Sandra Vukić, Author at Penzionerski centar

Lubenica kraljica slasti: 10 razloga zbog kojih je treba jesti

29.05.2026.28.05.2026.. by Sandra Vukić

Lubenica je savršena ljetna hrana. Osim što je ukusna, sadrži veoma malo kalorija, odličan je izvor vitamina C i sjajno gasi žeđ.

Ako lubenica postane dio vaše svakodnevne ishrane, ne samo da ćete imati ukusniji jelovnik, već ćete ostvariti i brojne koristi za cjelokupno zdravlje. Svakodnevna konzumacija lubenice direktno utiče na poboljšanje zdravlja srca, jačanje mozga i revitalizaciju imunološkog sistema.

U nastavku pročitajte 10 nevjerovatnih razloga zašto bi trebalo da jedete lubenicu svaki dan.

1. Zdravo srce

Svakodnevna konzumacija lubenice pozitivno utiče na rad srca. Lubenica sadrži visok nivo likopena, antioksidansa koji joj daje crvenu boju i pomaže da srce ostane zdravo i vitalno.

Pored likopena, lubenica sadrži i dosta kalijuma koji smanjuje rizik od srčanog udara, pomaže u snižavanju holesterola, poboljšava protok krvi i reguliše rad srca.

2. Jake kosti

Likopen, koji se nalazi i u paradajzu, ima važnu ulogu u razvoju i održavanju zdravih kostiju.

Ovaj snažni antioksidans smanjuje aktivnost ćelija koje učestvuju u razvoju osteoporoze, dok visok nivo kalijuma pomaže zadržavanje kalcijuma, čime se čuvaju kosti i jačaju zglobovi.

3. Jačanje imunološkog sistema

Lubenica sadrži veliku količinu vitamina C koji jača imunitet i štiti organizam od oksidativnog stresa.

Vitamin C igra važnu ulogu i u zarastanju rana, jer je neophodan za stvaranje kolagena. Ukoliko imate rane koje sporije zarastaju, povećajte unos hrane bogate vitaminom C, poput lubenice i citrusa.

4. Pomoć pri mršavljenju

Lubenica sadrži oko 90 odsto vode i veoma malo kalorija, zbog čega je idealna namirnica za osobe koje žele da smršaju.

U njoj se nalazi i citrulin, aminokiselina koja pomaže sagorijevanje masnoća.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko i kome je dozvoljeno jesti lubenicu

5. Protivupalna svojstva

Lubenica je bogata flavonoidima, karotenoidima i triterpenoidima.

Posebno se izdvaja likopen, koji pokazuje značajne rezultate u smanjenju upala. Najviše korisnih sastojaka imaju potpuno zrele lubenice.

6. Sprečava nastanak raka

Likopen ima važnu ulogu i u smanjenju rizika od određenih vrsta raka.

Prema pojedinim istraživanjima, povezuje se sa manjim rizikom od raka prostate, dojke, pluća, materice i debelog crijeva.

7. Zdravi i opušteni mišići

Lubenica je dobar izvor kalijuma i citrulina koji pomažu pravilnom radu mišića.

Oni kontrolišu kontrakcije mišića i ublažavaju bolove nakon fizičkog napora ili treninga. Citrulin se u organizmu pretvara u arginin koji poboljšava cirkulaciju i opušta krvne sudove.

8. Poboljšava vid

Zahvaljujući visokom sadržaju antioksidanasa poput beta-karotena, vitamina C, luteina i zeaksantina, lubenica pozitivno utiče na zdravlje očiju.

Ovi sastojci štite oči od problema povezanih sa starenjem, poput noćnog sljepila, makularne degeneracije i glaukoma.

9. Za ljepšu kožu i kosu

Lubenica sadrži značajnu količinu beta-karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A.

Vitamin A ima važnu ulogu u proizvodnji sebuma i rastu ćelija, što direktno utiče na zdravlje i hidrataciju kože.

Možda vas zanima i ovo:

Šest savjeta kako da izaberete dobru lubenicu

10. Za oštriji mozak i bolje raspoloženje

Lubenica sadrži i vitamin B6 koji je neophodan za proizvodnju hemikalija u mozgu odgovornih za raspoloženje i ponašanje, poput serotonina i dopamina.

Nizak nivo vitamina B6 može izazvati probleme sa pamćenjem, zbog čega je lubenica odličan izbor za učenike i studente, piše SlatkiSvijet.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske ograničila marže na lijekove i osnovne namirnice

29.05.2026.28.05.2026.. by Sandra Vukić

Vlada Republike Srpske, donijela je odluku o određivanju marže za određene životne namirnice. Tu su i hrana za dojenčad i bebe i za sredstva za higijenu, kao i za lijekove.

Odlukom se propisuje maksimalna marža određenih proizvoda od šest odsto u veleprodaji, te osam odsto u maloprodaji.

Ovom odlukom određena je maksimalna marža za pšenično brašno za sva pakovanja. Takođe, marža je ograničena i na hljeb od pšeničnog brašna, te so za ljudsku ishranu pakovanje od 0,5 do 1,6 kilogram. Ograničenje se odnosi i na svinjsku i biljnu mast, suncokretovo ulje pakovanje od 0,9 do 5,5 po litru- Pasterizovano i sterilizovano mlijeko i jogut pakovanja do 1,6 litara takođe su pod ograničenjem.

Koji proizvodi su obuhvaćeni novom odlukom

Marža je određena i za šećer kristal pakovanje od pola do pet i po kilograma. Zatim na hranu za dojenčad i hranu za bebe. To isključivo za zamjenu za majčino mlijeko te pelene za djecu i za odrasle. Ograničena je marža i na tečni deterdžent za suđe pakovanje do jedan litar. Dok je za deterdžent za pranje veša u prahu marža ograničena na pakovanje do tri kilograma.

Posebne marže za lijekove i sredstva za higijenu

Odlukom se propisuje i marža na lijekove, i to maksimalna marža od osam odsto u veleprodaji i 20 odsto u maloprodaji.

Odluka važi do kraja 2026. godine

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. decembra 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner iz Laktaša sumnja u diskriminaciju kod odlaska u banje

28.05.2026.28.05.2026.. by Sandra Vukić

Udruženje penzionera Laktaši nedavno je pozvalo najstarije sugrađane da se prijave za banjsko liječenje u trajanju od 10 dana. Cijena koju će platiti je samo 200 KM.

Ali, jedan detalj u tom oglasu je izazvao pravu buru i mogao bi čak završiti na sudu.

Kako se navodi, penzionerima je banjanje po izuzetno povoljnim uslovima obezbijedio grad Laktaši, novcem iz budžeta.

“Penzioner plaća 200 KM na recepciji Banje, ostali iznos plaća grad Laktaši”, navodi se u oglasu.

Ali, pravo na banjsko liječenje pod ovim uslovima imaju samo “članovi Udruženja penzionera grada Laktaši”.

Penzioner Momčilo Dobrijević tvrdi da je to otvorena diskriminacija, prema penzionerima koji nisu članovi Udruženja.

“Poštovani penzioneri grada Laktaši, vam se obraćam. Vi, penzioneri koji niste članovi Udruženja, zapitajmo se da li je ovo čista diskriminacija i ponižavanje. Hvala

Gradskoj upravi na izdvojenom novcu za penzionere, ali pitam vas: da li PDV plaćaju samo članovi Udruženja”, objavio je Dobrijević na svom Fejbuk profilu.

Budžetski novac je novac svih građana

On je podsjetio da je budžetski novac, novac svih građana Laktaša, jer svi plaćaju poreze, pa niko nema pravo da jednim penzionerima obezbjeđuje banju o trošku budžeta, a drugima to uskraćuje.

“Kako objasniti diskriminaciju prema 2.000 penzionera koji nisu članovi Udruženja”, pita se Dobrijević.

On je za Srpskainfo rekao da razmišlja čak i o tome da podnese tužbu protiv Grada Laktaši.

“Diskriminacija je zakonom zabranjena”, kaže Dobrijević i dodaje da u banju, o trošku budžeta, već godinama idu jedni te isti, povlašteni penzioneri.

On je ranije za rekao da sumnja da je 25 mjesta u banji, koje je laktaškim penzionerima 2022. platila Vlada RS, podijeljeno “preko veze, a možda i uz davanje mita”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Frižider vam uništava hranu: Ove namirnice ne smiju biti u vratima

28.05.2026.28.05.2026.. by Sandra Vukić

Frižider možda djeluje kao najsigurnije mjesto u kuhinji, ali postoji jedan dio u kojem hrana najbrže gubi svježinu, a većina ljudi upravo tu drži najosjetljivije namirnice.

Vrata frižidera jesu praktična, sve vam je na dohvat ruke, ali temperatura u tom dijelu stalno “skače”, zbog čega se mnoge namirnice mnogo brže kvare.

Svaki put kada otvorite frižider, vrata su prva izložena toplom vazduhu iz prostorije. Zbog tih promjena temperature mliječni proizvodi, jaja i gotova hrana mogu izgubiti kvalitet mnogo prije nego što očekujete. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da neke stvari nikako ne bi trebalo držati tamo.

Mlijeko, sir i puter najbrže propadaju u vratima

Mnogi mlijeko automatski stave u vrata frižidera jer za njega postoji posebno mjesto, ali to je zapravo jedna od najčešćih grešaka u čuvanju hrane.

Mliječni proizvodi zahtjevaju stabilnu temperaturu kako bi ostali bezbjedni za upotrebu. Kada su stalno izloženi toplijem vazduhu pri svakom otvaranju frižidera, mnogo brže mijenjaju ukus, miris i teksturu. Mnogo je bolje držati ih na srednjim unutrašnjim policama, gdje je temperatura najstabilnija.

Ni jaja ne bi trebalo da stoje u vratima

Iako većina frižidera ima poseban dio za jaja upravo na vratima, to ne znači da je to najbolje mjesto za njih.

Jaja su veoma osjetljiva na temperaturne promjene i upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da ih čuvate u originalnoj kutiji, na unutrašnjoj polici frižidera. Tako će duže ostati svježa i bezbjedna za konzumaciju.

Gotova hrana i suhomesnato se najbrže kvare

Kuvana jaja, gotovi obroci, salame i ostale brzo kvarljive namirnice mnogi drže u vratima jer su tako “pri ruci”. Problem je što upravo tim namirnicama najviše smeta promjena temperature.

U vratima frižidera mnogo brže gube svježinu, mijenjaju ukus i povećava se rizik od kvarenja. Zato ih uvijek treba držati dublje u frižideru, gdje hladnoća ostaje konstantna.

Vrata frižidera najbolje je koristiti za proizvode kojima temperaturne oscilacije manje smetaju, poput kečapa, senfa, sokova i gaziranih pića, piše Ona.rs

Podijeli tekst sa drugima na:

“Učitelji” obilježavaju 54 godine mature i pozivaju kolege na druženje

28.05.2026.28.05.2026.. by Sandra Vukić

Na mjestu gdje se danas nalazi Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci nekada je radila Učiteljska škola. Posljednja generacija maturanata tu je ispraćena davne 1972. godine.

Nakon 54 godine, oni se ponovo okupljaju da obnove uspomene za koje, kako kažu, nisu izblijedile.

Bivši maturanti Simo Tošić i Јelena Blagojević kažu u razgovoru za Јutarnji program RTRS-a, da iako su prošle 54 godine od njihovog rastanka, sjećanja na profesore, drugarstvo i školske dane nisu izblijedila.

Mnogi od njih nisu se vidjeli više od 50 godina, te uzbuđenje ne kriju.

Kažu, ovo je prilika da se prisjećaju anegdota i vremena koje su proveli u školskim klupama.

Možda vas interesuje i ovo:

“Trgovci” u Prijedoru proslavili 50 godina mature

Tošić, učenik posljednje generacije Učiteljske škole ističući da bi tu školu ponovo trebalo uvesti u obrazovni sistem.

“Učiteljska škola je formirana 1931. godine i ugašena 1972. godine. Pozivam sve one koji su završili i išli u Učiteljsku školu da se odazovu u subotu na druženje i okupljanje u 11 časova”, rekao je Tošić.

Jelena Blagojević, takođe maturant Učiteljske škole kaže da se mnogi nisu vidjeli i pedeset godina. Naglašava da je radost ponovo vidjeti te ljude.

“Pozivam sve da dođu u dvorište Učiteljske škole u 11 sati. Poslije toga ćemo sići u našu salu za fizičko nekada, a danas u amfiteatar Prirodno matematičkog fakulteta i tu se prisjetiti uspomena”, rekla je Blagojevićeva.

Inače, u Učiteljsku školu išao je i pisac Branko Ćopić, ali i Vlado Milošević, akademik po kojem Muzička škola danas nosi ime.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo je najbolja ishrana za ljude koji imaju problema sa bubrezima

28.05.2026.28.05.2026.. by Sandra Vukić

Ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja bubrega, a nutricionisti posebno preporučuju određene vrste povrća koje mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska, smanjenju upala i očuvanju funkcije bubrega.

Bubrezi svakodnevno obavljaju izuzetno važan posao – filtriraju otpadne materije iz krvi, regulišu tjelesne tečnosti, održavaju ravnotežu elektrolita i pomažu u kontroli krvnog pritiska. Takođe učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i očuvanju zdravlja kostiju.

Stručnjaci upozoravaju da visok krvni pritisak i dijabetes predstavljaju glavne uzroke bolesti bubrega, zbog čega pravilna ishrana može imati veliki uticaj na njihovo zdravlje.

Nutricionistkinja Tifani Bruno ističe da ishrana zasnovana na biljnim namirnicama može biti odličan način za zaštitu bubrega i opšteg zdravlja.

Cvekla može pomoći u regulaciji krvnog pritiska

Cvekla je bogata prehrambenim nitratima koji se u organizmu pretvaraju u azot-oksid, jedinjenje koje širi krvne sudove i može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.

Osim toga, sadrži betalajne – snažne antioksidanse koji mogu smanjiti oksidativni stres i hronične upale povezane sa oštećenjem bubrega.

Nutricionisti savjetuju da se pečena cvekla dodaje salatama, smutijima ili jelima sa žitaricama.

Brokoli, karfiol i kupus među najboljim izborima

Kupusasto povrće, poput brokolija, karfiola i kupusa, smatra se jednim od najboljih saveznika zdravih bubrega.

Ove namirnice bogate su glukozinolatima i sulforafanom, jedinjenjima koja mogu pomoći u smanjenju upala i zaštiti ćelija od oštećenja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet jutarnjih navika koje štete bubrezima

Karfiol se posebno izdvaja jer sadrži manje kalijuma od mnogih drugih vrsta povrća, a istovremeno obezbjeđuje vlakna, vitamin C i folate.

Brokoli i karfiol mogu se peći sa maslinovim uljem, dok pire od karfiola može biti odlična zamjena za pire krompir.

Crvena paprika bogata antioksidansima

Crvena paprika sadrži velike količine vitamina C i A, a pritom ima relativno malo kalijuma i veoma malo fosfora.

Bogata je i antioksidansima poput likopena i beta-karotena koji mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa, jednog od važnih faktora u razvoju hronične bolesti bubrega.

Nutricionisti preporučuju da se crvena paprika dodaje salatama, peče sa drugim povrćem ili služi uz humus.

Bijeli i crni luk mogu

Bijeli i crni luk predstavljaju odličan način da hrana dobije bogat ukus bez dodatnog unosa soli.

To je posebno važno jer visok unos natrijuma može povećati krvni pritisak i dodatno opteretiti bubrege.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Osim toga, luk sadrži organosumporna jedinjenja sa protivupalnim i antioksidativnim svojstvima.

Bijeli i crni luk lako se mogu dodati supama, čorbama, sosovima i marinadama.

Boranija je dobar izbor

Nutricionisti navode da je boranija posebno korisna jer sadrži malo kalijuma i puno vode.

Takođe je bogata vlaknima, koja su važna za zdravlje organizma, posebno kod osoba koje moraju ograničiti unos određenih namirnica.

Boranija se može kuvati na pari, peći sa maslinovim uljem i bijelim lukom ili dodavati salatama i drugim jelima, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Agencija prijeti snižavanjem kreditnog rejtinga FBiH zbog penzija

28.05.2026.27.05.2026.. by Sandra Vukić

Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Federacije BiH na nivou “B+”.

Međutim zadržala je negativne izglede, upozorivši na rast budžetskog deficita, povećanje duga i političke rizike.

S&P u najnovijem izvještaju navodi da je Vlada FBiH značajno povećala budžetsku potrošnju uoči Općih izbora 2026. godine. To će dovesti do velikog budžetskog manjka tokom 2026. i 2027. godine, piše BiznisInfo.ba.

Agencija posebno ističe povećanje penzija za 17 posto, smanjenje stope doprinosa, te činjenicu da čak 70 posto budžetske potrošnje otpada na socijalna davanja i penzije.

Prema procjenama S&P-a, deficit FBiH mogao bi se približiti nivou od 20 posto ukupnih prihoda u 2026. Ukupni dug FBiH, uključujući dug javnih kompanija i lokalnih zajednica, mogao porasti na čak 140 posto konsolidovanih budžetskih prihoda.

Ipak, u S&P-u smatraju da bi nakon izbora moglo doći do postepenog smanjenja deficita i stabilizacije javnih finansija. To pod uslovom da vlasti provedu fiskalnu konsolidaciju.

Agencija upozorava i na dugoročne strukturne probleme ekonomije Federacije BiH, uključujući starenje stanovništva, odlazak radne snage i političku nestabilnost.

“Složeni politički odnosi i fragmentirana vlast usporavaju donošenje odluka i otežavaju provođenje fiskalne discipline”, navodi se u izvještaju.

S&P ističe da FBiH i dalje ima pristup međunarodnim izvorima finansiranja, uključujući međunarodne finansijske institucije i tržište kapitala, te podsjeća da je prošle godine uspješno emitovana euroobveznica od 350 miliona eura.

Ipak, negativni izgledi znače da postoji mogućnost snižavanja kreditnog rejtinga u narednih 12 do 24 mjeseca ukoliko ne dođe do poboljšanja budžetske discipline i smanjenja nivoa zaduženosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjaluka spremna da se odrekne PDV-a zarad jeftinijih lijekova

27.05.2026.27.05.2026.. by Sandra Vukić

Narodni poslanik Bojan Kresojević izjavio je da je Banjaluka spremna da se odrekne dijela prihoda od PDV-a na lijekove. Ali da za to, kako tvrdi, nema podrške ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Krasojević je naveo da Gradu Banjaluka pripada tri odsto prihoda od PDV-a prikupljenog na teritoriji Srpske. Naveo je i da je predložena dopuna Zakona o PDV-u kojom bi lijekovi bili oslobođeni ovog nameta.

“Predložili smo dopune zakona o PDV-u za oslobađanje PDV-a na lijekove, po kojem će se Banjaluka prva odreći PDV-a”, poručio je Kresojević.

On je kritikovao ministra Amidžića. Naveo je da je „ profesor ponovo pao na ispitu PDV-a“. Podsjetio je i da se, kako kaže, više od dvije godine čeka na povrat PDV-a za kupovinu prve stambene jedinice.

“Sada je protiv oslobađanja PDV-a na lijekove. Jer za SNSD podrška penzionerima, roditeljima, majkama i poljoprivrednicima je zloupotreba budžeta. Nakon što je SNSD osmislio da građani idu u Poresku upravu po povrat akcize na gorivo od tri feninga, sada imamo novo potcjenjivanje građana. Ministar Amidžić predlaže da penzioneri dolaze po povrat tri odsto PDV-a na lijekove u sobu 16 Gradske uprave. Razmišlja li ministar da ljudi koji kupuju lijekove nisu u stanju da stoje u redu čekanja”, istakao je Kresoejvić.

On je dodao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti borbu za oslobađanje lijekova od PDV-a, tvrdeći da novca za ovu mjeru nema jer su „prihodi od PDV-a otišli za Vijadukt i Serdarova“.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovih pet zona žive po 100 godina, pogledajte šta jedu

27.05.2026.27.05.2026.. by Sandra Vukić

Iza dugog i vitalnog života ne stoje suplementi i dijete, već tanjiri puni biljaka

Dok se savremeni svijet utrkuje u pronalaženju „čudesnih” dijeta, detoks planova i supernamirnica u prahu, istraživanja o dugovječnosti uporno pokazuju nešto potpuno drugačije: najdugovječniji ljudi na planeti jedu jednostavno, skromno i gotovo uvijek – biljno.

Američki istraživač Den Bjutner, koji je decenijama proučavao tzv. Plave zone, regione svijeta sa najvećim brojem stogodišnjaka, došao je do zaključka koji mnoge iznenađuje, ali i razbija mitove moderne ishrane. Ljudi koji žive najduže ne broje kalorije, ne prate trendove i ne kupuju egzotične dodatke ishrani. Oni jedu ono što im je dostupno, sezonsko i lokalno.

Zajedničko za sve ove zajednice nije genetika, već način života, a posebno ishrana. Upravo tu leži najznačajnija činjenica: više od 90 odsto njihove hrane dolazi iz biljnih izvora.

Hrane se bez industrijske prehrane

U ovim zajednicama nema industrijski prerađene hrane u velikim količinama, nema gaziranih pića kao svakodnevnih rituala, niti „fitnes” proteinskih proizvoda. Njihovi obroci su jednostavni, ali nutritivno izuzetno bogati.

Osnovu ishrane čini zeleno lisnato povrće (spanać, blitva, kelj, razne divlje biljke), sezonsko voće, integralne žitarice (ovas, ječam, smeđi pirinač, kukuruz), maslinovo ulje kao glavni izvor masti, orašasti plodovi u manjim količinama, riba i plodovi mora i najvažnije – mahunarke.

Ako postoji jedna namirnica koja povezuje sve Plave zone, to su mahunarke.

Pasulj, leblebije, sočivo i soja nisu trend, već svakodnevna hrana. Bjutner ih naziva osnovom dugovječnosti jer stabilizuju šećer u krvi, obezbjeđuju dugotrajan osjećaj sitosti, bogate su biljnim proteinima, sadrže vlakna koja čuvaju zdravlje crijeva, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Na Okinavi se jede soja u raznim oblicima, na Sardiniji i Ikariji dominiraju sočivo i bijeli pasulj, dok je u Nikoji crni pasulj svakodnevni obrok.

Zanimljivo je da u ovim zajednicama meso nije zabranjeno, ali se smatra „prazničnom hranom”. Jede se rijetko, u malim količinama i nikada kao glavni dio obroka.

Zeleno povrće svakodnevno na meniju

Drugi stub dugovječnosti je zeleno lisnato povrće, koje se u Plavim zonama, takođe, jede svakodnevno.

Spanać, blitva, kelj, rukola i divlje biljke bogate su vitaminima A, C i K, antioksidansima, mineralima poput gvožđa i magnezijuma.

Ove namirnice djeluju kao prirodna zaštita organizma od upala, koje su danas jedan od glavnih uzroka hroničnih bolesti.

Dok savremena industrija hrane promoviše proteinske praškove, keto režime i razne ekstremne restrikcije, Plave zone pokazuju suprotan pravac: balans i kontinuitet.

Ljudi koji žive najduže ne eksperimentišu stalno sa ishranom. Oni ostaju dosljedni svojim obrocima koji se ponavljaju godinama i ne mijenjaju drastično sa svakim novim trendom.

Bjutner često naglašava da problem savremenog svijeta nije nedostatak informacija, već previše kontradiktornih informacija. Ljudi koji pokušavaju da „žive zdravo” često su zbunjeni, dok stogodišnjaci, jednostavno, primjenjuju ono što se pokazalo kao blagotvorno generacijama.

Plave zone

Plave zone su specifična područja u svijetu koja je istraživač Den Bjutner identifikovao kao mjesta gdje ljudi žive znatno duže od prosjeka i često dožive više od 90 ili 100 godina, a ostaju vitalni.

Iako su razbacane po svijetu i potpuno različite kulture, sve Plave zone imaju zajedničke obrasce. Iako je ishrana ključni faktor, Plave zone pokazuju da dugovječnost ne zavisi samo od tanjira. Hrana je samo jedan dio slagalice, piše Magazin Politika.

Osim ishrane, one imaju zajedničke i navike koje uključuju svakodnevno kretanje bez teretane (rad u bašti, hodanje), snažne porodične i društvene veze, nizak nivo stresa i redovne rituale opuštanja, osjećaj svrhe u životu, čak i u starosti.

Možda vas zanima i ovo:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

Postoji pet glavnih Plavih zona:

Okinava (Japan)

Jedna od najpoznatijih Plavih zona. Ljudi ovdje tradicionalno jedu puno soje, povrća i slatkog krompira. Poseban koncept „ikigai” (razlog za život) igra veliku ulogu u dugovječnosti.

Sardinija (Italija)

Planinski dio ostrva poznat je po velikom broju muškaraca stogodišnjaka. Njihova ishrana se bazira na integralnim žitaricama, povrću, maslinovom ulju i umjerenoj konzumaciji vina.

Ikarija (Grčka)

Ostrvo gdje ljudi „zaboravljaju da umiru”, kako ga često zovu. Ishrana je mediteranska: maslinovo ulje, povrće, mahunarke i biljni čajevi, uz vrlo spor i opušten način života.

Nikoja (Kostarika)

Poluostrvo poznato po jednostavnoj ishrani (posebno crni pasulj, kukuruz i tropsko voće) i snažnim društvenim vezama. Ljudi su fizički aktivni i u starosti.

Loma Linda (SAD)

Posebna zajednica adventista sedmog dana. Praktikuju biljnu ishranu, ne konzumiraju alkohol i cigarete i imaju snažan fokus na zdrav način života.

Podijeli tekst sa drugima na:

Prehrana pojede kućni budžet, najugroženiji penzioneri

27.05.2026.27.05.2026.. by Sandra Vukić

Na prehranu se izdvaja najviše novca, a uprkos tome što smo jedna od najplodnijih država u regionu, skoro svu hranu uvozimo.

Zavisni o drugima i nestabilni, za poboljšanje životnog standarda čekamo stabilizaciju na globalnom nivou.

Cijene hrane, računi i krediti i dalje su glavne brige građana. U aprilu je potrošačka korpa četveročlane porodice iznosila više od 3.300 maraka.

Možda vas zanima i ovo:

Rast cijena: Penzionerima svaka kupovina postaje izazov

Koliko je prehrana poskupjela, najbolje ilustruje podatak da se na nju troši više nego na stanovanje, obrazovanje, odjeću i prevoz zajedno.

Cijene voća i povrća i dalje izazivaju zaprepaštenje građana:

“Mi penzioneri možemo slabije to kupiti, ali kupimo bar malo, samo što se kaže da probamo, jagode, trešnje…”, kaže jedna penzionerka na ulicama Sarajeva.

Veće cijene primjećuju na svim artiklima, kažu penzioneri, a mnogi su primorani da smanje upotrebu osnovnih namirnica:

“Prehrana, zna se šta je poskupilo, mlijeko, ulje, hajde mlijeko i nekako, mada je skupo, a ulje, brašno, šećer… Sve smo smanjili, smanjujemo dok ne počnemo piti gorku kafu.”

Gorak ukus u ustima izaziva i činjenica da BiH sve više uvozi više od 80 posto hrane koju konzumira. Time, korak po korak, postajemo izuzetno zavisni, čak i u sektoru u kojem ne moramo biti.

“Kvadratura obradivog zemljišta u BiH više-manje je jednaka Hrvatskoj. Ta kvadratura u Kini hrani 25 miliona ljudi. Dakle BiH bi mogla hraniti region da to želi, ali ako bi se granice zatvorile, mislim da ne bismo mogli prehraniti ni glavni grad”, ističe Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura Mostar.

Hrana i energija ključni resursi

“To su dva ključna resora o kojima bi svaka država trebala da brine. Imaju neki sporadični poduhvati, neko sporadično ministarstvo koje nešto pokušava uraditi, ali nema jasne vizije “., smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 posto.

U zavisnosti od budućih dešavanja na globalnom nivou, građani BiH mogu se nadati poboljšanju ili, nažalost, dodatnom pogoršanju situacije.

“Najbolji scenario je da se dođe do mira na Dalekom istoku. Da se nađe rješenje prihvatljivo za sve strane. S druge strane da se rat u Ukrajini privede kraju, jer je to jako veliko iscrpljivanje svih resursa. Ali to se sve odražava na cijene proizvoda koje mi kupujemo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Čak i da se u skorije vrijeme uspostavi mir, građani BiH, vodeći se prethodnim iskustvima, morat će pričekati na pojeftinjenja osnovnih potrepština. Jer ona dolaze mnogo sporije od poskupljenja, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

1. Zdravo srce

2. Jake kosti

3. Jačanje imunološkog sistema

4. Pomoć pri mršavljenju

5. Protivupalna svojstva

6. Sprečava nastanak raka

7. Zdravi i opušteni mišići

8. Poboljšava vid

9. Za ljepšu kožu i kosu

10. Za oštriji mozak i bolje raspoloženje

Pročitajte i ovo

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Da li je zdravo spavati u čarapama?

Koji proizvodi su obuhvaćeni novom odlukom

Posebne marže za lijekove i sredstva za higijenu

Odluka važi do kraja 2026. godine

Pročitajte i ovo

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Budžetski novac je novac svih građana

Pročitajte i ovo

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Mlijeko, sir i puter najbrže propadaju u vratima

Ni jaja ne bi trebalo da stoje u vratima

Gotova hrana i suhomesnato se najbrže kvare

Pročitajte i ovo

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Da li je zdravo spavati u čarapama?

Pročitajte i ovo

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Cvekla može pomoći u regulaciji krvnog pritiska

Brokoli, karfiol i kupus među najboljim izborima

Crvena paprika bogata antioksidansima

Bijeli i crni luk mogu

Boranija je dobar izbor

Pročitajte i ovo

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovi ljudi ga ne bi trebali jesti

Istina o genetici i navikama: Kako se stiče holesterol?

Noćas se pomijera sat: Pripremite organizam za kvalitetan san

Proširene vene nisu samo estetski problem: Kada treba da se liječe?

Namirnice koje treba izbjegavati za večeru: Teške su za želudac

Da li je zdravo spavati u čarapama?

Pročitajte i ovo

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Pročitajte i ovo

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

Hrane se bez industrijske prehrane

Zeleno povrće svakodnevno na meniju