih, pa onda. Pitam sam sebe – šta je s ovim prostorom prije? To je posao policije, da vidimo kako se to prave liste… I tako gdje god odemo”, kaže Mirsad Terzić, predsjednik Udruženja penzionera USK.
Određeni lijekovi koji su im neophodni nisu na esencijalnoj listi ili su na listi B koja traži plaćanje u jednom dijelu. Veliki je to teret za penzionere koji su ionako već suočeni sa finansijskim ograničenjima.
“Gdje je kočnica? Kočnica je Zavod zdravstvenog osiguranja i novac. Kad se uđe u suštinu broja osiguranika penzionera na kantona i njihov broj – velika je razlika. 10.000. To je dokumentovano pod maskom i pojašnjenjem da su to nesređeni još podaci, umrli itd. Zar se može 10.000 ljudi voditi kao osiguranik da ne plaća Zavodu? Šta je interes?”, pita se Terzić.
Iz resornog Ministarstvu tek šturi odgovor. Poboljšanje zdravstvene zaštite penzionera bit će, kažu, jedan od fokusa u narednom periodu. A dok se problemi ne riješe, nekvalitetan pristup zdravstvenim uslugama i dalje će biti svakodnevnica za njih više od 22.000.
(Izvor: BHRT)
Starije osobe mogu da uživaju u različitim društvenim igrama koje će im omogućiti da se zabavljaju i druže sa drugima.
Neke od popularnih društvenih igara koje bi mogle biti pogodne za starije osobe uključuju šah, domine, Sudoku, mahjong, bingo, Scrabble, Trivial Pursuit, Monopoly i slično.
Ove igre mogu pomoći u održavanju mentalne agilnosti, podsticanju socijalne interakcije i pružanju zabave.
Superstogodišnjak Jovan Jovanović i dalje drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada umrla u BiH – u 110. godini.
Gerontološki centar Sarajevo saopštio je danas da Jovanović, koji je bio korisnik ove ustanove, drži i dalje ovaj rekord.
Rođen je 16. septembra 1906. godine u selu Donji Brčeli u Crnoj Gori.
Na njegov 110. rođendan u 2016. godini postao je prvi superstogodišnjak koji je ikada živio u BiH. Samo 15 dana nakon 110. rođendana Jovanović je preminuo.
Osim toga što je bio najstarija osoba u BiH, poznat je po tome da je objavio više od 200 naučnih članaka. Čak mu je iste godine kada je umro objavljen članak u “Sarajevskim sveskama” 2016. godine.
Gerontološka istraživačka grupa je 13. oktobra ove godine zvanično potvrdila njegove godine na osnovu dokumentacije koju je Gerontološki centar Sarajevo ima i većim dijelom je dobio iz arhive.
Jovanović, o kojem su pisali domaći, regionalni, pa i svjetski mediji, posthumno proglašen za najstariju živuću osobu u BiH.
U decembru 1943. godine oženio je Zagorku sa kojom nikada nije imao djecu i preselio se u BiH 1944. godine. Postao je profesor ruskog jezika i filozofije. Od 1957. radio je u univerzitetskoj biblioteci, gdje je ostao do penzije. Nažalost, Zagorka je preminula 1973. godine.
On još drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada umrla u BiH, a njegov rekord bi sredinom 2024. godine mogla oboriti Ajka Lokmić iz Sarajeva, rođena 4. maja 1914. godine, koja je još živa.
(Izvor: Srna)
U novoj emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” doktor Veljko Đorđević sa svojom gošćom govori o kraju godine i povećanoj depresiji za vrijeme praznika.
U medicini, psihijatriji, pa i u medijima, često se govori o pretprazičnim epizodama depresivnosti. Da li to uopšte postoji kao fenomen ili kao poremećaj, na sva pitanja odgovara Marijana Braš, psihijatar i profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U deset minuta nove emisije poslušajte kako da ne upadnete u zamku i postanete depresivni za vrijeme praznika.
Naravno, ukoliko imate neko pitanje vezano za zdravlje i želite da vam dr Veljko Đorđević odgovori možete nam pisati u inbox naše FB stranice ili direktno na našoj internet stranici. A mi vam odgovore donosimo u narednoj godini.
Kompletnu epizodu emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” možete pogledati u video prilogu:
