Druženjem i poklonima Gradska uprava i pred kraj ove godine okupila je nekadašnje radnike, danas penzionere. Na taj način ukazala im je čast i odala priznanje za njihov doprinos tokom njihovog radnog vijeka.
Prijemu u Centru za kulturu, gdje su iz dočekali zamjenik gradonačelnika Slaven Gojković sa načelnicima i predsjednik Skupštine grada Siniša Jeftić, odazvalo se njih 33.
“Druženje sa našim penzionerima postalo je tradicija. Riječ je o ljudima koji su radeći odgovorne poslove donosili važne odluke za grad i stanovništvo. Obradovali smo ih poklonima, a vjerujem da ćemo još dugo godina imati priliku da se okupljamo”, rekao je Gojković, a prenosi Derventski list.
U penzionerskim danima više od 15 godina uživa Milica Pelesić, nekadašnji portparol tadašnjeg načelnika opštine.
“Ovaj prijem je lijepa prilila za penzionere da se sretnu”, rekla je Pelesićeva.
Susretu sa bivšim kolegama obradovao i Goran Petković.
“Penziju sam dočekao na referatu stručni saradnik matičara i pripadam onoj grupi penzionera koji su u penziju otišli sa 40 godina radnog staža. U službi sam radio više referata. Nabavni referent na početku zaposlenja, a radio sam na ovjeri rukopisa, potpisa i prepisa. Onda sam bio na referatu matičara. Zaista jedan lijep radni vijek ispunjen mnoštvom uspomena”, rekao je Petković.
Najhladniji grd na svijetu je Jakutsk u Sibiru. Oblačenje u njemu nije stvar mode nego pitanje života jer topla odjeća i obuća štite od opasne hladnoće…
Ako neko zna kako se obući za veliku hladnoću, to znaju stanovnici Jakutska, glavnog grada ruske republike Jakutije u sjeveroistočnom Sibiru.
Taj je grad toliko hladan da je teško povjerovati kako neko ondje dobrovoljno želi živjeti.
Temperature koje se redovno spuštaju i niže od 50 Celzijevih stepeni Jakutsku su donijele titulu najhladnijeg većeg grada na svijetu.
U gradu koji se nalazi otprilike 450 km južno od Arktičkog kruga tlo je hladno čak i tokom ljeta, kada se temperature mogu dići do 30 sepeni ili više, a zimi samo 15 minuta na niskoj temperaturi može izazvati brojne tegobe, poput opasnih promrzlina.
Kako bi se zaštitili od hladnoće, stanovnici Jakutska nemaju samo jedna nego nerijetko i troje izlaznih vrata od zgrade, kao i tepihe na vanjskim stepeništima jer su ulice smrznute i skliske.
Auta su obučena u zaštitne materijale tako da im samo auspusi vire van – i nerijetko rade satima, bez obzira na to što nikoga nema unutra, kako bi se mogli ponovno upaliti.
Kad je vani opaki minus, niko se ne zadržava na ulicama – trebaju li hodati duže od toga, ljudi skrenu u banku ili trgovine kako bi se zagrijali i nastavili dalje.
Savjeti iz prve ruke
Blogerka Kiun B rođena je i odrasla u tamošnjim dugim, mračnim i hladnim zimama, ali nema ništa protiv njih.
“Najniža zabilježena temperatura iznosila je –71 °C, a uprkos toj ekstremnoj hladnoći, ovo mjesto volim svim srcem. Jakutija je skriveni dragulj s nevjerovatnom prirodom, bogatom kulturom i posebnim ljudima”, kaže Kiun, koja sa svojim pratitocima dijeli doživljaje sa sjevera i pokazuje kako ljudi žive u surovim uslovima – i pritom uživaju u životu.
Jedno od vječnih pitanja je kako se obući za minuse. Oblačenje na krajnjem sjeveru nije stvar mode nego zaštite zdravlja od životne važnosti. Ključ je u slojevitom oblačenju jer više tankih slojeva zadržava toplotu učinkovitije nego jedan debeli. Odjeća ne smije biti uska jer upravo vazduh između slojeva pomaže ljudima da se ne smrznu. Glava, ruke i stopala su najosjetljiviji na minuse pa ih treba posebno zaštititi.
Birani materijali
U Jakutsku znaju da su termo odjeća, vuna i krzno nezamjenjivi jer zadržavaju toplotu, za razliku od pamuka.
Ono što su nas roditelji učili da je pamuk dobar jer tijelo diše – tamo ne vrijedi.
Kiun na hladnoću nosi izdržljive, debelo podstavljene termo hlače koje se nose preko helanki i vunenih štitnika za koljena. Takođe oblače se i dva para čarapa – obične i one od devine dlake.
Obične zimske čizme u ledenim uslovima nisu dovoljne. Preporučuju posebne čizme namijenjene ekstremno niskim temperaturama, s debelim đonom koji izoluje od smrznutog tla te s unutrašnjošću obloženom krznom ili filcom, prenosi Pun kufer.
Vanjski sloj štiti od ekstremne hladnoće, vjetra i snijega pa su jakne na sjeveru Evrope izuzetno debele, podstavljene pravim krznom, posebno oko kapuljače.
Uglavnom su duge, često do koljena, kako bi dodatno zaštitile tijelo. Neke žene godinama štede za krznene kapute i bunde koje koštaju i do 17.000 evra, ali im omogućuju bezbrižnije zime.
Ruke se štite višeslojno – prvo tankim rukavicama, a preko njih se nose vrlo debele rukavice ili krznene rukavice bez razdvojenih prstiju. Takav oblik rukavica bolje zadržava toplotu. Nađete li se u Jakutsku zimi, ljudima na ulici ćete najčešće vidjeti samo oči. Nerijetko nose maske koje prekrivaju nos, usta i obraze. Kako se Kiun oblači prije nego što izađe iz kuće na hladnoću pogledajte u videu.
U izmjenama Zakona o PIO koji je usvojila Vlada FBiH sadržan je “diskriminatorni” član 81 Zakona o PIO. On je u potpunosti izmijenjen, a kojim se “uređuje” izračun najniže penzije.
Prema sadašnjem zakonu osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života, ima najnižu penzija koja je sada 599 KM.
Ukoliko ovaj član prođe, novi penzioneri sa ovim uslovima će imati mnogo niže penzije.
U izmjenama člana 81. stoji da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža. Određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine. Tako za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije.
Sada prosječna penzija iznosi 651 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM.
Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina penzija ne može biti niža od 75 posto.
Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto, a za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 posto.
Šta piše u obrazloženju Zakona
Kada je riječ o članu 81. u obrazloženju se navodi da su to tražili penzioneri, piše Faktor.
“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u FBiH, trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjen. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije”, piše u obrazloženju.
Dalje se navodi da je prijedlog udruženja penzionera ukazao na potrebu da se sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštiti od malverzacija i zloupotreba. Kako kažu te zloupotrebe su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu. Kažu da se svjesno ide na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa.
“lzračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1 . člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cca 590 KM.”, navedeno je u obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Osiguranici svjesno idu na minimalan period od 15 godina
Kako navode, u tom kontekstu osiguranici idu svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije. Na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.
Navode kako “mlađi osiguranici rade bez prijave na osiguranje. Na taj način uzimaju bruto iznos plate bez plaćanja doprinosa, što nesporno urušava penzioni sistem.
Dodaju kako “destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM.”
Treba ukazati kako zagarantovana penzija ne iznosi 680 KM nego 715 KM. Toliko o njihovom poznavanju materije.
Predstavnici penzionera su se ranije ogradili od ovog člana po ko zna koji put ponovivši kako nisu tražili ovakvu izmjenu. Kako su rekli tražili su da istu penziju ne može imati osoba koja je uplaćivala staž 35 i više godina od one koja ima 15.
Ukoliko negdje još uvijek čuvate legendarnu Nokiu 3310, možda ne bi trebalo da je bacate. Taj stari telefon danas može da vrijedi više nego što mislite.
Ovaj model, koji je obilježio početak 2000-ih, danas ponovo privlači pažnju. Ovog puta kolekcionara i ljubitelja retro tehnologije.
Nokia 3310 predstavljena je 2000. godine i brzo je postala simbol izdržljivosti, dugotrajne baterije i jednostavne upotrebe. Upravo te osobine danas joj daju dodatnu vrijednost na tržištu polovnih uređaja.
Prema dostupnim podacima sa oglasa i aukcijskih platformi, potpuno nov i neotpakovan primjerak može da dostigne cijenu i veću od 1.700 evra. To je znatno više od njegove originalne prodajne cijene. Sa druge strane, polovni, ali ispravni modeli uglavnom se prodaju za 20 do 40 evra.
Primjerci koji dolaze sa originalnom ambalažom, punjačem i dokumentacijom mogu da se nađu i po cijeni do 100 evra. Dok se refabrikovane verzije danas prodaju takođe za oko 100 evra.
Na cijenu najviše utiču stanje uređaja, funkcionalnost baterije, kao i očuvanost kućišta i ekrana. Iako mnogima danas djeluje zastarjelo, ovaj telefon za neke predstavlja idealan izbor za “digitalni detoks”, jer ne nudi aplikacije i društvene mreže.
Ukoliko stari telefon više ne radi, preporučuje se njegovo ekološko recikliranje, jer sadrži materijale koji mogu ponovo da se iskoriste, prenosi b92.
U Savezu udruženja penzionera FBiH pozdravili su činjenicu da je Vlada FBiH napokon utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO/MIO te ga po skraćenom postupku uputila u parlamentarnu proceduru.
“Kažemo napokon jer smatramo da je sve to, da tako kažem, moglo ići normalnijim tokom. Na koncu, prema dogovoru s oba Saveza, to je trebalo učiniti još prije dva mjeseca. Tako bi se i u parlamentarnoj proceduri sve moglo završiti na vrijeme. Već danas, možda, imali bi sve završeno. Međutim, treba reći da ovaj novi zakon popravlja opšte stanje za većinu penzionera. Posebno za one koji su časno, pošteno i čestito zaslužili svoje penzije radeći 40 i više godina“, kazao je za Marinko Jovanović, predsjednik Saveza, a prenosi Dnevni Avaz.
Značajan napredak, naglasio je, ogleda se u činjenici da će penziue od 1. januara rasti za 11,6 posto, a potom, drugim redovnim usklađivanjem, za još 5,6 posto.
“Ozbiljno je to povećanje i poboljšanje u ovoj teškoj situaciji. Međutim, ponavljam, volio bih da se ovo ranije dogodilo. Ljudi su iscrpljeni nagađanjima i manipulacijama u vezi s ovim. S druge strane, inflacija galopira, a divljanju cijena u posljednjih godinu dana nema kraja“, naveo je Jovanović.
Vjeruje kako se neće dogoditi bilo kakav zastoj u parlamentarnoj proceduri. Očekuje i da se Zakon početi primjenjivati, kako je i dogovoreno i rečeno, od 1. januara 2026. godine.
Pročitajte šta još podrazumijevaju izmjene Zakona o PIO:
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je Vegovi, lijek za mršavljenje kompanije Novo Nordisk, u obliku tableta.
Vegovi je prva oralna verzija GLP-1, lijeka koja se plasira na tržište za mršavljenje.
Slična pilula kompanije Eli Lili očekuje se u narednim mjesecima, piše Magazin Politika.
GLP-1 lekovi, prvobitno odobreni za dijabetes, postali su popularni zbog značajnog gubitka težine koji mogu da omoguće.
Dosad su se koristili u obliku injekcija – Ozempik, Vegovi, Mundžaro, Zepbaund, dok Vegovi sada dolazi kao tableta, što olakšava primjenu i psihološki je prihvatljivije pacijentima.
Pilula se uzima svakodnevno, obično ujutru na prazan stomak, a doze se postepeno povećavaju kako bi se smanjili neželjeni efekti, najčešće mučnina i povraćanje.
U kliničkom ispitivanju, pacijenti na najvećoj dozi izgubili su u prosjeku 16,6 odsto tjelesne težine nakon 64 nedjelje, u poređenju sa 2,2 odsto u grupi koja je primala placebo.
Efikasnost je slična injekcionoj verziji Vegovija, ali nešto niža od nekih konkurentskih injekcija poput Lilijevog Zepbaunda (22,5 odsto gubitka težine).
Novo Nordisk još nije objavio cijenu pilule, ali se očekuje da će biti jeftinija od nedeljnih injekcija.
Pilula će biti široko dostupna od januara, a kompanija je povećala proizvodnju kako bi izbjegla nestašice.
Nakon povratka, otvorili su porodično poljoprivredno gazdinstvo i rade punom parom.
Cijena sira i jagnjadi stalno raste pa Antini sinovi nemaju problema sa prodajom sira i mesa.
Istina, ova godina bila je sušnija od ostalih pa je manje sira za 30 posto, ali kako kaže Anto kada su ovce dobre i zdrave sve će doći na svoje.
Zahvaljujući ovcama, Marjanovići su stekli sve. Od traktora, automobila, kuća i sve su to donijele ovce, odnosno sir i meso, piše novinar Srećko Stipović, na svom YouTube kanalu.
Određenom broju penzionera, ostalo je još nekoliko dana da ispune obaveze kako ne bi došlo do obustave isplate penzije.
Iz Fonda PIO upozorili su da su svi penzioneri Fonda PIO s prebivalištem izvan FBiH dužni dostaviti potvrdu o životu do kraja godine.
“Obrazac mogu preuzeti s web-stranice Zavoda te ga, ispunjenog i ovjerenog, trebaju poslati poštom. Dokument treba poslati (original) na adresu nadležne službe Fonda PIO FBiH”, naveli su iz Zavoda, podsjeća Večernji list BiH.
“Potvrdu o životu ovjeravaju: nosilac penzijskog osiguranja u inostranstvu ili u BiH; opština prebivališta korisnika penzije; notar; diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH te dom za penzionere ili bolnica (ukoliko je penzioner tamo smješten)”, naglasili su iz Fonda PIO.
Dodali su da će se potvrde o životu koje su neovjerene, nepopunjene ili ovjerene od drugih institucija (banke, udruženja penzionera, lično i slično) smatrati neispravnim i nevažećim.
“Takve potvrde se neće moći prihvatiti kao valjane, a nedostavljanje potvrde o životu dovodi do obustave isplate penzije. Potvrdu o životu možete preuzeti u rubrici Dokumenti na zvaničnoj web-stranici www.fzmiopio.ba“, stoji u obavijesti ovog zavoda.
Ko su izuzeci
Naglasili su i da korisnici iz “BiH, Republike Srpske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije više nisu u obavezi slati potvrde o životu”.
“Izuzetak su korisnici penzija kod kojih postoji nedostatak u identifikacionim podacima, zbog čega se provjera na navedeni način ne može izvršiti, te su oni u obavezi dostaviti potvrdu o životu”, pojasnili su oni.
Napomenuli su da korisnici s prebivalištem u Republici Austriji i dalje imaju obavezu dostavljanja potvrde o životu.
Hiljade obustava
Inače, zbog nedostavljanja navedenih potvrda svake godine se privremeno obustavlja isplata penzija za hiljade penzionera. Nedostavljanje potvrde o životu nije jedini razlog obustave penzija.
Penzioneri u Federaciji BiH koji primaju penzije putem banaka obavezni su redovno preuzimati čekove kao dokaz da su živi.
“Obaveza je jednom u šest mjeseci podići ček. Ukoliko penzioner to ne učini, banka nas o tome obavještava i slijedi obustava isplate penzije”, naveli su iz Fonda PIO.
“Kako bi se penzija deblokirala, potrebno je da se penzioner javi nadležnoj službi Zavoda”, dodali su oni.
Ovo pravilo zamjenjuje dostavljanje potvrde o životu, koja je obavezna za penzionere koji žive u inostranstvu.
Sofisticirano i smrtonosno “oružje za kontrolu uma” koje može da napadne ili izmijeni ljudsku svijest, percepciju, pamćenje ili ponašanje više nije stvar naučne fantastike, tvrde dva britanska profesora.
Majkl Krouli i Malkolm Dando sa Univerziteta Bredford tvrde da je ljudski um nova meta u ratovanju i da je potrebna hitna globalna akcija kako bi se spriječilo korišćenje neurologije kao oružja.
Njihova knjiga, koju je objavilo Kraljevsko hemijsko društvo, istražuje kako se napredak u neurologiji, farmakologiji i vještačkoj inteligenciji spaja da bi stvorio novu prijetnju.
“Ulazimo u eru u kojoj bi sam mozak mogao da postane bojno polje”, naglašava prof. Krouli. Alati za manipulaciju centralnim nervnim sistemom – za sedaciju, zbunjivanje ili čak prinudu – postaju precizniji, pristupačniji i privlačniji državama.
Knjiga prati fascinantnu, iako užasnu, istoriju istraživanja hemikalija koje djeluju na centralni nervni sistem (CNS) koje sponzorišu države.
Tokom hladnog rata i nakon njega, SAD, SSSR i Kina su “aktivno nastojali” da razviju oružje koje djeluje na CNS. Njihova svrha je bila da izazovu produženo onesposobljavanje ljudi. To uključuje “gubitak svijesti ili sedaciju ili halucinacije ili nekoherentnost ili paralizu i dezorijentaciju”.
Oružje korišteno 2022. godine
Jedini put kada je oružje koje djeluje na CNS korišćeno u velikim razmjerama dogodio se 2002. godine. To je urađeno da bi se okončala talačka kriza u moskovskom pozorištu. Snage bezbjednosti koristile su derivate fentanila da bi okončale opsadu, u kojoj su naoružani čečenski militanti u pozorištu zadržali 900 gledalaca kao taoce.
Većina talaca je oslobođena, ali je više od 120 umrlo od posljedica hemijskih agenasa, a neutvrđen broj je pretrpio dugotrajna oštećenja ili je preminuo prerano.
Od tada su istraživanja značajno napredovala. Profesori tvrde da postoji mogućnost stvaranja mnogo “sofisticiranijeg i ciljanijeg” oružja koje je nekada bilo nezamislivo.
“Isto znanje koje nam pomaže u liječenju neuroloških poremećaja moglo bi da se koristiti za, podsticanje poslušnosti ili čak pretvaranje ljudi u nesvjesne agente”, navodi prof. Malkolm Dando, prenosi RTS.
Prijetnja je “stvarna i raste”, ali postoje praznine u međunarodnim ugovorima o kontroli naoružanja koje sprečavaju efikasno rješavanje njenog problema, upozoravaju profesori.
Dando je profesor emeritus međunarodne bezbjednosti na Univerzitetu u Bredfordu i vodeći stručnjak za kontrolu biološkog i hemijskog oružja. Krouli je počasni gostujući viši istraživač na Odjeljenju za mirovne studije i međunarodni razvoj Univerziteta u Bredfordu.
Zaštiti integritet nauke i svjetost ljudskog uma
Obojica su prisustvovali i 30. sjednici međunarodnog tijela koje nadgleda sprovođenje Konvencije o hemijskom oružju Konferencija država ugovornica (Conference of the States Parties) u Hag.
Zalažu se za novi okvir “holističke kontrole naoružanja”, umjesto oslanjanja na postojeće ugovore o kontroli naoružanja. U knjiz navode niz praktičnih koraka koji bi se mogli preduzeti. To uključuje osnivanje radne grupe za agense koji djeluju na CNS i šire agense za onesposobljavanje. Drugi prijedlozi se tiču obuke, praćenja i definicija.
“Moramo da pređemo sa reaktivnog na proaktivno upravljanje”, navodi prof. Dando.
Obojica priznaju da učimo više o mozgu i centralnom nervnom sistemu, što je dobro za čovječanstvo. Napominju da ne pokušavaju da uguše naučni napredak i da se radi o sprečavanju zloupotrebe.
“Ovo je poziv na buđenje. Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili integritet nauke i svjetost ljudskog uma”, naglašava prof. Majkl Krouli.
Vlada Federacije BiH je na sjednici koja je održana danas, 23. decembra, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim bi penzije u ovom entitetu trebale u narednoj godini porasti za 17,2 odsto.
Iz Vlade FBiH su saopštili da su Prijedlog ovog zakona uputili u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku.
“Izmjene i dopune Zakona obuhvataju sve korisnike penzija u FBiH. Sve vrste penzija i sve kategorije penzionera, od najniže do najviše penzije, u skladu s Ustavom FBiH i principom nediskriminacije. Pravo na penziju je zarađeno pravo. Najvažnija promjena odnosi se na novi, pravedniji model usklađivanja penzija. Taj model kombinuje rast prosječnih plata i rast indeksa potrošačkih cijena u omjeru 60/40 ili 40/60, u zavisnosti od toga koja je opcija u datom trenutku povoljnija. Tim se penzije vežu za realne ekonomske pokazatelje. Osigurava se i stabilniji i sigurniji rast primanja”, naveli su iz Vlade FBiH.
Zakon košta 1,1 milijardu KM
Dodali su da u svojim izmjenama, zakon uvodi polugodišnje usklađivanje penzija, koje će se provoditi dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, počev od 1. januara 2026. godine, pri čemu se procjenjuje da će ukupno povećanje penzija u 2026. godini iznositi oko 17,2 posto, s tim da će januarsko usklađivanje iznositi oko 11,6 posto, dok će junsko usklađivanje iznositi dodatnih 5,6 posto.
“Predloženim izmjenama dodatno se proširuje pravo na naknadu troškova sahrane. To više neće biti ograničeno samo na članove uže porodice, već će pripadati svakoj osobi koja je stvarno snosila te troškove. Visina naknade definisana je u iznosu prosječne isplaćene penzije u prethodnom mjesecu. Sve finansijske obaveze koje proizlaze iz novog modela usklađivanja već su planirane u Budžetu Federacije BiH. Za izmjene Zakona Vlada je morala osigurati dodatnih milijardu i sto miliona KM u budžetu, te je ukupni iznos planiran za isplate penzija u 2026. godini oko četiri i po milijarde KM”, kazali su iz Vlade FBiH.
Istakli su da usvajanjem izmjena i dopuna ovog zakona, pokazuju jasnu socijalnu osjetljivost. Naglasili su i da preuzimaju odgovornost i obavezu da, zajedno s predstavnicima penzionera, kontinuirano rade na poboljšanju materijalnog položaja. Naveli su da je upravo ovaj zakon dokaz da Vlada djelima stoji iza preuzetih obećanja i javno izrečenih opredjeljenja.
“Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat će se od 1.1.2026. godine”, naglasili su iz Vlade FBiH.
Inače, prije usvajanja Zakona penzioneri u FBiH prijetili su protestima ako njegova primjena ne krene od 5. februara. <<<<Opširnije
