Za izmjene Zakona o PIO-u ima vremena i mislim da ćemo do kraja avgusta imati sastanak u Vladi Federacije BiH, barem tako očekujem – govori Haso Halilović.
“Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u segmentu parametara za povećanje penzija mogu se očekivati u ovoj godini, možda čak i da se u septembru nađu pred Parlamentom Federacije BiH” rekao je Haso Halilović, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.
Dodaje kako bi se primjena mogla očekivati tek od januara 2026. godine, rezimirajući da nije realno do kraja ove godine očekivati vanredno povećanje penzija koje bi omogućile izmjene Zakona o PIO-u.
Primjena od 1. januara 2026. godine
Sada se penzije u FBiH usklađuju jednom godišnje – 15. aprila – i to na osnovu 50 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 odsto rasta indeksa potrošačkih cijena. Penzioneri sada traže da se penzije usklađuju prema prosječnoj plati u FBiH i troškovima života u odnosu 60:40.
“Za izmjene Zakona o PIO-u ima vremena i mislim da ćemo do kraja avgusta imati sastanak u Vladi Federacije BiH, barem tako očekujem. Jer, mi smo 2. juna imali zakazan sastanak u Vladi FBiH, pa je odgođen svega dva sata ranije, a mi smo već bili u Sarajevu, zbog nepripremljenosti materijala. Mislim da bi na prvoj sjednici u septembru Parlament FBiH mogao raspravljati o zakonu i to po hitnoj proceduri”, kaže Halilović.
On naglašava da vremena ima da se usvoje izmjene i dopune zakona. Međutim, ističe da je nerealno očekivati sada vanredno povećanje penzija, a pogotovo jer je 70 miliona KM otišlo na jednokratnu novčanu pomoć, za koju su penzioneri tražili da ide u vanredno povećanje.
Vlada učinila po svome
“Vidjećemo kakvo ćemo rješenje naći i realno je očekivati da bi primjena zakona išla od 1. januara 2026. godine”, govori Halilović.
Ponavlja kako je uvijek bolje povećanje penzija nego isplata jednokratnih pomoći.
Sa Subašićem treba rasčistiti neke stvari
“Ja da vam kažem, bolje je i dva posto veće penzije nego jednokratna pomoć. Oni iz Vlade FBiH su nas odbili jer je to trajno, i znaju da se na to moraju plaćati doprinosi, a ovu pomoć ne moraju. I ovo što je omogućeno poslodavcima da radnicima mogu isplatiti do 400 KM više plate neoporezovano – to je na štetu sadašnjeg radnika i budućeg penzionera, kao i na štetu sadašnjeg penzionera. Jer sve na šta nisu uplaćeni doprinosi – nema niko koristi u konačnici, već samo štetu”, ističe Halilović.
Dodaje kako nije u redu da od dolaska na mjesto direktora Federalnog zavoda za penzijsko osiguranje Halil Subašić, a što je bilo 2023. godine, nije održan zvaničan sastanak sa predstavnicima penzionera.
“Mislim da se i sa njim neke stvari moraju raščistiti. Mi nismo imali sastanak sa njim otkako je došao na tu funkciju. On to sve izbjegava”, govori Halilović.
