Autor: Sandra Vukić

Postoje mirisi u stanu koje ni provjetravanje ni mirisne svijeće ne mogu da riješe.

Oni koji se zadrže u kauču posebno su uporni jer tkanina pamti sve, od prosute kafe i hrane, do kućnih ljubimaca i dima.

Dobra vijest je da vam za osvježavanje kauča ne trebaju skupa sredstva niti hemija.

Rješenje već vjerovatno imate u kuhinji, sodu bikarbonu.

Zašto uklanja neprijatne mirise

Soda bikarbona već decenijama važi za jedno od najpouzdanijih prirodnih sredstava za čišćenje doma. Kada je riječ o tapaciranom nameštaju, njen efekat je jednostavan, ali efikasan.

Ona ne maskira mirise, već ih upija i neutrališe zahvaljujući svojim blago alkalnim svojstvima. Upravo zato je posebno korisna kod neprijatnih mirisa koji se zadržavaju u vlaknima tkanine.

Važno je, međutim, znati da soda bikarbona najbolje djeluje na mirise i površinske mrlje. Kod duboko upijenih tečnosti ili starih fleka može biti potrebna dodatna pomoć.

Temeljno usisavanje

Prije nego što posegnete za sodom bikarbonom, važno je da kauč dobro pripremite. Ako je moguće, skinite jastuke kako biste imali pristup cijeloj površini. Zatim temeljno usisajte kauč, najbolje nastavkom sa četkom, kako biste uklonili prašinu, mrvice i dlake kućnih ljubimaca.
Ovaj korak nije samo formalnost. Čista površina omogućava sodi bikarboni da prodre dublje u tkaninu i efikasnije upije mirise.

Nanošenje i vrijeme djelovanja

Na očišćen kauč pospite tanak i ravnomjeran sloj sode bikarbone. Možete je nanositi rukom ili kašikom, vodeći računa da pokrijete cijelu površinu, posebno mjesta na kojima se mirisi najviše zadržavaju.

Nakon toga, sodu blago utrljajte u tkaninu kružnim pokretima, koristeći četku za tapacirani namještaj ili četku sa mekanim vlaknima. Time pomažete da soda dopre između vlakana, gdje se mirisi zapravo i zadržavaju.

Za blaže mirise dovoljno je da soda stoji na kauču između 20 i 60 minuta. Ako su mirisi jači ili dugotrajniji, možete je ostaviti i 24 sata, a u nekim slučajevima čak do 48 sati, kako bi efekat bio potpun.

Kako ukloniti sodu i riješiti tvrdokorne mrlje

Nakon što soda bikarbona završi posao, potrebno je temeljno je usisati. Obratite posebnu pažnju na spojeve, pukotine i teško dostupna mjesta, jer se upravo tu najčešće zadržavaju ostaci praha.

Ako i poslije toga primjetite tvrdokorne mrlje, možete posegnuti za rastvorom sirćeta i vode u jednakim razmjerama. Ovu mješavinu nanesite samo na problematično mjesto, ostavite nekoliko minuta, a zatim nježno prebrišite vlažnom krpom. Budite oprezni jer sirće može promjeniti boju osjetljivih tkanina.
Takođe, imajte na umu da soda bikarbona nije idealna za prirodna vlakna poput vune, kašmira ili svile. U tim slučajevima uvijek prvo testirajte na malom, neupadljivom djelu.

Mali savejti koji prave razliku

Nakon čišćenja, pregledajte kauč i provjerite da li su mirisi zaista nestali. Ako jeste, ostavite ga da se dobro provjetri. Ako niste zadovoljni rezultatom, postupak možete ponoviti nakon nekoliko dana.

Soda bikarbona se pokazala kao jednostavno, prirodno i pristupačno rješenje za osvježavanje kauča. Uz malo strpljenja i pravilnu primjenu, neprijatni mirisi mogu postati stvar prošlosti, bez agresivne hemije i skupih preparata, prenosi Telegraf.

Konji mogu čulom mirisa da osjete strah kod ljudi i postaju uznemireniji i oprezniji prema ljudima koji su uplašeni, pokazali su rezultati novog istraživanja.
Istraživači su prikupili uzorke mirisnih jedinjenja nakupljenih ispod pazuha učesnika studije, a zatim su posmatrali kako su se konji ponašali kada su bili izloženi različitim mirisima tokom standardizovanih testova, prema istraživanju objavljenom u u časopisu “PLOS One”.

Kako su vršena testiranja?

Prethodna istraživanja su već ustanovila da konji mogu da prepoznaju ljudske emocije kroz govor i izraze lica, ideja da mogu da omirišu naš strah ostala je samo teorija zbog teškoća u proučavanju mirisa, navodi vodeća autorka studije Plotin Žarda, istraživačica u Francuskom institutu za konje i jahanje (IFCE).

“Kao ljudi, nismo zaista svjesni svih mirisa koji su oko nas u poređenju sa onim što druge životinje očigledno percipiraju, tako da to nije tako lako proučavati”, rekla je Žarda za CNN.

Da bi prevazišli ovaj problem, istraživači su razvili novu metodu tako što su učesnicima studije postavili pamučne jastučiće ispod pazuha, gdje znojne žlijezde oslobađaju mirisna jedinjenja.

Učesnici studije nosili su jastučiće dok su gledali zastrašujući ili radostan video-snimak, a kontrolna grupa nerutralan.

Prikupljeni su jastučići od ljudi dok su gledali zastrašujući i radostan video, kao i neutralan uzorak. Jastučići su kasnije pričvešćeni malim mrežama na nozdrve 43 kobile.

Istraživači su pažljivo spriječili kontaminaciju drugim jedinjenjima mirisa tako što su osigurali da jastučićima rukuje samo osoba koja je dala uzorak, a jedinjenja su sačuvana tako što su jastučići zamrznuti, napominje autorka studije.

Bili izloženi nizu testova

Konji su zatim bili izloženi nizu testova koje su sproveli eksperimentatori poznati životinjama – na primjer, da li bi slobodno prišli čovjeku u svom boksu ili bi se trgnuli pri iznenadnom otvaranju kišobrana.

Istraživači su posmatrali ponašanje konja, kao i prikupljali podatke o otkucajima srca i nivou kortizola u njihovoj pljuvački, ključnom biomarkeru stresa.
Analiza je pokazala da su i ponašanje i fiziologija konja bili različiti u zavisnosti od mirisnih jedinjenja.

Istraživači su primijetili da su konji izloženi mirisnim jedinjenjima koje proizvode dobrovoljci koji su gledali zastrašujuće snimke bili plašljiviji i manje spremni da prilaze ljudima ili istražuju nepoznate predmete u svojoj blizini.

“Mirisi ljudi koji su bili uplašeni pojačavaju reakcije konja. Značaj je u tome što konji mogu da osjete kako se osjećamo, čak i ako nas ne čuju ili ne vide”, napominje Žarda.

Koautorka studije Lea Lansad, direktorka istraživanja u Francuskom nacionalnom istraživačkom institutu za poljoprivredu, hranu i životnu sredinu (INRAE), rekla je da studija pruža dokaze o svojevrsnoj “emocionalnoj zarazi”.

“Postoje i praktične implikacije za one koji jašu ili upravljaju konjima, uključujući priznavanje važnosti emocionalnog stanja upravljača i njegovog potencijalnog prenosa putem hemosignala tokom interakcija između ljudi i konja”, navodi se u radu.

U planu i druga istraživanja

Iako kao ljudi ne možemo da kontrolišemo emocionalne mirise koje emitujemo, Lansadova je u izjavi za CNN posavjetovala jahače da nastoje da budu opušteni, “kako bi mogli da jašu mirno i bez straha”.

Zatim, istraživači planiraju da prouče da li su ljudi osjetljivi na mirisna jedinjenja koja proizvode konji kada doživljavaju određene emocije i da istraže hemijska jedinjenja koja su u to uključena.

Takođe planiraju da istraže da li je hemijska komunikacija između čovjeka i konja specifična za strah ili se javlja i kod drugih emocija.

“Počeli smo sa strahom jer je to emocija koju zaista očekujemo da i druge životinje doživljavaju, jer strah omogućava da se otkrije opasnost i da se ona izbjegne”, dodaje Žarda.

Ona je najavila da je u planu da se istraže i tuga i gađenje.

“Čak i ako konji ne osjećaju ove emocije precizno, mogli bi da osjete razlike u odnosu na ljude koji osjećaju ove emocije, i to bi moglo nešto da znači za njih”, kaže Žarda.

Čulima određuju nivo prijetnje

Džema Pirson, specijalistkinja za veterinarsku bihejvioralnu pohvalila je istraživanje.

“Ovo je lijepa studija koja se nadovezuje na prethodni rad ove grupe i predstavlja tipičan standard dokaza za istraživanje ponašanja konja”, rekla je za CNN.

Ova grupa je pažljivo kontrolisala zbunjujuće varijable u ovoj studiji koje bi mogle dovesti do pogrešnog rezultata.

Pirsonova je takođe naglasila da konji koriste čulo mirisa u kombinaciji sa drugim senzornim dražima.

“Konji su plijen, tako da je sasvim logično da koriste bilo koju informaciju iz okruženja da bi ih upozorili na potencijalne prijetnje. Važno je zapamtiti da se konji ne oslanjaju na ‘miris’ straha ljudi. Oni u stvarnom svijetu koriste sva svoja čula da donose odluke o nivou prijetnje”, zaključuje Pirsonova, prenosi RTS.

Da li vam dom uvijek djeluje neuredno? Ako je tako, niste sami — sasvim je normalno da se nered s vremena na vrijeme nagomila.
Možda vas skoro uopšte nije bilo kod kuće cijele sedmice ili ste zatrpani rokovima. A možda živite sa mnogo cimera ili imate djecu koja za nekoliko sekundi naprave haos. Kakva god da je vaša situacija, nered se dešava i najboljima od nas.

Međutim, kako se nered povećava, tako može da trpi i vaše mentalno zdravlje. To važi čak i ako ste se istrenirali da ignorišete nered. Neuredan prostor takođe može otežati da se osjećate opušteno u sopstvenom domu, što je posljednje što želite.

Stručnjaci su objasnili kako nered utiče na vaše mentalno i emocionalno zdravlje, kao i da podelije praktične savjete za raščišćavanje prostora.

Nauka iza nereda

Zašto uopšte dolazi do nereda? Prema stručnjacima za mentalno zdravlje, razlozi su različiti i složeni, i često ukazuju na nešto dublje.

“Naši prostori postaju neuredni u skladu sa količinom prostora i energije koju u tom trenutku imamo“, kaže terapeutkinja Džesika Ronjak, LMHC, LPCC za Real Simple.

Ona dodaje da naše okruženje često odražava kako se osjećamo ili s čim se trenutno nosimo.

“Za mnoge od nas je manje vjerovatno da ćemo brinuti o organizaciji kada je naša energija usmjerena na nešto drugo — poput stresa, tuge ili preopterećenosti. Nered može biti znak da je vaša pažnja usmjerena negdje drugdje”, kaže ona.

U drugim slučajevima, nered odražava teškoću oslobađanja od stvari. “Stvari se gomilaju jer svaka od njih ima neko važno značenje za nas, kojeg se osjećamo nesposobnim da se odreknemo“, objašnjava Ronjakova.

Ali jedno je sigurno: to nema veze sa lenjošću ili nedostatkom motivacije, ističe terapeutkinja Stefani Stil-Ren, PsyD, HSPP.

“Češće je riječ o tome da zahtjevi života nadmašuju naš mentalni kapacitet, pa naši životni prostori počinju da djeluju zapostavljeno“, kaže ona, dodajući da nered vidi kao znak mentalnog preopterećenja, a ne kao manu ličnosti.

Kako nered utiče na mentalno zdravlje?

Povećava kognitivno opterećenje

Nered može povećati kognitivno opterećenje, odnosno količinu napora koji je vašem mozgu potreban da obavlja zadatke. Tačnije, kada ste okruženi neredom, vaš mozak mora stalno da obrađuje (i reaguje na) svaki predmet koji vidi, kaže Stil-Renova.

To može dovesti do „stalnog i nenamjernog naprezanja koje ometa koncentraciju i nivo energije“. Preopterećenje se može odraziti i na manje ispunjavajući posao i odnose, a možete primijetiti i da se brže iznervirate.

Izaziva nepotrebni stid

“Nered može izazvati stid ili samokritiku“, kaže Ronjakova.

Navodi primjer: Nered doživljavamo kao nešto ‘loše’ ili sramotno, pa ga internalizujemo kao lični neuspjeh, umjesto kao posljedicu okolnosti.

“Ovakvo prosuđivanje može otežati da se osjećate sigurno u sopstvenom prostoru i povećati vjerovatnoću da ćete ga i dalje izbjegavati”, napominje ona.

Remeti regulaciju nervnog sistema

Kako ističe Stil-Renova, nered može poremetiti vaš nervni sistem. To je naročito vjerovatno ako ste osjetljiviji ili imate neurodivergentna iskustva.

“Nered stvara senzornu haotičnost koja znatno otežava odmor, prelazak sa jednog zadatka na drugi i pronalaženje mira kod kuće”, kaže ona.

Pogoršava stres

“Kako se nered povećava, tako rastu i stres i anksioznost“, objašnjava Stil-Renova.

Ističe da to može dovesti do povišenog nivoa kortizola (hormona stresa), kao i do osjećaja preopterećenosti, što potencijalno utiče i na druge oblasti života.

“Povećan stres može dovesti do razdražljivosti, lošijeg sna, zategnutih ili napetih odnosa. može dovesti i do  smanjene sposobnosti da se nosimo sa životnim zahtjevima, problema sa depresijom, pa čak i do fizičkih tegoba i većeg rizika od bolesti”, kaže ona.

Može narušiti odnose

Kako nered utiče na raspoloženje, tako može negativno da se odrazi i na odnose.

Na primjer, možete se osjećati neprijatno da primate goste ili krivo što izlazite umjesto da čistite, što može voditi ka izolaciji.

Ako živite sa drugima, ova osjećanja mogu biti još izraženija i dodatno opteretiti odnose. Čak i ako nered nije vaš, on može izazvati negativne emocije poput bjesa i ogorčenosti.

Savjeti za smanjenje nereda

Idealno bi bilo da nered zaustavite prije nego što uopšte uđe u kuću. Ali ako ste već zatrpani sitnicama, odjećom i kuhinjskim stvarima koje nikada ne koristite — odakle početi. To može djelovati veoma preplavljujuće, ali stručnjaci nude nekoliko savjeta.

Prije svega, razložite posao na manje zadatke koje vaš mozak može da obradi, predlaže Stil-Renova.

“Počnite sa samo jednom površinom — poput noćnog stočića ili dijela kupatilskog pulta — i proslavite te male pobjede“, kaže ona.

“Umjesto da težite potpunom sređivanju, postavite kratke vremenske okvire, na primjer da raščišćavate samo deset minuta, pa napravite pauzu. Takođe pomaže da zadatak spojite sa nečim prijatnim ili opuštajućim, poput slušanja muzike ili zanimljivog podkasta”, laže ona.

Ako vam posao djeluje prevelik, razmislite o pomoći. Profesionalni organizator može pomoći da se prostor raščisti i da se uspostavi sistem koji vama odgovara, što vam može dati osjećaj novog početka. Druga opcija je da zamolite pouzdanog prijatelja ili člana porodice da vam pomogne. Ako možete, učinite to zabavnim — uz veselu muziku i ukusne grickalice!

Bez obzira na to gdje se nalazite na svom putu raščišćavanja, važno je znati da cilj nije savršeno uredan prostor.

“Savršeno sređen dom nije neophodan za dobro mentalno zdravlje. Najvažnije je imati prostor koji vas umiruje, a ne stresira”, kaže Stil-Renova.

Možda vas zanima i ovo:

Sa ovim prirodnim sredstvima uspješno ćete očistiti vaše kupatilo