Ko je prvi izračunao obim Zemlje?

Grčki naučnik, astronom i pjesnik Eratosten Kirenski (oko 276 prije n. e.– 194), nastanio se u Aleksandriji oko 255. prije n. e. i postao upravnik Aleksandrijske biblioteke i prvi je čovjek za koga se zna da je izračunao obim Zemlje, iako tačna dužina jedinica (stadija) koje je koristio nije izvjesna.

Takođe je, s velikom preciznošću, izmjerio nagib Zemljine ose, sastavio katalog zvijezda, izradio kalendar koji je uključio prestupne godine i pokušao da odredi datume književnih i političkih događaja poslije opsade Troje, prenosi “Politikin magazin”.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH postaje destinacija za strane penzionere zbog povoljnosti i kvalitete života

U posljednje vrijeme, sve više starijih osoba iz susjednih država EU, poput Hrvatske, Slovenije, Austrije, Danske i drugih, biraju Bosnu i Hercegovinu (BiH) kao destinaciju za penzionerski život.

Razlog tome su poskupljenja životnih potreba u evropskim zemljama, zbog čega stariji stanovnici prepoznaju ekonomske benefite života u BiH.

Primjeri iz Gradiške, gdje stariji ljudi iz susjednih zemalja biraju domove za stare, ukazuju na povoljnije cijene i jednake ili bolje uslove u poređenju s evropskim alternativama.

Štefanija i Uroš Opačić te Paša Šibić iz Gradiške ističu da su cijene života u BiH znatno povoljnije nego u njihovim prethodnim domovima u Zagrebu i Rijeci.

Ovaj trend pokazuje da stariji građani sve više razmatraju BiH kao destinaciju za penzionerski život, posebno uzimajući u obzir ekonomske izazove s kojima se suočava EU.

Povoljnije cijene života, uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete života, čine BiH sve privlačnijom destinacijom za penzionere iz regije.

Ova promjena u percepciji BiH kao destinacije za starije stanovnike donosi dodatne koristi lokalnim zajednicama, a istovremeno pruža penzionerima priliku za udoban i ekonomski održiv život. S obzirom na navedene faktore, očekuje se nastavak ovog trenda i daljnje istraživanje mogućnosti koje BiH pruža penzionerima iz regije i šire.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo koji penzioneri neće moći raditi ni nakon izmjena Zakona o PIO-u

Nakon što je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine neustavnim proglasio odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojima je onemogućeno penzionerima da primaju penziju i rade, u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje smo upitali koji penzioneri će moći raditi i primati penziju.

Tomislav Kvesić, samostalni stručni saradnik u Službi za informiranje Zavoda PIO, kaže da će postojati jasna pravila ko može raditi nakon penzionisanja, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije.

– U toku su pripreme izmjena Zakona o PIO-u, a u okviru kojih će se mijenjati i član 116, a to znači da samo oni koji navrše 65 godina života ili 40 godina staža osiguranja, mogu raditi i primati penziju. Tako je bilo i po starom zakonu. Ostali neće moći. Dakle, ko stekne uvjete za starosnu penziju, moći će poslije penzionisanja, ukoliko to želi, raditi. Sada, ukoliko penzioner želi raditi, on gubi pravo na penziju za period angažiranja na nekom poslu. I tako će biti dok se ne usvoje izmjene Zakona o PIO-u – pojašnjava Kvesić.

Dodaje kako ne bi imalo smisla da određene kategorije penzionera mogu raditi.

– Pri tome mislim, recimo, na one koji odu u invalidsku penziju. Da bi neko otišao u takvu penziju, mora biti proglašen nesposobnim za rad. I zamislite da takva osoba nakon penzionisanja radi? To bi pokazalo apsurd cijele priče. Također, neće moći raditi i primati penziju onaj koji se penzioniše sa penzijskim stažom – govori Kvesić.

(fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH traže povećanje aprilskih penzija za 5 odsto

Predstavnici penzionera traže povećanje aprilskih penzija 15. aprila za pet posto kao i 13. penziju u iznosu od 670 KM, rekao je za Faktor Mustafa Trakić, član Upravnog odbora.

Idemo kod premijera Nermina Nikšića 14. marta. Kada kažem mi, misli se na predstavnike kantonalnih saveza penzionera kao i rukovodstvo Saveza. Naši zahtjevi su 10 posto povećanje penzija sa decembarskom penzijom. To znači da tražimo da nam se još za pet posto povećaju penzije 15. aprila. Ne odustajemo od našag zahtjeva isplate prosječne penzije od 670 KM – navodi Trakić.

Dodaje kako traže da povratnu informaciju dobiju do 20. aprila.

– Ukoliko je ne dobijemo, mi 15. maja u Sarajevu imamo Skupštinu Saveza gdje bi tada donijeli konačnu odluku o masovnim protestima – poručio je Trakić

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta boja urina govori o vašem zdravlju?

Boja, bistrina i miris vašeg urina mogu dati važan uvid u vaše zdravlje.

Dr Jamin Brahmbhatt, urolog i robotski hirurg i bivši predsjednik Urološkog društva Floride za CNN je napisao članak u kojem govori o suptilnim znakovima u urinu koji mogu mnogoda kažu o našem zdravlju. Nije riječ samo o hitnim stanjima, ističe Brahmbhatt, već i o boji, bistrini i mirisu urina, faktorima koj mogu otkriti mnogo o našem zdravlju.

Boja urina varira od blijedo žute do tamno jantarne i to najviše zbog urohroma – nusproizvoda normalne razgradnje crvenih krvnih ćelija. Kako te ćelije stare, one se razgrađuju i stvara se urohrom. Njega zatim filtriraju bubrezi i to daje boju mokraći. Intenzitet boje je direktan odraz nivoa nečije hidratacije. Što je osoba više hidrirana, urin je svjetlije boje.

Koje je boje zdrav urin?

U idealnom slučaju, urin bi trebao biti jako bistar.

Pijenje previše vode može dovesti do prekomjerne hidratacije, što razrjeđuje vitalne elektrolite i može izazvati trovanje vodom: rijetko, ali ozbiljno stanje koje opasno snižava nivo natrijuma u krvi. Ovaj rizik je posebno važan za sportiste i osobe koje se dugotrajno bave tjelesnom aktivnošću.

S druge strane, nedovoljan unos vode predstavlja opasnost od dehidracije, umora i slabijih kognitivnih i fizičkih performansi.

Crvena ili ružičasta

Ponekad hrana poput cvekla i bobičastog voća može dati urinu crvenu boju. Ali, ako primijetite da vaš urin i vremenom ostaje crven ili ružičast, to može da znači da u njemu ima krvi. Takvu promjenu ne treba ignorisati i dobro je razgovarati s ljekarom jer ona može da ukaže na pojavu raka mokraćne bešike ili bubrega, kao i dobroćudnih stanja poput povećane prostate.

Tamnosmeđa ili boja čaja

Urin koji izgleda poput čaja, tamnosmeđe boje, može biti znak da ne pijete dovoljno vode. Ako ste pili puno tečnosti, a urin vam je i dalje taman, to može biti znak problema s jetrom ili nekih drugih zdravstvenih problema.

Plava ili zelena

Plava ili zelena boja u WC školjci mogla bi biti pravo iznenađenje, no i to se može dogoditi zbog određenih ljekova ili bojila u hrani.

Jarko žuta

B vitamini mogu urinu dati jaku žutu nijansu. To je bezopasno, ali dobar je podsjetnik na to kako ishrana i dodaci ishrani mogu uticati na tjelesne funkcije.

Šta govori bistrina urina?

Zamućen urin može biti znak infekcije ili problema s bubrezima.

Mutan izgled urina često nestaje sam od sebe, a može biti i nuspojava nekih ljekova.

Šta govori miris urina?

Urin obično ima blag miris, ali jak ili neobičan miris može ukazivati na problem. Jak miris amonijaka može ukazivati na dehidraciju. Neprijatan ili neobičan miris može biti znak infekcije mokraćnog sistema.

Konzumacija određene hrane, posebno one začinjene ili koja sadrži jake sastojke, takođe može da utičei na miris urina.

Hrana kao što su šparoge, kafa i neka riba može da proizvede poseban miris zbog specifičnih jedinjena koje ta hrana sadrži, koji se izlučuju urinom.

Ako primijetite promjene u mokraći koje se vremenom ne vraćaju u normalu, dobro je obratiti se ljekaru, prenosi Jutarnji list.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Banjaluci kažu da bi im besplatan prevoz mnogo značio

Skupština grada Banjaluka na jednoj od prethodnih sjednica trebala je da raspravlja o subvencijama za javni prevoz, ali je ta tačka skinuta sa dnevnog reda.

Studija predviđa besplatan javni prevoz za sve penzionere, te jeftinije pojedinačne karte za 80 pfeninga, a mjesečne za 25 odsto.

Prijedlog gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanovikovića, da svi penzioneri imaju besplatan javni prevoz nije se ni našao na dnevnom redu lokalnog parlamenta, pa će najstarija populacija još morati čekati na ovu pogodnost.

Penzioneri ne kriju da bi im besplatne karte za javni gradski prevoz mnogo značike, s obzirom na male penzije.

Prijedlog gradonačelnika je da pored besplatnih karata za penzionere, popust imaju i svi drugi građani, i to za 80 feninga kada je riječ o pojedinačnim kartama, dok bi mjesečne bile jeftinije za 25 odsto.

Draško Stanivuković vjeruje da će odbornici na jednoj od narednih sjednica podržati ovaj prijedlog.

Podsjetimo, banajalučki penzioneri sa najnižom penzijom već imaju pravo na besplatan javni prevoz.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je u prodavnicama u Srpskoj poskupjelo, a šta pojeftinilo?

Brojne cijene proizvoda u Srpskoj, koje svako domaćinstvo kupuje, nastavile su da rastu, pokazuju najnoviji podaci, oni za januar, koje je objavio Republički zavod za statistiku.

Poređenje tih cijena, sa cijenama u istom mjesecu prošle godine, pokazuje da su poskupjele mnoge prehrambene namirnice.

Kilogram riže je sa 3,80 poskupio na 4,10 KM, a kg bijelog hljeba od pšeničnog brašna sa 3,03 na 3,49 KM, dok je kilogram makarona, u prosjeku, sa 4,18 “otišao” na 4,35 maraka.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, znatno su povećane i cijene mesa. Recimo, junetina sa kostima je sa 12,86 poskupjela na 13,75, a teletini bez kosti je cijena povećana sa 24,46 na 25,99.

Zabilježen je i skok cijene svinjetine bez kosti i to sa 11,31 na 12,90 maraka, dok su i ljubitelji piletine loše prošli, jer pile po kilogramu, umjesto 6,33, plaćaju 6,73.

Ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju pileći fileti, čiji je kilogram sa 10,28 otišao na 12,39 KM.

Cijena suvog svinjskog vrata je otišla sa 20,30 na 22,99, a šunkarice sa 15,70 na 17,32. Poskupjela je i mortadela, sa 14,72 na 16,35, kao i čajna kobasica sa 20,90 na 24,19. Svježa pastrmka je sa 11,67 “otišla” na 12,44 KM.

U međuvremenu je, prema statističkim podacima, došlo i do pojeftinjenja nekih od artikala. Recimo, so je poskupjela sa 1,09 na 1,29, ali je šećer sa 2,27 pojeftinio na 2,15 po kilogramu.

Umjesto 1,86, pšeničnom brašnu je u januaru ove godine cijena iznosila 1,69 po kilogramu, a ulje je pojeftinilo sa 3,94 na 2,64.

Jeftinije plaćamo i mlijeko u tetrapaku, čija je cijena u januaru 2023. iznosila 2,43, a u istom mjesecu ove godine 2,31 KM.

Banane smo po kilogramu, umjesto prošlogodi-njih 3,34, plaćali 2,82, ali su jabuke sa 1,81 poskupjele na 2,13 KM.

Kada je riječ o povrću, poskupio je kupus, sa 0,89 na 1,21, a pojeftinio pasulj, sa 6,08 na 5,84 KM/kg. Krompir je, za godinu dana, po kilogramu sa 1,56 poskupio na 2,10 maraka.

U udruženjima za zaštitu potrošača smatraju da nas očekuje novi rast cijena, što je, smatraju, bez osnova. Primjera radi, Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, u izjavi za “Nezavisne novine” kaže da opravdavaju pojeftinjenje dijela artikala, kao što su, recimo, ulje i mlijeko, a to je, ističe, dokaz da i druge ci-jene mogu biti znatno niže.

“Međutim, trgovci stalno imaju svoja opravdanja i sada im je dobrodošlo ovo opravdanje sa po-većanjem minimalca. Čini se da se kraj ne vidi. Dok god nema ograničenja marži i dok god je slobodno formiranje cijena, apsurdno je da uop-šte pričamo o tome koliko će one ići ka gore”, naglasila je Marićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Orasi čine čuda za vaše srce, a smanjuju i trigliceride

Orašasti plodovi su jedan od najboljih izvora proteina i masti za zdravlje srca. Sadrže važna biljna vlakna i mnoge važne mikronutrijente koji utiču na zdravlje ovog organa.

Preporučuje se da jedete što više orašastih plodova, ali se za jednu vrstu smatra da je najzdravija i najbolja za zdravlje srca.

Dijetetičarka Izabel Vaskez za “Eating Well” izdvojila je zašto su baš orasi najbolji orašasti plodovi koje bi trebalo jesti za zdravije srce.

Omega-3 masne kiseline su vrsta višestruko nezasićenih masnih kiselina koje pomažu kod smanjenja upala u tijelu. Kako objašnjava dijetetičarka, orasi od svih orašastih plodova imaju najveći udio omega-3 masnih kiselina.

Osim što utiču na smanjenje upala, omega-3 masne kiseline mogu pomoći u smanjenju nivoa triglicerida, što je važno jer visoki nivoi triglicerida povećavaju rizik od srčanih bolesti, prenosi Eating Well.

Orasi su izvor masti zdravih za srce, ističe dijetetičarka. Orasi imaju 13,4 grama polinezasićenih masti i 2,5 grama mononezasićenih masti koje mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola i prevenciji bolesti srca, objašnjava ona. Dodaje da bio u ishrani trebalo da imamo što više nezasićenih masti.

Kao poslednju zdravstvenu dobrobit oraha, dijetetičarka je istakla visok udio vlakana i mikronutrijenata.

“Vlakna su korisna za smanjenje nivoa holesterola, baš kao i nezasićene masne kiseline”, ističe dijetetičarka. Redovna konzumacija oraha pomoći će vam da povećate unos vlakana, što će imati pozitivne posledice na cjelokupno zdravlje.

“Orasi sadrže i antioksidanse, uključujući fitosterole i polifenole”, objašnjava Izabel Vaskez.

Dodaje da antioksidansi u orasima pomažu da se smanji oksidativni stres, upala i krvni pritisak, čime automatski pozitivno utiču na zdravlje srca.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj neki primaju penziju veću od 3.000 KM

U Republici Srpskoj danas je počela isplata februarskih penzija, saopšteno je iz Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske.Isplatom je obuhvaćeno ukupno 282.450 korisnika prava, od čega je 227.641 u Republici Srpskoj, a 54.809 van Srpske.

Za isplatu penzije za februar potrebno je 147,25 miliona KM u neto iznosu, odnosno149,06 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 592 KM i čini 45,13 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj. Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 601 KM i čini 45,83 odsto prosječne plate.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za decembar iznosi 882 KM,što čini 67,28 odsto od prosječne plate. Iznos najviše penzije za februar u Republici Srpskoj je 3.228 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u februaru iznosio je 123,26 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za februar čine starosne penzije sa 62,34 odsto, porodične sa25,24 odsto, invalidske sa 12,36 odsto i ostala prava sa 0,06 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

“Hljeb i mlijeko” za penzionere u Opštini Centar

U sklopu konstantne brige o najranjivijim kategorijama stanovništva, Opština Centar i u ovoj godini nastavlja sa realizacijom projekta “Hljeb i mlijeko” za penzionere i lica starija od 60 godina bez primanja.

Pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka za mjesec mart 2024. godine ostvarilo je 326 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 44 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Iz budžeta za pomenutu namjenu izdvojeno je 27.320 KM za isplatu novčanih pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka. Služba za finansije

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Podijeli tekst sa drugima na: