Pomoć: 45.000 KM Udruženju penzionera Stari Grad

Načelnik Opštine Stari Grad, Irfan Čengić, organizovao je prijem za članove Udruženja penzionera Stari Grad Sarajevo u ugodnom ambijentu At Mejdana.

Povod za okupljanje bio je potpisivanje ugovora o dodjeli 45.000 KM namijenjenih financiranju aktivnosti Udruženja, u sklopu Javnog poziva. Predsjednik Udruženja, Kasim Halak, potpisao je sporazum u prisustvu načelnika Čengića.

Načelnik Čengić je tom prilikom naglasio značaj dodijeljenih sredstava za poboljšanje kvaliteta života penzionera, ističući da Opština Stari Grad ostaje posvećena pružanju podrške starijim sugrađanima.

“Ova sredstva predstavljaju našu predanost unapređenju uslova života naših penzionera. Osim ovih grantova, podržavamo i projekte poput ‘Udruženja Generacija’, kao i pomoć za liječenje, obnovu stambenih jedinica i drva za grijanje,” izjavio je Čengić.

Načelnik je kroz svoje djelovanje stalno isticao važnost aktivnog i zdravog starenja, te je njegova podrška penzionerima jasno vidljiva kroz sve realizirane projekte i inicijative.

(Izvor i goto: etto.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li šta znači skraćenica QR?

QR kodovi doživjeli su malo vjerovatan ponovni rast tokom pandemije Covid-19 kao sistema za prenos informacija “bez dodira”. Popularni su i danas, pogotovo u restoranima i barovima koji od posjetilaca traže da skeniraju QR kod kako bi pogledali cjenovnik. Međutim, malo ljudi zna šta ti inicijali znače.

QR jednostavno označava “brzi odgovor” (eng. “Quick Response”) . Sistem koda razvili su 1994. Masahiro Hara i njegov tim u DENSO-u, japanskom proizvođaču uključenom u razvoj tehnologije barkodova, piše “IFL Science”.

Fabrici su se obratile tvornice automobila koje su se žalile da crtični kodovi više ne odgovaraju jer svaki može sadržavati samo oko 20 znakova informacija. Kako su zalihe automobilskih kompanija rasle i rasle, njihove su kutije zahtijevale brojne bar kodove, što je bilo vrlo neučinkovito za radnu snagu.

Prosvetljenje je došlo kada je Hara, sada glavni inženjer u DENSO-u, gledao u ploču strateške igre “Go” i bio zapanjen masom informacija koje je mogla kodirati.

“Gledao sam u ploču i pomislio kako bi način na koji je kamenje poredano duž rešetki mogao biti dobar način prenošenja puno informacija u isto vrijeme”, rekao je Hara za “The Guardian” 2020. godine.

QR kodovi su se pokazali velikim uspjehom u svijetu japanskih tvornica automobila, ali Hara je bio iznenađen mnogim drugim primjenama svog izuma, uključujući finansijska plaćanja.

Standardni QR kod može pohraniti do 7.089 numeričkih znakova, 4.296 alfanumeričkih znakova, 2.953 binarnih bajtova ili 1.817 kanji znakova – znatno više informacija od jednostavnog crtičnog koda. Čak i ako je kod iskrivljen ili zamagljen, skeneri ga još uvijek mogu razumjeti, što ga čini vrlo praktičnim u nepredvidivom stvarnom svijetu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dvorište Todorovića među najljepšim u Lijevču

Veliko, prostrano dvorište, uredno pokošeno. U njemu svojevrsna botanička bašta.

Bogumila, paulovnija, albicija, jorgovan, domaći i indijski, palme, dud sa padajućim granama, plumbago ili plavi jasmin koji mnogi nazivaju ljepoticom bez premca, ruže stablašice i ruže penjačice…

Moderna kuća, sa velikim terasama, a pored ljetnikovac, nadstrešnice, pomoćni objekti. Malo podalje su štala za stoku, ambari, magaze za žito. Okolo je fasadirana ograda od cigle i betona sa kapijom od kovanog gvožđa.

Dvorište Savke i Branka Todorovića iz Laminaca kod Gradiške je među najljepšim u cijelom kraju.

Više puta je nagrađivano u izboru za najljepši kutak koji i ove godine provodi “Gradska čistoća” iz Gradiške.

“Mnogo vremena ovdje provodim, u vrtu stalno ima posla, ali meni i mojim ukućanima ovo nije jedina zanimacija. Imamo mnogo drugih poslova, a vrt nam je rekreacija”, priča Savka, nekada službenica u Opštini Gradiška, a sada domaćica sa penzionerskim statusom i sa “stotinu poslova”.

“Mnogo ljubavi ovdje je ugrađeno. Ne radim ja sama tu, imam više pomagača, mojih ukućana. To su suprug Branko, sin Dragan, kćerka Sanja, unuci Milan i Jovan. Unuka Tea se udala, ona ima dvoje djece, to su moja praunučad. I ona ima zasluge za ovaj vrt”, objašnjava Savka porodičnu organizaciju.

Ako joj se neka biljka dopadne, kaže, ne smiruje se dok je ne nabavi.

“Branko i ja smo zbog dvije ljubičaste albicije putovali u Beograd, sadnice platili 60 evra, ručali u Beogradu, proveli cijeli dan na putu, vratili se zadovoljni i srećni. Sada tragam za albicijom bijelog cvijeta”, otkriva Savka svoje planove i želje. Zastala je pored duda sa padajućim granama.

Ova voćka koja krasi vrt ima posebno značenje.

“Zasadila sam dud 4. jula 2007. godine, na dan kada je rođen mojoj unuk Milan. On je treći razred srednje škole. Napreduju u svemu i dud i unuk”, ističe ona.

O svakom stablu postoji priča, o njegovoj ljepoti, mirisu, cvijetu, izgledu…

“U vrtu provodim mnogo vremena, osmišljavam, planiram, uređujem, obnavljam, uvijek tu ima posla. Bogumila mi je draga, omiljena biljka, kao i paulovnija, albicija, obična i ljubičasta, one su na vidnom mjestu, onda plumbago mi se mnogo dopada, ruže stablašice su svakojakih boja, jorgovan čudesno miriše, palme stvaraju ambijent Mediterana u ravnom Lijevču…”

Kako je sve počelo, kada, pitamo, sasvim uprošteno, svjesni da odgovor nije tako jednostavan. Savka se vraća u osamdesete.

“Bili smo podstanari u Gradišci. Ovdje smo 1980. godine počeli izgradnju kuće, godinu kasnije je ozidali, a 1982. godine uselili. Sjećam se tog dana, bio je Ilindan, 2. avgust. Suprug je radio u građevinskom preduzeću ‘Jedinstvo’, a ja bila službenica u Opštini”.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Gračanice pozvani da potišu peticiju

Udruženje penzionera/umirovljenika Grada Gračanica organizuje potpisivanje peticije kojom se traži od Vlade i Parlamenta FBiH da izvrše izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO.

Ovim izmjenama omogućilo bi se kvalitetno, redovno i vandredno usklađivanje-tj. povećanje svih penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Pozivamo sve penzionere sa područja Gračanice, članove Udruženja kao i one penzionere koji nisu naši članovi da svojim potpisom-peticijom, daju svoj glas- i uputimo zahtjev prema vladi i parlamentu Federacije BiH”, navedeno je u saopštenju Udruženje penzionera/umirovljenika Grada Gračanica.

Ističu da će njihovi aktivisti obilaziti penzionere, koji će uz ličnu kartu potpisivati peticiju.

(Izvor i foto: radiogracanica.ba)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Za šta je dobra dinja?

Teško je zamisliti slađi zalogaj u ljetnjem periodu pored onog koji daje dinja. U njenom ukusu uživamo svakog ljeta, a za one koji još nisu probali dinju evo nekoliko korisnih informacija.

“Koliko je dinja zdrava možete već naslutiti. Odlično utiče na zdravlje organizma i štiti od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Podstiče normalan rad bubrega a zbog visokog sadržaja beta-karotena, deluje kao antioksidans”, kaže Jasna Vujičić, viši dijetetičar-nutricionista.

Dinja je zeljasta biljka za koju se smatra da je potekla iz Azije i koja daje sočne, slatke, žute plodove. Bila je poznata u drevnoj Kini, Rimu i Egiptu. Pored ploda, u ishrani se koristi i sjeme, a postoji i mnogo različitih sorti.

Zajednička im je karakteristika da sadrže beta-karotin zbog kojeg imaju specifičnu boju (narandžastu), folnu kiselinu i vitamin C, a u malim količinama i vitamin E, i kompleks vitamina B. Ova namirnica je bogata mineralima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma: kalcijum, magnezijum, kalijum, fosfor, natrijum, cink, gvožđe, bakar, sumpor.

Energetska vrijednost dinje je 24 kcal/100 g, pa dinja ima primjenu i u dijetalnoj ishrani. Gotovo 95 odsto dinje čini voda, jedan odsto proteini, 5,5 odsto šećeri, jedan odsto biljna vlakna, a ima i nešto limunske kiseline i eteričnog ulja.

Dinja im veliku industrijsku primjenu, pa se od nje često prave kompoti i marmelade.

“Jedan od osnovinih sastojaka kašastih voćnih sokova je upravo dinja iako se to ne deklariše na etiketi proizvoda. Dinje, baš kao ni lubenice, ne pripadaju voću, već botanički se smatraju za povrće. U istočnjačkim kuhinjama se priprema umak ili sos od dinje koji se uglavnom služi uz piletinu ili ribu sa roštilja”, navodi Jasna Vujičić, prenosi Kurir.

Podijeli tekst sa drugima na:

Bivši đaci se okupili nakon 40 godina, među njima i poznati pjevač

Nekadašnji učenici srednje škole u Sanskom Mostu, koji su se školovali za smjer električar-energetičar, okupljanjem i druženjem obilježili su 40 godina od mature i završetka školovanja.

Oni su se okupili ispred zgrade srednjoškolskog centra u ovome gradu, te obišli učionice u kojima su prije više od četiri decenije provodili bezbrižne školske dane.

Jedan od onih koji su prisustvovali ovom događaju bio je i Amir Kazić Leo, regionalna muzička zvijezda, koji je srednju školu završio u rodnom gradu, a potom se otisnuo u Zagreb, gdje je izgradio zavidnu muzičku karijeru.

“Kada vidim sva ova draga lica, probude se uspomene i sjećanja, to je nešto nevjerovatno. Decenije prođu tako brzo, život isto tako, a kao da je jučer bilo kada smo bezbrižno sjedili u školskim klupama, zbijali nestašluke, strahovali od loših ocjena i ukora, šalili se sa našim profesorima, imali prve simpatije i zaljubljivali se”, prisjeća se Kazić.

Ovom emotivnom trenutku prisustvovao je i profesor Mirko Vergić, nekadašnji razrednik ovoj generaciji, a da bi sve bilo kao nekada, Vergić je uzeo dnevnik i prozvao bivše učenike, a potom je svako od njih u kratkim crtama opisao svoj životni put.

“Drago mi je što su me se sjetili i što sam danas sa svojim nekadašnjim učenicima. Naravno da su emocije prisutne i sve izgleda kao nekada, čak se ni unutrašnjost prostorija u zgradi nije puno promijenila za sve ove godine”, kaže Vergić.

Većina nekadašnjih učenika je poslije završetka srednje škole napustila Sanski Most, te su svoju životnu egzistenciju i porodice zasnovali na nekim drugim mjestima, mahom u inostranstvu.

Među njima je i Tehvid Mahić, koji već dugi niz godina živi i radi u Švajcarskoj.

“Sudbina je htjela da iz rodnog grada odemo na sve strane svijeta, ali je lijepo kada se sretnemo poslije svih ovih godina. Dogovorili smo se da ovaj susret ne bude i posljednji, već da ih organizujemo svake dvije ili tri godine, po mogućnosti”, kaže Mahić.

Druženje bivših srednjoškolaca nije moglo proteći bez prisjećanja na sve zgode i nezgode iz školskih dana i svi su se puni pozitivne energije i utisaka vratili svojim kućama.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatno banjsko liječenje za 43 penzionera iz Gradiške

Iz Gradiške su jutros otišla 43 penzionera na desetodnevno besplatno banjsko liječenje u Banju Mlječanicu.

Predsjednik Udruženja penzionera Gradiška Miloš Jagodić rekao je da je novac obezbijedilo ovo udruženje uz podršku Gradske uprave.

On je podsjetio da je u maju za 52 penzionera obezbijeđeno banjsko liječenje u Tesliću, da je desetak koristilo usluge drugih banja, te da Vlada Republike Srpske ove godine finansira boravak u banjama za još 43 penzionera iz Gradiške.

Jagodić je dodao da Udruženje penzionera i na druge načine pomaže svojim članovima, pretežno dodjelom prehrambenih i higijenskih paketa i jednokratnih novčani pomoći.

“Od početka godine oko 1.800 najugroženijih penzionera dobilo je pomoć. Podijeljeno je više od 650 prehrambenih i higijenskih paketa i jednokratnih novčanih pomoći od 50 do 300 KM u ukupnom iznosu oko 80.000 KM”, naveo je Jagodić.

Udruženje penzionera Gradiška finansira se uglavnom od članarina, iz gradskog budžeta godišnje dobiju 120.000 KM, a ove godine Gradska uprava obezbijedila je i dodatnih 20.000 KM za sufinansiranjem troškova banjskog liječenja.

(Izvor: Srna; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sarajevska Opština Centar nastavlja podršku radu Udruženja penzionera

U Opštini Centar je upriličeno potpisivanje protokola kojim Opština Centar iz svog budžeta izdvaja iznos od 10.000 KM Udruženju penzioneraove opštine.

U ime Opštine Centar protokol je potpisao načelnik Srđan Mandić, koji je ovom prilikom kazao da Opština Centar već tradicionalno finansijski pomaže Udruženje penzionera te da će takvu praksu nastaviti i u budućnosti. U ime Udruženja penzionera Opštine Centar protokol je potpisao predsjednik Udruženja Mujo Slato.

“Svakodnevnim poskupljenjem osnovnih životnih namirnica našim penzionerima ostaje sve manje sredstava da mogu preživjeti do naredne penzije. Mi kao institucija se borimo i trudimo da im pomažemo sa različitim vidovima pomoći i programima podrške”, poručio je načelnik Mandić.

Uz riječi zahvalnosti Opštini Centar i načelniku Mandiću, Slato je istakao značaj dugogodišnje uspješne saradnje.

“Svaki vid pomoći je dragocjen i nama je dobro došao. Opština Centar zaista svesrdno pomaže penzionere kroz razne projekte. Ali i mi kao udruženje brinemo o svojim članovima. Hvala Opštini što i na ovaj način prepoznaje potrebe svojih građana, rekao je predsjednik Slato.

Pored sredstava koja je Opština izdvojila Udruženju penzionera, u budžetu ove lokalne zajednice redovno se izdvajaju sredstva za stalne novčane pomoći za penzionere u stanju socijalne potrebe, stalne novčane pomoći za lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina i bez primanja, jednokratne novčane pomoći za kupovinu lijekova penzionerima i licima starijim od 60 godina bez primanja, novčane pomoći za troškove kućne njege, novčane pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica…

(Izvor i foto: centar.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri koji rade mogu tražiti i novi obračun penzije

U matičnoj evidenciji osiguranika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske zaključno sa junom je 8.661 osiguranik koji istovremeno ima i status korisnika prava na starosnu ili invalidsku penziju, saopšteno je iz Fonda.

Svi oni imaju zasnovan radni odnos ili su prijavljeni na osiguranje po drugom osnovu u skladu sa Zakonom o radu, u nekom od pravnih lica ili kod preduzetnika.

Iz Fonda su naveli da je često pitanje da li i kada korisnik prava na penziju, koji istovremeno ima i status osiguranika, ima pravo na ponovni obračun penzije, do kada može da radi i da li će dodatni staž osiguranja uticati na povećanje penzije.

Iz Fonda su istakli da ponovno određivanje penzije vrše isključivo na zahtjev korisnika prava, pod uslovom da je naknadno navršeni staž osiguranja trajao najmanje godinu dana.

Pravo na povoljniji iznos penzije pripada od prvog dana narednog mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, za ponovno određivanje penzije.

Zahtjev se podnosi na odgovarajućem obrascu lično u najbližoj poslovnici Fonda.

“Da li će dodatni staž uticati na visinu penzije zavisi od više faktora, a ključni su visina plate i osnovica osiguranja na koje je korisnik prava bio prijavljen nakon ostvarivanja prava na starosnu ili invalidsku penziju“, navedeno je u saopštenju.

U Fondu su ocijenili da korisnici, nažalost, često budu prijavljeni na nižu osnovicu u odnosu na prijavu prije ostvarivanja prava i u tom slučaju ne dolazi do povećanja penzije, već prilikom ponovnog određivanja penzije može da dođe i do njenog smanjenja.

U tom slučaju korisniku prava isplaćuje se, kako je zakonom i propisano, za njega povoljniji, odnosno veći iznos.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo je najzdravija zemlja na svijetu

Želite da živite dugo na mjestu koje se smatra najzdravijim na svijetu – odgovor potražite u Italiji.

Bez obzira na nestabilne ekonomske uslove, visoku stopu nezaposlenosti, Italijani su poznati kao narod koji živi dugo i zdravo.

“Bloombergov” globalni zdravstveni indeks, koji poredi varijable kao što su – uzrok smrti, dugovječnost, zagađenje, krvni pritisak, zavisnost od nakotina…, smjestio je Italiju na sam vrh liste najzdravijih zemalja na svijetu.

Mediternaska država okružena je sa pet mora i označena je kao najzdravija zemlja na svijetu po “Bloombergovom” Globalnom zdravstvenom indeksu od 163 zemlje.

Beba rođena u Italiji može da očekuje da će živjeti do kasnih osamdesetih, navodi “Panorama”, prenosi Nova.

Iako je Italija među najrazvijenijim zemljama svijeta, njen rast stagnira već decenijama, a gotovo 40% mladih je nezaposleno.

Uprkos svemu, Italijani su u znatno boljoj formi nego Amerikanci, Kanađani ili Britanci, koji sa druge strane imaju visokorizične zdravstvene probleme kao što su visok krvni pritisak i holesterol, ali i problemi sa mentalnim zdravljem.

Italijanska kuhinja zaslužna je za dobro zdravstveno stanje nacije. Mediteranska ishrana bogata povrćem i djevičanskim maslinovim uljem, koju Italijani obožavaju smatraju se eliksirom dugovječnosti.

Mediteranska ishrana bazirana je na velikoj količini povrća, mahunarki, pasulja, ribe, maslinovog ulja i orašastih plodova.

Ovaj način ishrane podrazumijeva niži unos mesa i mliječnih proizvoda. Ovaj način ishrane naročito je pogodan za zdravlje srca.

Podijeli tekst sa drugima na: