Svaki odlazak u kupovinu, bilo da se radi o osnovnim životnim namirnicama ili drugim proizvodima za široku potrošnju i svakodnevnu upotrebu, građani dočekuju sa pitanjima kakve će ih cijene sačekati na rafovima, da li će imati dovoljno novca da kupe sve što im je potrebno ili će se morati odreći nečega?
Želeći da bar djelimično odgovore na ova pitanja, predstavnici Udruženja za zaštitu potrošača zašli su među trgovačke police, a u razgovoru za “Nezavisne novine” otkrivaju šta su saznali u prethodna tri mjeseca, koliko su aktivno pratili cijene pedesetak proizvoda u Republici Srpskoj (period od 10. marta do 10. juna 2024).
Počinjemo sa onim što građane najviše zanima: hljeb, jaja, mlijeko, meso, gorivo…
U istraživanju su kao primjer uzete tri vrste hljeba, onaj od 400 g, 600 g i kilogram.
Podaci/cijene govore da nijedna od ovih vrsta nije pojeftinila ni fening.
Tako je 10. marta za 400 g hljeba kupac morao da izdvoji 1,50 KM, za onaj od 600 g 1,90 KM, dok je kilogram koštao 2,30 KM. Identične cijene dočekale su građane i tri mjeseca kasnije. Iako je činjenica da u pomenutom periodu nije došlo do poskupljenja hljeba, jasno je da građani ne mogu biti zadovoljni, jer se već mjesecima traži pojeftinjenje pekarskih proizvoda, u prvom redu hljeba.
Slična je priča i kada su u pitanju jaja. Školjka (pakovanje od 30 komada) u martu je koštala 10 konvertibilnih maraka, a isto toliko i u junu, tvrde potrošači.
Zbog toga je diskutabilna i nedavna izjava Denisa Šulića, ministra trgovine i turizma Republike Srpske, koji je kazao da je zahvaljujući Uredbi o ograničenju marže došlo do pojeftinjenja jaja u prosjeku za oko 60 feninga na pakovanju od 30 komada. Ali, sve i da je Šulićeva izjava tačnija od podataka udruženja, potrošačima to ne znači ništa, jer se jaje sada prodaje za oko 50 feninga po komadu, dok je kuvano jaje u marketima čak i 70 feninga. Prema tome, potrošači nisu dobili ništa.
Mliječni proizvodi, s druge strane, bilježe određeno pojeftinjenje u prethodna tri mjeseca
Za litar mlijeka od 2,8 odsto masti u junu je potrebno izdvojiti oko 2,10 KM, što je u odnosu na mart jeftinije za 20 feninga. Kilogram kajmaka potrošači su 10. marta plaćali 21 marku, a 10. juna 20 KM. Ali, zato je sir gauda sa martovskih 15 KM, došao na junskih 17 maraka po kilogramu.
Nešto bolja situacija je pri kupovini brašna. Bijelo brašno T600 od kg, sa 1,90 palo je na 1,80 KM, dok je T400 u količini od pet kg, sa 10 maraka pojeftinilo na 5,7 KM.
Pojeftinjenje, istina mizerno, odnosi se i na suncokretovo ulje, koje je u martu koštalo 2,60 KM, a u junu 2,50 KM. Za deset feninga pala je i cijena šećera (sa 2,10 na dvije KM), kao i integralne riže u pakovanju od pola kilograma – sa 5,8 KM na 5,7 KM.
Što se tiče daljeg pojeftinjenja, ono je zabilježeno najviše u cijenama povrća: mladi kupus (sa 1,8 KM na 0,50 KM), bijeli krompir (sa 1,7 KM na 1,3 KM), paprika crvena roga (sa 7,6 maraka na 6,7 maraka), paradajz (sa četiri na dvije KM), patlidžan sa šest KM na 4,60 KM, a mladi luk sa 6 KM na 2,50 KM. Pojeftinile su i jagode, lubenice…
Najviše oscilacija, kada su u pitanju poskupljenja, opet bilježe voće i povrće
Tako je cijena kilograma banana sa 2,80 KM iz marta povećana u prosjeku na tri marke u junu, narandže su sa 2,20 KM poskupjele na 3,50 maraka, a limun sa 1,80 KM na tri konvertibilne marke. Cijena mrkve za tri mjeseca veća je za 40 feninga, a krastavca salatara za pola marke. Zelena salata skuplja je za 80 feninga.
Donekle dobra vijest za građane Republike Srpske u prethodnom tromjesečju jeste činjenica da nije došlo do poskupljenja mesa. Uprkos brojnim praznicima, kada su cijene išle iznad svih prosjeka, sve se, kažu iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, vratilo u martovsko stanje kada su praznici prošli.
Građani su u martu kilogram svinjskog buta plaćali 13 maraka, dok su 10. juna plaćali 12 KM. Jagnjetina je ostala na 28 KM, juneći but bez kosti 23 marke, a teleći but bez kosti 28 maraka. I kilogram pilećeg filea ostao je na 13 maraka, kao i očišćena pastrmka – 14 KM. Ponavljamo da su građani u periodu april-maj, u doba praznika, meso plaćali mnogo skuplje, što se i te kako osjetilo u džepovima građana.
Ono što je dobro, jeste i da nije došlo do poskupljenja struje. Naime, na potrošnju od 500 kWh građani su od marta do juna plaćali po 77,14 KM.
Neizostavan trošak za potrošače naravno da je i gorivo, a podaci koje su nam dostavila udruženja potrošača govore da je cijena dizela 10. marta koštala 2,55 KM, dok je 10. juna to bilo 2,51 KM. Ali, zato je poskupio benzin, i to u prosjeku za 12 feninga – sa 2,51 KM na 2,63 marke.
Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka, kaže za “Nezavisne novine” da je zaključak svega navedenog taj da se s padom cijene nafte na svjetskom tržištu u Srpskoj nije vidio pad cijena osnovnih životnih namirnica.
“A trgovci cijene nafte koriste vrlo često kao osnov za dalja poskupljenja”, navodi on.
Uprkos činjenici da je bilo pojeftinjenja određenih proizvoda, Srdić smatra da to građani ni u kom slučaju nisu bitno osjetili, ali da sa druge strane jesu ova tiha poskupljenja.
