Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

U Bosni i Hercegovini više od 90.000 penzionera ima pravo na isplatu invalidske penzije, a uslovi za ostvarivanje ovog prava zavise od toga u kojem je entitetu osiguranik zasnovao radni odnos.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH

Kada je riječ o Federaciji BiH, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Prema tim uslovima, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Takođe, isto pravo stiče i ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

Prema navedenom Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršenih 30 godina života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali ne manje od jedne godine staža osiguranja.

Kada je riječ o računanju radnog vijeka, prema Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguraniku koji je bio na redovnom školovanju i tim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22. godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25. godine ako je stekao visoku stručnu spremu.

Dakle, da bi mogao steći pravo na invalidsku penziju, osiguranik koji ima završenu srednju stručnu spremu i koji je navršio 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, mora imati penzijski staž u trajanju od 12 godina.

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Invalidska penzija u Republici Srpskoj

Kada je riječ o osiguranicima u Republici Srpskoj, u ovom entitetu, prema zakonu koji je na snazi, pravo na invalidsku penziju osiguranik može ostvariti na osnovu gubitka radne sposobnosti, koju utvrđuje tijelo vještačenja Zavoda za PIO Republike Srpske.

Ovo pravo se ostvaruje ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, nastalom prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Osiguranik u ovom entitetu ima pravo na invalidsku penziju i po navršenju 58. godine života ako mu se utvrdi smanjena radna sposobnost, s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Takođe, osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, ima pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža, a osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku penziju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja.

Iznos invalidske penzije utvrđuje se na isti način kao i za starosnu penziju, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plate i osnovice osiguranja na koje su plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

(Izvor vijesti: Večernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za maj za 290.130 korisnika, za šta je obezbijeđeno 161,93 miliona KM u bruto iznosu.

Od ukupnog broja korisnika penzijskog fonda Republike Srpske 232.944 je u Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 penzionera.

Prosječna penzija iznosi 631,67 KM i čini 42,88 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM ili 43,27 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija je 946,41 KM, što čini 64,25 odsto od prosječne plate, a iznos najviše penzije je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u maju bio je 147,13 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za maj čine starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične 24,26, invalidske 11,98 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nejasna i nevidljiva barijera, samo životinje znaju zašto je ne prelaze

Životinjska carstva Azije i Australije su kao odvojeni svijetovi, zahvaljujući nevidljivoj liniji koja se proteže tačno između dva susjedna kontinenta.

Većina divljih životinja nikada ne prelazi tu zamišljenu granicu, čak ni ptice. I tako je već desetinama miliona godina, uz evoluciju životinja na različite načine s obje strane.

Sve je počelo prije oko 30 miliona godina, kada se australijska tektonska ploča udarila u euroazijsku tektonsku ploču i stvorila arhipelag, preusmjeravajući okeanske struje i stvarajući nove regionalne klime.

Na jednoj strani, u Indoneziji i Maleziji, evoluirali su majmuni, čovjekoliki majmuni, slonovi, tigrovi i nosorozi; dok na drugoj strani, u Novoj Gvineji i Australiji, žive torbari, glodari i kakadui.

Ova neobična podjela nazvana je Volasova linija – po prirodnjaku Alfredu Raselu Volasu, koji je prvi primijetio oštru razliku u životinjskom svijetu (uglavnom među sisarima) dok je istraživao region sredinom 19. vijeka.

„Možemo smatrati utvrđenim da Lombokski moreuz, između Balija i Lomboka, širok samo 24 kilometra, označava granicu i naglo razdvaja dva velika zoološka regiona planete“, napisao je Volas.

Prirodnjak je kasnije samostalno razvio teoriju evolucije otprilike u isto vrijeme kada i Čarls Darvin. Linija koju je nacrtao na karti prije više od jednog vijeka i dalje se smatra hipotetičkom evolutivnom barijerom, iako se rasprave o njenoj tačnoj lokaciji i mehanizmima nastavljaju.

Volsova linija razdvaja dva kontinenta

Generalno govoreći, Volasova linija razdvaja pojas azijskog kontinenta od pojasa australijske tektonske ploče. To je geološka linija, ali je takođe i klimatska i biološka.

Jedno od objašnjenja za podjelu leži u klimatskim promjenama izazvanim drevnim geološkim događajima.

„Kada se Australija odvojila od Antarktika, stvorila se oblast dubokog okeana koja je danas poznata kao Antarktička cirkumpolarna struja. Ta promjena dramatično je uticala na klimu cijele planete i dovela do značajnog zahlađenja“, objasnio je autor jedne od studija koje se bave Volasovom linijom, Aleks Skils.

Ekstremne klimatske promjene vrste s obje strane linije su različito podnijele, što je dovelo do jasne biogeografske razlike kakvu danas uočavamo.

Smatra se da se tako životinjski svijet u potpunosti adaptirao na ekosistem u kojem prebiva, da nije želio da ga napusti, niti da pređe „liniju“ koju su mogli – čest je zaključak istraživanja.

Duboki okeanski kanali poput Lombokskog moreuza razdvajaju svaki pojas, što životinjama otežava prelazak. Čak i kada su nivoi mora u dalekoj prošlosti bili mnogo niži nego danas, ovaj ponor je i dalje postojao.

Iako je Volasova nevidljiva linija najočiglednija kada se upoređuju sisari u Aziji i Australiji, ona postoji i kod ptica, gmizavaca i drugih životinja.

Vrlo malo miješanja i među ribama

Čak i u okeanu neke vrste riba i mikroba pokazuju genetske razlike na jednoj strani granice u poređenju s drugom, što ukazuje na vrlo malo miješanja između populacija.

Naučnici još nisu shvatili koje nevidljive barijere sprečavaju ove vrste na veću pokretljivost. Međutim, stanište i klima su vjerovatno faktori koji naglašavaju evolutivni jaz.

Godine 2023, analiza više od 20.000 vrsta kičmenjaka otkrila je da su se linije jugoistočne Azije razvile u relativno tropskom drevnom okruženju koje im je omogućilo da se prošire prema Novoj Gvineji na vlažnim ostrvskim „stepenicama“.

Divlje životinje na australijskom kontinentalnom štitu, u međuvremenu, evoluirale su u izrazito sušnijim uslovima, što je diktiralo drugačiji evolutivni put. To je značilo da je australijska divljač bila u nepovoljnijem položaju na tropskim ostrvima bliže ekvatoru.

Što više proučavaju liniju manje znaju

Međutim, što više istraživači proučavaju Volasovu liniju, to je manje jasno gdje bi linija trebalo da se tačno povuče i koliko bi „propusna“ barijera mogla biti – barem za neke životinje koje mogu da plivaju ili lete, poput slijepih miševa, buba ili makakija.

Ipak, Volasova podjela nije apsolutna granica, već više gradijent, kažu naučnici. Ta čudna linija nam pomaže da razumijemo evoluciju životinja za hiljade vrsta.

„Darvinove i Volasove mentalne i stvarne mape bile su sto na kojem se odvijala evoluciona šema, uporediva po važnosti sa geološkom vremenskom skalom“, tvrdi istoričarka nauke Džejn Kamerini iz Društva za istoriju nauke.

Ono što je počelo kao jedna, grubo postavljena linija, povučena prije više od jednog vijeka, sada pomaže u oblikovanju veće i složenije slike prirodnog svijeta i njegovih misterija, piše Science Alert.

(Izvor RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može primati penziju iako je i dalje u radnom odnosu?

U Federaciji BiH pravo da rade i istovremeno primaju penziju imaju isključivo korisnici starosne i prijevremene starosne penzije.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO iz maja 2023. godine, svi koji su penzionisani sa 65 godina života ili sa 40 godina staža, kao i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu penziju, mogu se zaposliti bez gubitka penzije.

Oni imaju ista prava kao i drugi radnici, uključujući godišnji odmor i bolovanje.

Takođe, ako rade najmanje šest mjeseci, mogu tražiti ponovni obračun penzije, što im može povećati iznos.

Ko ne može raditi i dobijati penziju?

Zapošljavanje nije dozvoljeno korisnicima invalidske penzije, porodične penzije i penzije po Zakonu o povoljnijem penzionisanju branilaca.

Ukoliko zasnuju radni odnos, isplata penzije im se odmah obustavlja.

Zakonske izmjene su omogućile fleksibilnost za dio penzionera, ali istovremeno zadržale jasne granice za kategorije kojima je rad nespojiv s primanjem penzije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izabrano rukovodstvo udruženja penzionera Lopare

U Loparama je održana redovna izborna skupština lokalnog udruženja penzionera.

Za predsjednika Udruženja penzionera opštine Lopare izabran je Slobodan Aleksić, a za predsjednika skupštine Tomo Krsmanović.

Novoizabrani predsjednik Slobodan Aleksić je rekao da je i u prethodnom mandatu radio za dobrobit penzionera i da su oni to prepoznali.

„Potrudiću se da u novom mandatu pružim još veći angažman i da opravdam povjerenje koje mi je dato“, naveo je Aleksić.

Na redovnoj izbornoj skupštini izabrani su i članovi upravnog i nadzornog odbora.

Načelnik opštine Lopare Rado Savić, koji je kao gost prisustvovao izbornoj skupštini, izrazio je zadovoljstvo radom navedenog udruženja i aktivnostima koje su penzioneri provodili u prethodnom periodu.

„Opštinska uprava Lopare podržava rad udruženja penzionera. Uputio bih čestitke novoizabranom, starom, predsjedniku i rukovodstvu udruženja penzionera i želim im puno sreće u životu i radu“, rekao je Savić.

(Izvor i foto: bijeljina.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Jutro ili veče: Evo kada treba zalivati biljke da prežive ljetne vrućine

Pravilno zalivanje biljaka i cvijeća u odgovarajuće vrijeme ključno je za njihov rast i zaštitu od isušivanja tokom vrelih ljetnjih dana.

Pitate li se da li je bolja opcija jutarnje ili večernje zalivanje?

Iako mnogi favorizuju zalivanje ujutru, istina je da odgovor nije baš tako jednostavan. Ujutru se preporučuje korišćenje nadzemnih sistema poput prskalica, jer to omogućava da se lišće osuši na vrijeme i smanjuje rizik od pojave gljivičnih oboljenja. Kada se radi o biljkama koje je bolje zalivati direktno pri korijenu, a ne po lišću, koristi se crijevo radi preciznog navodnjavanja.

Ako je večernje zalivanje praktičnije za vaš biljni kutak, pobrinite se da voda dopre do korijena – tamo gdje je najpotrebnija.

Jednogodišnje biljke uglavnom imaju pliće korijenje i zahtijevaju češće zalivanje, naročito tokom velikih vrućina. Nasuprot njima, višegodišnje biljke s dubljim korijenjem lakše podnose sušu i obično im je dovoljno zalivanje jednom do dva puta sedmično, postepeno i u više navrata, kako bi se zemlja ravnomjerno natopila.

Povrće poput karfiola, celera, krastavca, paprike i tikvica zahtijeva dodatnu vlagu tokom toplih talasa kako bi dalo bogat rod. Najbolje ih je zalivati rano ujutru, oko šest časova, kako bi biljke upile vodu prije nego što sunce postane prejako i počne da ih isušuje.

Kada je riječ o biljkama u saksijama, voda je od presudne važnosti. Tokom ekstremnih vrućina, ponekad je potrebno zalivati ih i dva puta dnevno – ujutru i uveče. Bitno je da zemlja bude vlažna, ali ne i natopljena.

Šta ako biljke počnu da venu?

Ako primijetite da vaše biljke venu, uzroci mogu biti različiti – štetočine, bolesti, pa čak i prekomjerno zalivanje. Ipak, vrlo često biljke samo privremeno klonu zbog velike vrućine, ali se oporave čim temperatura padne. Preporučuje se da ih pregledate uveče, prije nego što ih zalijete, kako biste utvrdili pravi uzrok problema – bilo da je riječ o toploti ili nečemu drugom. S vremenom ćete naučiti da prepoznate kako vaše biljke reaguju na ekstremne uslove, prenosi Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve više penzionera nastavlja rad u EU, koliko ih radi u BiH?

U Evropskoj uniji je 56,4 odsto samozaposlenih tokom 2023. godine nastavilo da radi i nakon što je primilo svoju prvu penziju, objavio je  Evrostat.

Kancelarija EU zadužena za statistiku navodi da je među zemljama Evropske unije procenat samozaposlenih penzionera, koji su nastavili da rade ili su se ponovo uključili na tržište rada, bio najveći u Švedskoj (98,4 odsto), Finskoj (88) i Irskoj (87,7).

S druge strane, najniži udio je bio u Španiji (18,2 odsto), Grčkoj (20,3) i Sloveniji (40,4).

Više od polovine (57 odsto) zaposlenih ljudi u penziji u EU bilo je zaposleno sa skraćenim radnim vremenom.

Ova stopa je bila mnogo veća nego kod zaposlenih koji nisu penzioneri (16,2).

U Bosni i Hercegovini primjetan je trend ponovnog zapošljavanja penzionera, koji rade na poslovima koje mladi i radno sposobni građani napuštaju ili za koje se ne mogu pronaći novi radnici, naročito stručni kadar.

Prema podacima kojim raspolaže Federalni zavod za PIO/MIO na dan 29.08.2024. godine ukupno 1.489 korisnika starosne penzije se nalaze u radnom odnosu.

Iz Fonda PIO Republike Srpske su pojasnili kako se u RS uočava blagi i konstantan rast penzionera koji ponovo ulaze u radni odnos.

Dok ih je 2019., bilo 4.401, 2020. godine 4.961, godinu kasnije 5.607, 2022.godine 6.334, prošle 7.458, u 2024. godini, ovaj broj iznosio je 8.053, uglavnom u sektorima građevinarstva, saobraćaja, prehrambene industrije i zdravstva.

“Trenutna zakonska regulativa omogućava rad i korištenje penzije penzionerima koji su navršili 65 godina života ili imaju 40 godina staža osiguranja. Radi se o ekonomski opravdanom zakonskom rješenju,” ističu iz Fonda.

Dodaju da u slučaju onemogućavanja rada i korištenja penzije, osiguranici često pronalaze alternative, poput ugovora o djelu, kako bi ostvarili dodatne prihode: ugovor o radu/radni odnos 23 posto doprinosa za PIO, ugovor o djelu 6 posto doprinosa za PIO.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

FBiH priprema novu formulu za obračun i usklađivanje penzija

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH rekao je da je u pripremi izmjena formule za obračun i usklađivanje penzija te da se u ovom trenutku ne razmatra podizanje dobne granice za odlazak u penziju.

On je rekao da je Federacija BiH dijelom provela reformu penzionog sistema donošenjem novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju 2018. godine.

Tim zakonom je uveden bodovni sistem obračuna penzija, kakav koriste sve zemlje regiona i šire I na taj način uspostavljen je savremen, transparentan i otporan okvir koji je stabilizovao sistem, uveo red u obračun i isplatu penzija i omogućio njegovu dugoročnu održivost.

“Penzijski sistem, međutim, nije nešto što se reformiše jednom i zauvijek. On je živa materija koja se mora kontinuirano prilagođavati promjenama u demografskim, ekonomskim i socijalnim uslovima. U tom smislu, reformski proces se nastavlja i danas, kroz usklađivanje zakonskih i organizacionih rješenja sa novonastalim potrebama i mogućnostima”, rekao je Delić.

On je rekao da se trenutno radi na izmjenama formule za obračun i usklađivanje penzija, u okviru postojećeg zakona.

“Cilj je uspostaviti model koji će omogućiti rast penzija koji ne zavisi isključivo od troškova života i koji garantuje dostojanstven život penzionera, ali istovremeno može osigurati stabilnost i održivu funkcionalnost sistema”, naglasio je Delić.

Naglasio je i da su u fokusu druga pitanja koja otvaraju potrebu za korekcijama zakona, poput pitanja tzv. nezarađenih minimalnih penzija, a odnosilo bi se na sve nove osiguranike nakon izmjene ovog propisa u zakonu.

“Važno je naglasiti da u ovom periodu ne planiramo velike sistemske zahvate poput podizanja dobne granice za odlazak u penziju, iako je to trend koji bilježimo širom Evrope jer smatramo da postojeći zakon već daje dobar okvir za očuvanje stabilnosti”, rekao je Delić.

(Izvor vijesti: Euronews)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li smo postali zavisni od mobilnog telefona i interneta?

Trenutno, od 8,1 milijarde stanovnika na zemlji više od 70 posto koristi mobilni telefon.

Ovisnost od pametnih telefona nije prepoznata u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, niti u dijagnostičkim kriterijima, napominje , Doris Elena Herera, specijalistica psihijatrije.

Prim. dr Ivica Mladenović ističe da roditelji dovode djecu, mladi ljudi dolaze zbog problema ovisnosti od mobilnih telefona, a psihijatri nemaju konkretnu dijagnozu i prinuđeni su da se dovijaju.

Više od 70 posto stanovništva ima mobilni

Trenutno, od 8,1 milijarde stanovnika, koliko ih ima na planeti Zemlji, urbane sredine zauzimaju 58,2 posto. Od toga je ukupno 5,81 milijarda korisnika mobilnih telefona, što je više od 70 postotaka. Korisnici interneta čine 5,64 milijarde ljudi, što je skoro 70 postotaka ukupne populacije, a korisnici društvenih mreža njih je 5,31 milijarda, što je skoro 65 postotaka.

Najviše ljudi na internet ide u potrazi za informacijama. Zatim slijede druženja, gledanje raznih video-zapisa, praćenje vijesti, traganje za sajtovima na kojima se može vidjeti kako se nešto radi. Visoko se kotiraju i pronalaženje mjesta za odlazak na odmor, obrazovanje, igranje igrica i upoznavanje novih ljudi.

Sajt koji se najviše koristi je Gugl, koji bilježi 81,4 milijarde mjesečnih posjeta. Slijede Jutjub sa 28,9 milijardi, Fejsbuk 11,8 milijardi, Instagram, Iks (nekada Tviter), Votsap (WhatsApp), Vikipedija, ChatGPT, a TikTok je na 14. mjestu.

Polovina ljudi spava sa svojim mobilnim

Ukupno vrijeme provedeno na internetu je šest sati i 38 minuta dnevno, od čega na društvenim mrežama: dva sata i 21 minut.

Podaci jednog istraživanja provedenog u Sjedinjenim Državama pokazuju da prosječan Amerikanac provjerava svoj telefon 205 puta dnevno – svakih pet minuta dok je budan. U prvih 10 minuta poslije buđenja, 80,6% korisnika provjerava telefon.

Skoro 70% ispitanika koristi telefon dok je u toaletu. Više od polovine je slalo poruku nekome ko je u istoj prostoriji s njima. Više od polovine spava sa svojim mobilnim telefonom. Trećina telefon koristi i dok vozi.

Doris Elena Herera, specijalistica psihijatrije, smatra da u svjetlu današnjeg načina života i ekspanzije tehnologije, mobilni telefoni su postali nužnost.

“Međutim, iz ugla psihijatrije, potrebno je mnogo više od ekscesivnog vremenskog korišćenja mobilnih telefona da bismo nešto mogli imenovati kao ovisnost”, napominje Herera.

Ovisnost od pametnih telefona nije prepoznata u međunarodnoj klasifikaciji bolesti i također u dijagnostičkim kriterijima Američke asocijacije psihijatara. Postoje prepoznati kriteriji za ovisnost o supstancama, za ovisnost o kockanju kao bihevioralna ovisnost, ali ne postoje jasno definirani kriteriji za ovisnost o mobilnim telefonima.

Veliki broj ovisnika, a ne postoje kriterijumi

Prim. dr Ivica Mladenović, načelnik Klinike za bolesti ovisnosti na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, ističe da je frapantna činjenica da ne postoje kriteriji za ovisnost o mobilnim telefonima u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, s obzirom na postojanje velikog broja ovisnika.

“Recimo u Kini, ovisnost o mobilnim telefonima ide čak do 25% srednjoškolaca i studentske omladine, u Koreji je nekih 20%. Međutim, interesantno je da u Evropi i u Americi posljednjih desetak godina postoji tendencija da se uopće ne rade istraživanja. Nekako mi se čini da ulazimo u problem normalizacije. I onda imate jednu diskrepanciju”, ističe dr Mladenović.

Roditelji dovode djecu, mladi ljudi dolaze zbog problema, a psihijatri nemaju konkretnu dijagnozu i onda su prinuđeni da se dovijaju s dijagnozama za stvari koje su očigledno prisutne, dodaje gost Beogradske hronike.

“Imamo poremećaj pažnje, imamo depresiju, anksiozno-depresivni poremećaj, ali moramo stavljati neke druge dijagnoze kao ulazne da bismo mogli tretirati samu ovisnost.“

Ako bi se pretjerano korišćenje mobilnog telefona imenovalo ovisnošću, ono bi uključivalo i kriterije kao što su pad akademskih postignuća, ili pad u bilo kojoj drugoj oblasti života, okupiranost korišćenjem i zapostavljanje svih drugih obaveza, objašnjava dr Herera.

“Opsesivno provjeravanje telefona u cilju da vidimo novo obavještenje, znači žudnja za korišćenjem telefona u trenutku kada on nije dostupan ili ne smije biti dostupan. U pomenutom američkom istraživanju 20% ljudi osjeća anksioznost ukoliko im je baterija pri kraju, a kamoli ako im telefon nije blizu“, napominje Herera.

Ne postojimo ako nemamo profil na društvenim mrežama

Dr Mladenović podsjeća da je još prije deset godina na jednom stručnom skupu predstavio rad „Ako nemate profil na Fejsbuku, ne postojite“. Danas je to daleko izraženije jer ako nemamo profil na društvenim mrežama – ne postojimo ne samo za društvo, već ne postojimo ni za sebe, smatra psihijatar.

“Imamo sada generaciju mladih, komotno mogu reći do neke 25. pa i 30. godine, koji virtualni svijet i mobilne telefone već doživljavaju kao dio ličnosti. Tako da je jako diskutabilna priča šta mi možemo učiniti u tom kontekstu. Znate, drogu oduzmemo i oni se srede. Telefon, virtualni svijet – to ne možemo oduzeti. Moramo sve svesti na neku razumnu mjeru, a već imamo ljude koji nemaju unutrašnji svijet. Unutrašnji svijet je – ‘ja postojim zato što imam životnu filozofiju’. U današnjem društvu mi postojimo zato što imamo profil.”

Ne možemo ukinuti virtualni svijet, ali moramo naći pravu mjeru

S druge strane, može se reći i da nije sve tako crno. Posljednji podaci pokazuju da su PISA testove najbolje riješili učenici Estonije koji su usmjeravani kako na pravi način koristiti mobilne telefone.

U mnogim zemljama, poput Južne Koreje, Španije, Sjedinjenih Američkih Država…, veliki akcenat stavlja se na neku vrstu kampova za „digitalni detoks“.

“Koncipirani su na principu potpunog izmještanja od mobilnih telefona, gdje se oni, kako kroz psihoterapijski pristup – na primjer, kognitivno-bihevioralnu terapiju, grupe podrške – uče kako ograničiti svoju uporabu pametnih telefona, i kako ojačati svoje sposobnosti koje će ih odvući od daljeg ekscesivnog korišćenja. To bi bio neki plan tretmana, kako u Estoniji, tako i u drugim zemljama koje su formalizirale neku vrstu liječenja”, navodi dr Herera.

“Moguće je naći ravnotežu, ali je nemoguće bez učešća sistema. Treba reći, Šveđani od prvog do četvrtog razreda osnovne škole izbacuju kompjutere i mobilne telefone. Sto milijardi eura Švedska je dala za olovke i sveske. Vraćaju djecu nekim manuelnim sposobnostima, poboljšanju koncentracije, i mislim da je to najbolji mogući put“, ističe prim. dr Ivica Mladenović.

(Izvor: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sastali se direktori fondova bivše SFRJ, centralna tema budućnost penzionih sistema

U periodu od 02. do 04. juna 2025. godine, u Sarajevu su održani 15. Susreti direktora fondova/zavoda penzijskog i invalidskog osiguranja država nastalih na prostoru nekadašnje SFRJ.

Susreti predstavljaju značajnu priliku za razmjenu iskustava, praćenje trendova i unapređenje saradnje u oblasti penzijskog osiguranja u regionu.

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, kao domaćin prošlogodišnjeg 14. susreta, predstavio je realizaciju usvojenih zaključaka, kao i ključne statističke podatke na dan 31.12.2024. godine, čime je potvrdio dosljedno učešće u regionalnim inicijativama i primjeni zajednički dogovorenih aktivnosti.

Centralna tema ovogodišnjeg susreta bila je budućnost penzijskih sistema, sa posebnim naglaskom na demografske izazove, promjene na tržištu rada i potrebu obezbjeđenja dugoročne finansijske održivosti.

Obrađene su i teme reformskih pristupa, usaglašavanja regulative sa savremenim uslovima, kao i uloga digitalizacije u unapređenju usluga i upravljanju sistemima.

Istaknuta je i važnost prilagođavanja politika novim društvenim i ekonomskim okolnostima, posebno u kontekstu smanjenja broja osiguranika, produženja životnog vijeka i rasta broja korisnika.

U domenu bilateralne saradnje, ukazana je potreba za aneksiranjem postojećih sporazuma o elektronskoj razmjeni podataka, konkretno sa Crnom Gorom.

Ova inicijativa proizilazi iz izmjena crnogorskog zakonodavstva u pogledu najniže penzije, pri čemu se moraju uzeti u obzir i iznosi penzija iz inostranstva.

Unapređenje sporazuma omogućiće redovnu dostavu tih podataka zbog tačne primjene propisa i pravičnog određivanja ukupnog iznosa penzije.

Učesnici su izrazili opredijeljenost ka nastavku saradnje, jačanju institucionalne povezanosti, redovnoj razmjeni podataka i dobrih praksi, kao i zajedničkom djelovanju u oblastima od zajedničkog interesa.

Poseban akcenat stavljen je na dalje unapređenje tehničke koordinacije, modernizaciju sistema i poboljšanje kvaliteta usluga za korisnike i osiguranike u svim državama regiona.

Podijeli tekst sa drugima na: