Grmečka kosidba na Stanića brdu okupila staro i mlado

Na lokalitetu Stanića brdo, petnaestak kilometara od Lušci Palanke, Općina Sanski Most, u danima proteklog vikenda održana je deveta po redu “Grmečka kosidba”, a organizator ovoga događaja bilo je Zavičajno udruženje Sanjana “Grmeč” sa sjedištem u Banjaluci.

Cilj ove manifestacije, koja je i ove godine okupila veliki broj sudionika, je očuvanje tradicije i kulture života žitelja podgrmečkog kraja, a vremenom je događaj postao tradicionalan i održava se svake godine početkom jula.

“Nažalost, podgrmečka sela su danas pusta i ovakvi događaji su prilika da im bar nakratko udahnemo nekadašnji život i ilustrujemo kako je to nekada izgledalo”, istakao je Mile Crnomarković, jedan od kosaca.Na ovogodišnju kosidbu iz daleke Australije, gdje živi već dugih četrdeset godina, doputovao je Jovo Predojević, inače rođen i odrastao na Stanića brdu. “Vjerujte, ovo je za mene poseban dan jer me je vratio u moje djetinjstvo i mladost kada sam bio kosac. Živim daleko, preko velikog okeana, ali su moje srce i duša uvijek u zavičaju”, kaže Predojević.

On je u rodni kraj po prvi put doveo i uučad kako bi ih upoznao sa tradicijom i načinom života u podgrmečkim selima, kada su djeca, za vrijeme trajanja kosidbe, donosila vodu i hranu koscima.

Mnogi su iskoristili ovu manifestaciju da doputuju, mahom s područja Republike Srpske i Srbije, ali i brojnih stranih zemalja gdje sada žive, kako bi oživjeli uspomene i tradiciju svojih predaka, a neki su se i oprobali u kosidbi.

Ova seoska aktivnost je bila jedan od najtežih fizičkih poljskih radova kojeg su obavljali isključivo muškarci, dok su žene pripremale hranu za učesnike. Također, to je bio i prvorazredni društveni događaj koji je okupljao mještane podgrmečkih sela svih starosnih uzrasta.

Kosce je pozivao domaćin, vlasnik imanja, a pozivani su snažni i iskusni seljani vični ovom poslu. Kao u nekadašnja vremena, učesnici kosidbe na Stanića brdu su na livadu došli u jutarnjim satima, kako bi pripremili, poklepali i naoštrili svoje kose.

Potom su se podijelili su u grupe od po desetak kosaca ili takozvane kosačke mobe koje su predvodile kosidbaše, brzi i vješti kosci sa najširim otkosom ili mavom.

Zadatak kosidbaše je da daje ritam i tempo ostalim članovima mobe koji ga moraju pratiti te kositi složno i sinhronizovano.

Tokom kosidbe potrebno je naoštriti kose, a trenutak za to određuje sam kosidbaša.

Kada on počne oštriti kosu, tada isto rade i svi ostali kosci, a istovremeno to je prilika za odmor i predah.

Inače, Zavičajno udruženja Sanjana “Grmeč”, osim što njeguje ljubav prema zavičaju i prenosi je na nove generacije, redovno organizuje veliki broj humanitarnih akcija kako bi materijalno pomogli siromašnim povratničkim porodicama. Među akcijama koje redovno provode su i uređivanje lokalnih puteva, grobalja i javnih mjesta u podgrmečkim selima.

(Izvor i foto: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo može biti znak da ste hakovani

Ukoliko ste se nekada zapitali na koji način možete da znate da li vam je telefon “probijen” i hakovan, evo nekih naznaka.

Spor rad uređaja je obično prvi znak da nešto nije u redu i da je možda došlo do toga da se neko neprimjetno “ušunjao”. Ostali “alarmi” uključuju previše brzo pražnjenje baterije, i aplikacije koje ne rade kako bi trebalo.

Pomenuti simptomi su oni koji najčešće ukazuju na to da je telefon možda hakovan, a napadi se u najvećoj mjeri izvode preko skrivene instalacije zlonamjernog softvera.

Softver tog tipa do smartfona dolazi putem interneta ili preko kablovske veze s drugim računarom. Na primjer, do ovoga može doći kada telefon u neregistrovanom servisnom centru dajete na popravku.

Hakeri pokušavaju da prodru u mobilni telefon pomoću programa koji nisu zahtjevni za performanse uređaja i punjenje baterije, prenosi b92.

U početku telefon možda neće pokazivati znakove da je hakovan, a jedina indikacija biće obavještenja u aplikacijama i na društvenim mrežama.

Međutim, kasnije će telefon sam početi da daje signale o tome da je “probijen”. Počeće prekidi u njegovom radu ili će doći do nekih drugih problema.

Kako da se zaštitite? Proizvođači preporučuju da se instaliraju aplikacije preuzete isključivo iz bezbjednih izvora i izbjegavanje povezivanja s nepoznatim računarima.

Ako sumnjate da je vaš pametni telefon već hakovan, stručnjaci savjetuju da pozovete korisničku službu proizvođača ili prodavca uređaja. Objasniće vam gdje možete da obavite dijagnostiku na telefonu i oslobodite se sumnji da li ste hakovani.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri se družili uz kulturni i sportski program

U organizacji Udruženja penzionera/umirovljenika opštine Doboj Istok u subotu održana manifestacija „Mujanov Mezar 2024. godine“.

Pozdravljajući sve prisutne, u ime penzionera/umirovljenika opštine Doboj Istok, manifestaciju je otvorio Koordinator manifestacije Rifet Mrkanović.

U ime saveza penzionera Tuzlanskog kantona sve prisutne je pozdravio Haso Halilović te istakao da je ova manifestacije rijetka, te da je u ovom momentu teško govoriti o problemamtici penzionera. Dodao je da se u rješavanje problematike penzionera više uključuju lokalne zajednice i kantonalne vlasti nego vlast na Federalnom nivou.

Prisutnima se obratio i opštinski načelnik Kemal Bratić koji je rekao penzionerima da se bore za svoja prava, te da je opština tu uz njih.

Za kulturni sadržaj pobrinula su se mnogobrojna kulturna i sportska udruženja sa područja opštine Doboj Istok i šire.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner zbog jednog evra izgubio pravo na besplatan prevoz

Hiljade zadarskih penzionera ostalo je bez prava na besplatan prevoz. Nekada ih je bilo oko 5.000, a sada ih je samo oko 1.700.

Razlog leži u niskoj stopi poreza od 397 evra, koja se godinama ne mijenja. Zato su penzije promijenjene zbog usklađivanja, pa cenzus penzionera Ive sada prelazi samo jedan evro.

Penzioner Ive (80) je deset godina imao je besplatnu kartu za autobus. Međutim, od 1. maja stvari su drugačije. Naime, granica penzije je 397 evra za ostvarivanje tog prava, a on ima evro više, 398, pišu “vijesti.hrt.hr”.

“Nisam dobio besplatnu kartu. Jedan evro je veći od moje penzije. Ne, sad smo bogati” rekao je gospodin Ive za “HRT”.

Kada su odlučili da digitalizuju karte, odlučeno je da 397 evra bude maksimalni iznos penzije za besplatno vožnju. Pošto su penzije penzionerima u međuvremenu rasle zbog rasta cijena i zarada, značajan dio njih ostao je bez besplatnog prevoza.

“Prije nekoliko godina prijavilo se preko 5.000 penzionera. Trenutno imamo oko 1.700 penzionera koji ispunjavaju ove kriterijume”, rekao je za “vijesti.hrt.hr” načelnik Uprave za promet i poslovanje Liburnije, Slobodan Erslan.

Oni koji ne ispunjavaju uslove moraju da plate 20 evra mjesečno ili da sjednu na bicikl. Međutim, nisu svi toliko vitalni da mogu da se kreću po gradu na biciklu.

Erslan kaže da postoje indicije da bi gradska uprava mogla da koriguje taj cenzus, s obzirom na rast penzija redovnim usklađivanjem, prenosi “Telegraf”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

​Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove tijela. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u “The Lancet Neurology” naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26°C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplota može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi “KreniZdravo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

U Republici Srpskoj danas je počela isplata junske penzije za koju je ukupno obezbijeđeno 148,2 miliona KM neto iznosa.

Budžetom Republike Srpske za 2024. godinu za isplatu penzija je obezbijeđeno 1,785 milijardi KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Od 1. januara redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan je za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Od povećanja penzija nema ništa, a isplata jednokratne pomoći na dugom je štapu

Na nedavno održanoj Skupštini Saveza udruženja penzionera FBiH jednoglasno su doneseni zaključci kojim se traži povećanje penzija za deset posto počevši od decembra 2023, dok se drugi zahtjev odnosi na isplatu jednokratne pomoći od 200 KM za penzionere čije su penzije do 1.000 KM, te po 100 za one čije su penzije veće od 1.000 maraka.

Iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, na čijem čelu je ministar Adnan Delić, navode da zahtjev za povećanje penzija nije moguće realizovati pravno ni faktički.

– Preduslov za realizaciju povećanja penzija jeste izmjena Zakona o PIO, a koja nije predviđena planom Vlade i Parlamenta Federacije BiH. U više navrata održani su sastanci kolegija federalne Vlade sa udruženjima penzionera na nivou FBiH, na kojim su predstavnicima udruženja penzionera prezentovane finansijske posljedice povećanja penzija od 10 posto, te je ukazano na odgovarajuće smetnje u realizaciji tog zahtjeva, ističu u Ministarstvu.

Kad je u pitanju isplata jednokratne pomoći, u Ministarstvu ističu da ne postoji finansijska mogućnost za realizaciju pomoći.

– Federalni Zavod PIO/MIO funkcionira na trezorskom načinu poslovanja, te je finansijski plan Zavoda sastavni dio budžeta FBiH. U okviru federalnog budžeta kao pretpostavka za isplatu pomoći jeste postojanje stavki za tu namjenu, a kako one ne postoje, potrebno je uraditi rebalans budžeta kojim bi se osigurala sredstva za tu namjenu. Jednokratna pomoć penzionerima bit će planirana rebalansom budžeta, a iznos pomoći će se utvrditi kada bude poznato više informacija o ukupnoj finansijskoj situaciji u budžetu FBiH, naglašavaju u Ministarstvu.

(Izvor: oslobodjenje.ba)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Druženje preko 300 penzionera u Omarskoj

Brojni penzioneri okupili su se u Omarskoj na druženju koje je po treći put održano u organizaciji mjesnih udruženja Omarska, Gornja Lamovita i Petrov Gaj. Kako kažu, s obzirom na zrele godine, imali bi se na šta žaliti jedni drugima, ali ovog puta su sve brige ostavili po strani i riješili da se zabave, sastanu sa starim poznanicima i upoznaju neke nove.“Ovakva druženja nam mnogo znače. Sastanemo se i opustimo. Ovdje nas ima oko 300”, rekao je Milorad Pušac, predsjednik Mjesnog udruženja Omarska.

Dragoljub Mejakić, predsjednik Mjesnog udruženja Petrov Gaj, kaže da starijim ljudima uglavnom treba pomoć oko liječenja i odlaska u banje.

“Ovi zdraviji idu na izlete. Upravo pripemamo izlet do Beograda. Inače imamo svoj plan i program rada i po njemu radimo”, rekao je Mejakić.

Na području Prijedora djeluju 23 mjesna udruženja penzionera. Navode da su svi kao jedna porodica, a u svemu tome mogu da računaju i na Gradsku upravu koja im pruža podršku u njihovim aktivnostima te kod organizovanja ovakvih druženja. Iz Udruženja penzionera grada Prijedora izdvojili su najvažnije što je urađeno u proteklih pola godine.“To se prije svega odnosi na nabavku ogreva, banjsko-klimatsku rehabilitaciju te jednokratne pomoći najugroženijim penzionerima. Velika je smrtnost kod ove populacije, i za pola godine umrlo ih je 400, tako da su tu i troškovi posmrtnina”, rekao je predsjednik ovog udruženja Slobodan Brdar.

U Prijedoru živi 14.724 penzionera, a od toga su 13.560 članovi Udruženja penzionera.

(Izvor i foto: kozarski.com)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Potpisivanje peticije kojom se traže izmjene Zakona o PIO/MIO

Dok s nestrpljenjem iščekuju isplatu mirovina za lipanj, dotle umirovljenici širom Federacije BiH potpisuju peticiju kojom traže izmjene Zakona o MIO.

Konkretno se to odnosi na dio koji se odnosi na usklađivanje, kao i jednokratnu novčanu pomoć.

Iako su ovi zahtjevi razmatrani između čelnika Federalne vlade i predstavnika Saveza udruga umirovljenika FBiH, ipak konkretnog pomaka nije bilo.

“Za izmjene Zakona o MIO kojima tražimo da se mirovine ubuduće usklađuju prema rastu prosječne plaće i potrošačke košarice rečeno je da bi to ugrozilo isplatu mirovina, odnosno mirovinskog sustava, ali je, ipak, dato dodatno vrijeme za analize, dok je naš zahtjev za jednokratnom novčanom pomoći opravdan, pod uvjetom da bude rebalans proračuna, ali bez preciziranja iznosa. Tako da smo krenuli u potpisivanje peticije, prema zahtjevu naše skupštine, koju ćemo dostaviti na odgovarajuće adrese”, rekao je za Dnevni avaz Redžo Mehić, predsjednik Saveza.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje isplata penzija u Federaciji BiH

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec juni biće isplaćene u petak, 5. jula, preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH.

Kako su saopštili iz Federalnog zavoda MIO/PIO, najniža penzija za juni iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za juni 366.000, iznosi 722,69 KM.

Penziju za juni primit će 448.900 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznose oko 290 miliona maraka.

Podijeli tekst sa drugima na: