Zenički penzioneri teško žive

U današnjem društvu penzioneri se suočavaju s brojnim izazovima, među kojima je jedan od najvažnijih, skroman iznos penzije. Kako vrijeme prolazi, ekonomski pritisci i inflacija dodatno utiču na kupovnu moć penzionera, čije su penzije često nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova.

Penzioneri se uglavnom moraju snalaziti s ograničenim sredstvima, prilagoditi svoje životne navike i troškove, te biti izuzetno disciplinovani u finansijskom planiranju. Mnogi od njih se okreću različitim strategijama, uključujući štednju, prilagođavanje životnog stila, a u najgorem slučaju obraćaju se socijalnim ustanovama, koje njihov jecaj ne čuju.

“Živim sa ono malo penzijice, sa ono malo sirotinje. Dok dadnem za ljekove, za struju, za hranu šta ostane, nula. Oni sebe podmire, daju, uživaju a nama šta ostane”, rekla je Senada, penzionerka sa minimalnom penzijom.

Nekim penzionerima je nužno raditi dodatne poslove ili se angažovati u slobodnim zanimanjima kako bi pokrili sve svoje finansijske obveze. Ovi dopunski prihodi često su neophodni za podmirenje troškova zdravstvene njege, stanovanja i osnovnih potrepština.

“Mi smo u lošoj situaciji! Mi od naše penzije nemamo da kupimo sebi ni lijekove, ne može nam biti. Dok platimo struju, dok platimo telefon, skupo sve. Mi smo stari, ne možemo raditi da bi nešto sa strane privredili da se pomognemo uz penziju. Dok sve to isplaćamo nama ostane ništa, još pogotovo mogu zamisliti ko troši malo jače lijekova i malo te skuplje lijekove on ne može kraj s krajem sastaviti, ne daj Bože nikome. Dok se naši političari, naši funkcioneri bogate, povećavaju sebi bijeli hljeb i imaju besplatna putovanja, ručkove, sve besplatno sa grbače građana ove naše lijepe države.” rekao je Adnan.

(Izvor i foto: 072info.com)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Konjic poklanja bonove za hranu penzionerima

Povodom Dana penzionera, Udruženje penzionera Konjic poklanja bonove za hranu u vrijednosti od 30 KM koji važe za penzionere od 1941. do 1945. godišta

Bon se može podići na Vardi, u prostorijama Kluba penzionera Konjic. Sa sobom je potrebno ponijeti posljednji ček od penzije kao identifikacioni dokument.

Penzioneri gradske zone će u marketu na Luci za bon kupovati artikle po želji u TR “Salihović” market.

Takođe, prema mjestu prebivališta, bonove je moguće iskoristiti i u TR “Karmen” u Parsovićima za penzionere s područja Klisa, a penzioneri iz Glavatičeva i Bjelimića, iskoristiće poklon bon u TR “Bor” u Glavatičevu.

Akcija Udruženja penzionera Konjic je odličan primjer kako se može pomoći penzionerima i učiniti njihov život lakšim. Ovaj gest dobrote i solidarnosti je vrijedan pohvale i treba poslužiti kao primjer drugim organizacijama i pojedincima.

(Izvor i foto: novikonjic.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je oročena štednja?

Oročena štednja je finansijski proizvod koji se nudi u bankama. To je vrsta štednje u kojoj deponujete određenu sumu novca na određeni period, obično sa fiksnom kamatnom stopom.

Za vrijeme trajanja oročenja, novac se ne može povući ili koristiti, osim ako postoji poseban dogovor ili hitna potreba uz određene uslove.

Prednosti oročene štednje uključuju sigurnost, jer se vaš novac čuva u banci i garantuje se povrat depozita, kao i stabilnu kamatnu stopu tokom cijelog perioda oročenja. Takođe, može biti korisno za planiranje budžeta i ostvarivanje dugoročnih finansijskih ciljeva.

Važno je napomenuti da su kamatne stope za oročenu štednju obično više od onih koje dobijate na tekućem računu, ali manje fleksibilne jer ne možete pristupiti novcu sve dok period oročenja ne istekne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova zemlja ima najbolji penzijski sistem na svijetu

Holandija ima najbolji penzijski sistem na svijetu u 2023. godini, zaključak je istraživanja američke kompanije Merser.

Vrijednost CFA Globalnog penzijskog indeksa Holandije je 85,0 poena, iza nje je prošlogodišnji pobjednik Island sa 83,5 poena, dok je treće mjesto zauzela Danska sa 81,3 poena, navodi se na veb stranici ove organizacije.

Sve tri države su dobile najvišu ocijenu “A”, a ovu ocijenu je dobio još samo Izrael, prenosi Blumberg.

Penzijski sistemi su ocenjivani na osnovu njihove adekvatnosti, održivosti i inetegriteta, a u izvještaju se navodi da su penzije širom svijeta pod pritiskom koji nije ranije zabilježen.

Merser je analizirao penzijske sisteme 47 zemalja, a posljednje mjesto je zauzela Argentina. SAD se nalaze na 22. mjestu, a Kina na 30. mjestu.

Pad nataliteta dugoročno je izvršio pritisak na nekoliko ekonomija i penzijskih sistema, navodi se u izvještaju, što je negativno uticalo na rezultate održivosti za zemlje poput Italije i Španije.

Vještačka inteligencija (AI) ima potencijal da unaprijedi penzijske sisteme tako što će dovesti do efikasnijeg i bolje informisanog donošenja odluka, a potencijalno i do većeg realnog prinosa investicija, zaključuje glavni autor ovog izvještaja Brajan Noks.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za bijeljinske penzionere nema ogreva na odloženo plaćanje

Zima je na pragu, a jedan od najvećih izdataka koji je prati je nabavka ogreva. Ni ove godine, nažalost, bijeljinski penzioneri, uprkos skromnim primanjima, neće moći dobiti ogrev na odloženo plaćanje, objašnjava predsjednik Udruženja penzionera Bijeljina Đuro Stanojlović.

“Iako je Vlada odredila zagarantovanu cijenu za ogrev za penzionere, mi u Bijeljini nemamo stovarište Šuma RS. Najbliža šumska gazdinstva su nam u Loparama i Srebrenici pa je prevoz drva preskup. Imali smo i ugovor sa jednom lukavačkom firmom za prodaju uglja, ali pošto nam cijene ne mogu garantovati, odustali smo i od te saradnje. Mnogo bi nam značilo kada bismo mogli da riješimo ovaj problem jer nam se mnogo naših članova obraća upravo sa ovom molbom”, kaže Stanojlović za portal InfoBijeljina.

On podsjeća da ovo udruženje okuplja oko 11.500 penzionera, a da najnižu penziju prima oko 1.500 korisnika.

“Vlada RS je obezbijedila grant za pomoć penzionerima koji imaju penziju manju od 350 KM, ali ovo pravo nisu mogli da ostvare penzioneri sa srazmjenom penzijom. Nažalost, veliki dio njih je zbog tih nekih par desetina maraka penzije koje ostvaruju npr. u Federaciji ili nekoj drugoj zemlji regiona, ostao je bez ove pomoći. Smatramo da bi to trebalo ispraviti i omogućiti i svima da dobiju ovu povlasticu jer, prema našim saznanjima, dobar dio penzionera prima srazmjernu penziju manju od 350 KM “, upozorava Stanojlović.

(Izvor: infobijeljina.com, foto: Fena)

Podijeli tekst sa drugima na:

Težak položaj penzionera u Federaciji

O teškom položaju penzionera u Federaciji razgovarano je na Skupštini Saveza udruženja penzionera Srednjobosanskog kantona.

Ova populacija, uz ionako niske penzije, primorana je plaćati zdravstvene markice i participaciju za zdravstvene usluge, ali i lijekove sa esencijalne liste.

Samo prošle godine u Federaciji BiH je umrlo 10.270 penzionera.

Savez udruženja/udruga penzionera/umirovljenika SBK u okviru obilježavanja Dana penzionera u FBiH održao je svečanu sjednicu Skupštine u Centru za kulturu Opštine Travnik.

Na svečanoj sjednici prisustvovali su delegati skupštine i kompletni upravni odbori svih opštinskih udruženja penzionera Srednjobosanskog kantona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Lažne vijesti: šta su, zašto postoje i kako ih prepoznati?

Lažne vijesti su informacije koje su namjerno izmišljene, preuveličane ili iskrivljene kako bi obmanule ili manipulisale čitaocima.

Postoje iz različitih razloga, uključujući političku propagandu, finansijsku dobit ili jednostavno zbog zabave. Lažne vijesti mogu biti štetne jer mogu širiti dezinformacije, poticati konfuziju i narušiti povjerenje u medije.

Prepoznavanje lažnih vijesti može biti izazovno, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti.

Prvo, provjerite izvor informacija. Provjerite je li to pouzdana medijska kuća ili je nepoznata stranica. Takođe, provjerite je li vijest potvrđena od strane drugih pouzdanih izvora. Drugi korak je provjeriti sam sadržaj vijesti. Proučite je li priča logična, ima li nedostataka ili nelogičnosti. Takođe, provjerite jesu li u članku navedeni izvori ili citati koji potvrđuju tvrdnje.

Važno je biti kritičan i provjeriti informacije prije nego što ih podijelite ili vjerujete. Korištenje pouzdanih izvora, provjera činjenica i razumijevanje konteksta mogu pomoći u prepoznavanju lažnih vijesti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner sa Pala decenijama posjećuje beogradski sajam knjiga

Penzioner sa Pala Novak Radović sa jednakom strašću i uzbuđenjem sprema se da 43. put posjeti Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji je od svog prvog odlaska, davne 1977. godine, propustio samo jednom.

Radović za Srnu ističe da je Sajam knjiga u Beogradu za njega mjesto neopisive sreće, prvorazredni događaj u oblasti kulture, sa kojim se ništa ne može porediti.

“Sajam sam jedini put propustio ratne 1992. godine. I sad pamtim koliko sam želio da odem, da na momenat osjetim tračak normalnosti. Ipak, već naredne godine uspio sam da se ukrcam na neki kamion u Foči i da preko Čelebića dođem u Crnu Goru i Pljevlja, odakle smo produžili do Beograda”, navodi Radović.

Prisjećajući se tih nekoliko dana boravka u Beogradu i posjete Sajmu knjiga, Radović kaže da je to bilo nestvarno iskustvo, da se iz ratom zahvaćene zemlje odjednom pojavi na tom veličanstvenom događaju i bar na momenat osjeti svu ljepotu života.

Radović ističe da je već 1994. godine na poziv tadašnjeg direktora novoosnovane Narodne biblioteke Republike Srpske sa Pala Nedeljka Šipovca počeo da radi u toj ustanovi kulture, tako da se već iste godine ponovo našao na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.

“Te godine sam uredno otišao na Sajam kao bibliotekar Narodne biblioteke Republike Srpske i od tada više nisam nijedan propustio”, naglašava Radović.
On napominje da je prije dvije godine penzionisan, tako da je prošle godine prvi put na Sajam otišao kao penzioner i radio na štandu jedne izdavačke kuće koja ga je i ove godine angažovala.

“Ne mogu to opisati. Sajam knjiga za mene je najbolji sabor koji postoji, koji me najviše raduje. Mjesecima se uoči Sajma psihički spremam, a kako se primiče početak moje uzbuđenje i ta neka pozitivna trema je sve veća”, navodi Radović, koji je radni vijek proveo u biblioteci.

Radović smatra da se po brojnosti izdavača i ponudi knjiga Sajam nije mnogo promijenio, neke velike izdavačke kuće su nestale, ali su ih manje uspješno zamijenile i popunile prazninu.

“Ipak, kao i sve, i Sajam se mijenja. Čini mi se da je ljudi manje, mada su i dalje velike gužve, ali ne kao nekada. Fale mi i brojne roštiljnice koje su se nalazile ispred Sajma. Nekako taj spoj mirisa roštilja i knjige mi je davao neku posebnu draž. Poslije višečasovnog obilaska štandova sa knjigama volio sam da svratim u neku od tih roštiljnica. Nije se znalo da li je više ljudi unutra ili ispred u redu za hranu”, prisjeća se Radović.

On ističe da je za više od četiri decenije, kako odlazi na Sajam knjiga, upoznao sve značajnije književnike, političare i brojne druge radnike iz oblasti kulture, ali da je na njega najveći utisak ostavio akademik Matija Bećković, kao i susret sa Zoranom Đinđićem, koji je tada bio opozicioni političar.

“Bećković je čovjek koji osvaja i plijeni svojom harizmom. Kada razgovarate sa njim niste načisto da li se šali ili govori ozbiljno, prosto je fascinantan. Isto tako, neće da odgovori na svako pitanje. Nekako, ako ne želi, napravi šalu i zaobiđe to. Ništa manje impresivan nije ni srpski glumački bard Petar Božović”, navodi Radović.

On napominje da sebi nikada neće oprostiti što susrete sa velikim ličnostima nije ovjekovječio na neki način, pošto bi do danas imao veliku i vrijednu kolekciju.

Prema njegovim riječima, nekada se zajedno sa Sajmom knjiga održavao i sajam štamparstva, te je prva hala bila rezervisana za štamparske mašine, što je u to doba bilo impresivno.

“Poslije obilaska Sajma, mi iz Sarajeva obavezno bismo otišli na Skadarliju, gdje smo nekada morali čekati da bismo našli slobodno mjesto u nekoj od kafana. Bila su to divna vremena, a ta ulica imala je poseban šmek”, kaže Radović.

Međunarodni beogradski sajam knjiga, regionalno najveća manifestacija posvećena knjizi, biće održan od 21. do 29. oktobra.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Isporuka ogreva u USK-u će trajati do sredine novembra

Savez udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona i ŠPD Unsko-sanske šume održali su sastanak na kojem su razgovarali o dinamici isporuke ogrevnog drveta za ovu kategoriju društva u tekućoj godini, kao i sortimentima drveta koje ŠDP USK-a šume mogu ponuditi za iduću godinu.

Iz Saveza udruženja penzionera USK-a ističu kako su očekivali da drva budu isporučena do kraja ovog mjeseca svim penzionerima, ali da to ipak neće biti moguće realizovati iz objektivnih razloga nedostatka radne snage i činjenice da ŠPD USK-a šume, pored penzionera, snabdijevaju sindikate i škole na području kantona.

“Dio ogrevnog drveta za penzionere neće biti isporučen do kraja oktobra i najvjerovatnije će se duboko ući u novembar kako bi se isporuka do kraja uspjela realizovati. Ovom činjenicom su najviše pogođeni penzioneri u Bihaću i Cazinu, dok su u gradovima Sanski Most, Bosanski Petrovac i Velika Kladuša drva u potpunosti isporučena penzionerima s tog područja. Ostaje i jedan manji dio isporuke u Ključu, Bužimu i Bosanskoj Krupi ali će to biti završeno ovih dana”, kaže predsjednik Saveza udruženja penzionera USK-a Mirsad Terzić.

Druga tema razgovora na sastanku predstavnika šumara i penzionera bila je problematika oko isporuke ogrevnog drveta za iduću godinu. Kako je istaknuto, postoje određeni problemi koji se javljaju takođe zbog nedostatka radne snage i samarica kojima se izvlači drvo iz šume, a kojih je sve manje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednokratna pomoć za penzionere opštine Gacko

Obavještavaju se penzioneri, članovi Udruženja penzionera opštine Gacko, čija je penzija 400 KM i manja, da se mogu prijaviti u prostorije Udruženja radi dodjele jednokratne pomoći.

Penzioneri su prilikom dolaska obavezni ponijeti ček od zadnje penzije, a rok za prijavu ističe 17. novembra 2023. godine.

“Prijave podnesene poslije naznačenog roka neće biti razmatrane”, navodi se u saopštenju Udruženja.

(Foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na: