Autor: sandric84

Bol u leđima je problem koji muči ogroman broj ljudi i često zna da upropasti san. Umjesto da se odmorimo, budimo se još umorniji i ukočeniji, upadajući u začarani krug – što manje spavamo, bol je izraženiji.

Ipak, stručnjaci za spavanje poručuju da postoji način da se ova muka ublaži uz male promjene u navikama i izboru posteljine.

Provjerite svoj krevet

Prvo na šta treba obratiti pažnju jeste kompletna postavka za spavanje – dušek, jastuk i položaj tijela. Ako vam se bol pojačava tokom noći ili se budite još ukočeniji, vrijeme je da analizirate na čemu spavate.

Dušek: Ako ga imate duže od osam godina, primjetili ste udubljenja ili se svako jutro budite ukočeni, dušek je vjerovatno krivac. Istrošen ležaj narušava prirodnu zakrivljenost kičme i dodatno opterećuje mišiće tokom spavanja.

Jastuk: On ne podupire samo vrat, već i gornji dio kičme, što direktno utiče na donja leđa. Ako je premekan, pretvrd, stariji od dvije-tri godine ili je izgubio oblik, može biti jedan od uzroka jutarnje ukočenosti.

Položaj spavanja – ključni faktor

Spavanje na stomaku stručnjaci označavaju kao najgoru opciju za leđa – u tom položaju kičma gubi prirodnu krivinu, a vrat trpi ogroman pritisak.

Najbolji izbor je spavanje na leđima, naročito ako stavite jastuk ispod koljena – to rasterećuje donji dio kičme. Ako vam više prija spavanje na boku, stavite jastuk između koljena kako biste održali kukove i kičmu u ravnoteži.

Na taj način smanjujete pritisak i omogućavate tijelu da se zaista odmori.

Male promjene, velika razlika

Pravilno odabran dušek, odgovarajući jastuk i dobra pozicija tijela mogu značajno da umanje bolove. Dodajte tome i rutinu opuštanja prije spavanja – istezanje, laganu šetnju ili toplu kupku – i vaše tijelo će imati mnogo veće šanse da se tokom noći regeneriše

Najdublji dio Jadrana zagrijava se višestruko brže nego što se očekivalo.

Promjene koje su se očekivale tek krajem vijeka, događaju se već danas, pokazalo je međunarodno istraživanje u kome su učestvovali i naučnici sa Instituta „Ruđer Bošković“ (IRB).

Naučnici IRB-a analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.

To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem vijeka događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosisteme, klimu i obalske zajednice – saopšteno je iz Instituta.

Najbrže zabilježene promjene

Temperatura mora na dubini od 1.000 metara u protekloj deceniji porasla je za 0,8 Celzijusovih stepeni, a salinitet se povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ti trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji, ističe se u saopštenju, prenosi zagrebački Jutarnji list.

Rad dr sc Elene Terzić i dr sc Ivice Vilibića objavljen je u Limnology and Oceanography Letters i rezultat je međunarodne saradnje hrvatskih, italijanskih i slovenačkih naučnika koji su kombinovali podatke s različitih okeanografskih platformi.

Posebno nas brine činjenica da se promjene ubrzavaju. To nije postupno prilagođavanje, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti – ističe Vilibić.

Ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda ima značajne implikacije za bioraznolikost, klimu i obalske zajednice te ukazuje na potrebu preciznijeg modeliranja promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana.

Prirodni termostat Mediterana

Jadransko more može se zamisliti kao prirodni „termostat“ Mediterana jer izmjenom topline utiče na temperaturne obrasce cijelog basena, objašnjavaju s IRB-a. Kada se tokom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran vijekovima pokreće sistem struja koji osigurava stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana.

Međutim, taj prirodni sistem sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija, i tako umjesto da rashlađuje duboke mediteranske vode, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sistem.

Glavni uzrok tih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima padavina i riječnih dotoka. Povećane temperature vazduha znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama padavina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Uticaj na klimu Evrope

Sa IRB-a ističu da se taj trend ubrzava i da je stopa zagrijavanja dubokih voda u razdoblju od 2012. do 2024. porasla na 0,8 Celzijusa po deceniji, dok su prije bile oko 0,2 stepena u jednom vijeku.

Promjene u dubokim vodama već sada utiču na morski život. Vrste prilagođene hladnijim uslovima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svog staništa.

Promjene u dubokom Jadranu mogu da utiču na čitav evropski klimatski sistem. Promjene gustine dubokih voda utiču na porast nivoa mora duž evropske obale Mediterana, a naučnici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta nivoa mora, naveli su, između ostalog, iz IRB-a

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Brojali ste kalorije, smanjivali unos ugljenih hidrata, čak ste razmatrali da počnete da koristite Ozempik za mršavljenje – ali svaki kilogram se vratio.

Nova istraživanja sugerišu da je jedna naučno potkrijepljena metoda mršavljenja omogućavanje ljudima da jedu ono u čemu uživaju, a da njihova optimalna kilaža bude laka za održavanje. Uz sve to, ova metoda ima i pozitivne efekte na zdravlje srca i snižavanje krvnog pritiska.

Istraživači su analizirali postojeće podatke iz nekoliko prošlih studija koje su uključivale osobe sa prekomjernom težinom kako bi istražili potencijalni doprinos povremenog posta u poređenju sa tradicionalnom dijetom. Otkrili su da je uključivanje vremenski ograničene ishrane rezultiralo „značajno većim smanjenjem tjelesne težine” u poređenju sa samim ograničenjem kalorija.

Povremeni post, koji podrazumijeva ishranu tokom određenih sati ili čak uzdržavanje od jela nekoliko dana u sedmici, posebno je proučavan u kontekstu svakodnevnog jedenja unutar određenog vremenskog prozora.

Istraživači su takođe posmatrali koje efekte ima povremeni post koji traje prosječno šest do deset sati u kombinaciji sa smanjenjem kalorija na tjelesnu težinu i druge metaboličke faktore. Pored toga, radili su i procjenu uticaja vremena.

Rezultati su pokazali da su pojedinci koji su počeli da jedu ranije, prije 11 časova prijepodne – i posledično završili svoj period obroka ranije – doživjeli nešto veći gubitak težine, iako je bilo koji oblik vremenski ograničenog obroka bio efikasniji od prostog smanjenja kalorija.

Početak jela prije 11 sati takođe je pozitivno uticao na krvni pritisak, što nije primijećeno kod kasnijeg perioda obroka. Ipak, tim sugeriše da, bez obzira kada pojedinac prekine svoj noćni post, mnogi ljudi mogu imati koristi od utvrđenog perioda obroka od šest do deset sati.

Zašto post izgleda efikasniji za gubitak težine od prostog smanjenja kalorija?

Prema studiji, to bi se moglo pripisati „prelasku sa skladištenja masti na sagorijevanje masti” koji se dešava šest do osam sati nakon početka posta. Ovaj prelazak pokreće korišćenje masnih kiselina i ketona, što znači da se masti troše i pretvaraju u energiju, piše magazin Healthy. Studija sugeriše i da bi rano vrijeme posta moglo imati malu prednost jer, kako istraživači objašnjavaju, „hormoni koji su važni za regulisanje metabolizma dostižu vrhunac lučenja ujutro”.

Generalno, ponovljena istraživanja pokazuju da vremenski ograničeni prozori posta dovode do nenamjernog smanjenja kalorija koje pojedinac unosi. Smanjenje kalorija, kažu istraživači, i dalje pokazuje da pomaže u snižavanju krvnog pritiska, regulisanju glukoze i poboljšanju profila holesterola kod osoba sa prekomjernom težinom – bez obzira na vrijeme kada jedu.

Stetoskopi koje pokreće vještačka inteligencija (AI) mogli bi pomoći u otkrivanju tri različita srčana stanja u samo nekoliko sekundi, tvrde istraživači.

Originalni stetoskop, koji je izumljen 1816. godine, omogućava doktorima da slušaju unutrašnje zvukove tijela pacijenta, piše BBC.

Trenutno prepoznavanja zatajenja srca

Britanski tim je sproveo studiju koristeći modernu verziju i tvrdi da je otkrio kako ona može gotovo trenutno prepoznati zatajenje srca, bolesti srčanih zalizaka i abnormalne srčane ritmove.

Istraživači kažu da bi ovaj alat mogao biti “prava revolucija”, omogućavajući ranije liječenje pacijenata, s planovima da se uređaj uvede širom Velike Britanije nakon studije koja je obuhvatila 205 ordinacija opšte prakse u zapadnom i sjeverozapadnom Londonu.

Uređaj zamjenjuje tradicionalnu glavu stetoskopa uređajem veličine približno kao karta za igru.

Koristi mikrofon za analizu suptilnih razlika u otkucajima srca i protoku krvi koje ljudsko uvo ne može detektovati. Uređaj snima EKG (elektrokardiogram), bilježeći električne signale srca, i šalje informacije u oblak kako bi ih analizirao AI treniran na podacima desetina hiljada pacijenata.

Studija Imperial College London i Imperial College Healthcare NHS Trust obuhvatila je više od 12.000 pacijenata iz 96 ordinacija, pregledanih AI stetoskopima koje je proizvela američka firma “Eko Health”.

Rezultati su zatim upoređeni s pacijentima iz 109 ordinacija gdje se tehnologija nije koristila.

Izum od prije 200 godina unaprijeđuje 21. vijek

Istraživači kažu da je kod osoba sa zatajenjem srca vjerovatnoća da se stanje otkrije unutar 12 mjeseci bila 2,33 puta veća kada su pregledani AI stetoskopom.

Abnormalni obrasci srčanog ritma, koji nemaju simptome, ali mogu povećati rizik od moždanog udara, bili su 3,5 puta lakše otkriveni AI stetoskopima, dok je bolest srčanih zalizaka bila 1,9 puta lakše prepoznata.

Doktorica Sonya Babu-Narayan, direktorica pri British Heart Foundationu (BHF) i konsultantski kardiolog, izjavila je da je ovo klasični primjer kako se skromni stetoskop, izumljen prije više od 200 godina, može unaprijediti za 21. vijek.

“Takve inovacije su ključne, jer se ovo stanje često dijagnosticira tek u naprednom stadijumu, kada pacijenti dolaze u bolnicu kao hitni slučajevi. Uz raniju dijagnozu, ljudi mogu pristupiti liječenju i živjeti duže i kvalitetnije”, dodala je.

Nalazi su predstavljeni hiljadama doktora na godišnjem kongresu Evropskog društva za kardiologiju u Madridu, najvećoj svjetskoj konferenciji o srcu. Postoje planovi da se novi stetoskopi uvedu u ordinacije opšte prakse u južnom Londonu, Saseksu i Velsu, prenosi.