Autor: Sandra Vukić

Iako su prvi ljudi Vlade Federacije još prošle sedmice obećali usvajanje izmjena Zakona o PIO, to se još nije desilo. Tim izmjenama Zakona, između ostalog, penzije bi se povećale u idućoj godini za 17 posto.

Podsjećanja radi, još 12. decembra usvajanje izmjena Zakona najavio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike.

Inače, i poslije usvajanja Zakona na Vladi, neophodno je da on prođe i oba doma Parlamenta FBiH.

“E to je pitanje svih pitanja, to je bila najava prošle sedmice da ćemo to dobiti. Tako je rekao na konferenciji Adnan Delić. Moguće je da ne postoji neki koncenzus, što nije dobro u kontekstu naših penzionra”, rekao je Admir Čavalić, predsjednik Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a prenosi Faktor.

On je rekao da ima vremena za Zakon ako će sjednica Parlamenta biti krajem januara, ali da to što nema Zakona jeste vid uzbuneza penzionere.

Pročitajte više na ovu temu:

Izmjene Zakona o PIO: Brojne novine za penzionere u FBiH

I u Domu naroda kažu da se sjećaju obećanja, ali da ne vjeruju nikome ništa.

“Ma vidite, ja njima ne vjerujem ni kada kažu da je danas ponedjeljak”, rekao je Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Razgovarali smo i sa Fahrudinom Čolakovićem, delegatom u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Dodaje da će, kako je krenulo, zakon biti usvojen u junu.

Zabrinjavajuće je što se samo priča o povećanju penzija

“Imam osjećaj da će u šestom mjesecu donijeti izmjene Zakona o PIO-u, a da primjena počne u januaru. Je li to neka retroaktivna primjena? Nisam ni ranije htio komentirati zakon iz prostog razloga što nije u parlamentarnoj proceduri. Oni se hvale tim zakonom, a ono što sam vidio, ne bih se ja plaho hvalio”, rekao je Čolaković.

Mustafa Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da mu je zabrinjavajuće što se samo priča o povećanju penzija.

“Niko ne priča o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, mislim na ministra Delića i premijera Nikšića. Niko ne zna gdje je taj prijedlog zakona, mi ga nismo dobili, nije još bio na Vladi. Danas imamo sjednicu Upravnog odbora Saveza FBiH, pa ćemo vidjeti gdje smo i šta smo”, kazao je Trakić.

Dok stanovništvo stari, a državni budžeti su pod sve većim pritiskom, primanja penzionera drastično se razlikuju od zemlje do zemlje.

Ko je u najboljem položaju u svojim zlatnim godinama, piše Euronews. Penzije su ključan izvor prihoda za starije Europljane, čineći otprilike dvije trećine njihovih ukupnih primanja.

Ipak, osobe starije od 65 godina u 28 europskih zemalja u prosjeku primaju tek 86% prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva. Prema podacima OECD-a, taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70%, a u ekonomski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80%.

Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna penzija u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno. Međutim, razlike su goleme. Na nivou cijele Europe, prosječne godišnje penzije kreću se od samo 3.377 eura u Turskoj do impresivnih 38.031 eura na Islandu.

Visina penzija: BiH na dnu liste

Unutar EU, raspon seže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu, piše Euronews.

Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu liste, u grupi zemalja gdje je prosječna mirovina niža od 8.000 eura godišnje. U tom su društvu i Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. Jedina država u Evropi koja ima niže penzije od BiH je Turska.

S druge strane, četiri najveće privrede EU – Italija, Španija, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja.
Stručnjaci upozoravaju da su niske penzije često posljedica općeg siromaštva u nekim zemljama.

“Neke su zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih i zahtijevaju od porodica da subvencioniraju penzione prihode i pomažu im”, pojasnio je za Euronews Business Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.

Različiti sistemi otežavaju poređenja

Direktna poređenja mogu biti varljiva zbog fundamentalnih razlika u penzionim sistemima.

“Teško je uspoređivati zbog različitih penzionih sistema”, ističe Philippe Seidel Leroy, voditelj politike u AGE Platform Europe.

On navodi primjere Njemačke, Španije, Francuske i Belgije, koje se oslanjaju na državne penzije po principu ‘pay-as-you-go’, dok su profesionalni penzioni fondovi manje zastupljeni.

“Njihova penziona potrošnja bit će visoka po glavi stanovnika, jer najveći udio prihoda umirovljenika dolazi iz tih zakonskih shema”, dodao je.

Kupovna moć mijenja poredak

Kada se u obzir uzmu troškovi života, odnosno standard kupovne moći (PPS), razlike postaju znatno manje. Jedna PPS jedinica omogućuje kupnju iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji. Mjereno u PPS-u, penzije se kreću od 6.658 u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže mirovine pada s više od deset na samo 3,3 puta.

Profesor Whiteside napominje da u zemljama bivšeg Istočnog bloka preostale povlastice za penzionere, poput besplatne zdravstvene njege, prijevoza i subvencioniranog stanovanja, dodatno povećavaju njihovu kupovnu moć.

Prilagodba za kupovnu moć dramatično mijenja poredak nekih zemalja. Španija skače s 13. na 4. mjesto, a Turska s posljednjeg, 34. mjesta, na 25. S druge strane, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33. mjesto.

Ipak, ni PPS ne daje potpunu sliku.

“Razlike [u PPS-u] ne nestaju. To je zato što životni standard u kasnijoj dobi ovisi o više od penzionih transfera. Troškovi stanovanja, pristup zdravstvenoj skrbi i mogućnosti za starije radnike – sve to igra ulogu”, rekao je Sinclair.

U Europskoj uniji penzije u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50%, što penzionerima otežava održavanje pristojnog životnog standarda i čini siromaštvo u starijoj dobi značajnim društvenim problemom.

Pročitajte još na ovu temu:

Kolike su penzije u Evropskoj uniji, a kolike u regionu?

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?