Kategorija: Edukacija

Brojali ste kalorije, smanjivali unos ugljenih hidrata, čak ste razmatrali da počnete da koristite Ozempik za mršavljenje – ali svaki kilogram se vratio.

Nova istraživanja sugerišu da je jedna naučno potkrijepljena metoda mršavljenja omogućavanje ljudima da jedu ono u čemu uživaju, a da njihova optimalna kilaža bude laka za održavanje. Uz sve to, ova metoda ima i pozitivne efekte na zdravlje srca i snižavanje krvnog pritiska.

Istraživači su analizirali postojeće podatke iz nekoliko prošlih studija koje su uključivale osobe sa prekomjernom težinom kako bi istražili potencijalni doprinos povremenog posta u poređenju sa tradicionalnom dijetom. Otkrili su da je uključivanje vremenski ograničene ishrane rezultiralo „značajno većim smanjenjem tjelesne težine” u poređenju sa samim ograničenjem kalorija.

Povremeni post, koji podrazumijeva ishranu tokom određenih sati ili čak uzdržavanje od jela nekoliko dana u sedmici, posebno je proučavan u kontekstu svakodnevnog jedenja unutar određenog vremenskog prozora.

Istraživači su takođe posmatrali koje efekte ima povremeni post koji traje prosječno šest do deset sati u kombinaciji sa smanjenjem kalorija na tjelesnu težinu i druge metaboličke faktore. Pored toga, radili su i procjenu uticaja vremena.

Rezultati su pokazali da su pojedinci koji su počeli da jedu ranije, prije 11 časova prijepodne – i posledično završili svoj period obroka ranije – doživjeli nešto veći gubitak težine, iako je bilo koji oblik vremenski ograničenog obroka bio efikasniji od prostog smanjenja kalorija.

Početak jela prije 11 sati takođe je pozitivno uticao na krvni pritisak, što nije primijećeno kod kasnijeg perioda obroka. Ipak, tim sugeriše da, bez obzira kada pojedinac prekine svoj noćni post, mnogi ljudi mogu imati koristi od utvrđenog perioda obroka od šest do deset sati.

Zašto post izgleda efikasniji za gubitak težine od prostog smanjenja kalorija?

Prema studiji, to bi se moglo pripisati „prelasku sa skladištenja masti na sagorijevanje masti” koji se dešava šest do osam sati nakon početka posta. Ovaj prelazak pokreće korišćenje masnih kiselina i ketona, što znači da se masti troše i pretvaraju u energiju, piše magazin Healthy. Studija sugeriše i da bi rano vrijeme posta moglo imati malu prednost jer, kako istraživači objašnjavaju, „hormoni koji su važni za regulisanje metabolizma dostižu vrhunac lučenja ujutro”.

Generalno, ponovljena istraživanja pokazuju da vremenski ograničeni prozori posta dovode do nenamjernog smanjenja kalorija koje pojedinac unosi. Smanjenje kalorija, kažu istraživači, i dalje pokazuje da pomaže u snižavanju krvnog pritiska, regulisanju glukoze i poboljšanju profila holesterola kod osoba sa prekomjernom težinom – bez obzira na vrijeme kada jedu.

Stetoskopi koje pokreće vještačka inteligencija (AI) mogli bi pomoći u otkrivanju tri različita srčana stanja u samo nekoliko sekundi, tvrde istraživači.

Originalni stetoskop, koji je izumljen 1816. godine, omogućava doktorima da slušaju unutrašnje zvukove tijela pacijenta, piše BBC.

Trenutno prepoznavanja zatajenja srca

Britanski tim je sproveo studiju koristeći modernu verziju i tvrdi da je otkrio kako ona može gotovo trenutno prepoznati zatajenje srca, bolesti srčanih zalizaka i abnormalne srčane ritmove.

Istraživači kažu da bi ovaj alat mogao biti “prava revolucija”, omogućavajući ranije liječenje pacijenata, s planovima da se uređaj uvede širom Velike Britanije nakon studije koja je obuhvatila 205 ordinacija opšte prakse u zapadnom i sjeverozapadnom Londonu.

Uređaj zamjenjuje tradicionalnu glavu stetoskopa uređajem veličine približno kao karta za igru.

Koristi mikrofon za analizu suptilnih razlika u otkucajima srca i protoku krvi koje ljudsko uvo ne može detektovati. Uređaj snima EKG (elektrokardiogram), bilježeći električne signale srca, i šalje informacije u oblak kako bi ih analizirao AI treniran na podacima desetina hiljada pacijenata.

Studija Imperial College London i Imperial College Healthcare NHS Trust obuhvatila je više od 12.000 pacijenata iz 96 ordinacija, pregledanih AI stetoskopima koje je proizvela američka firma “Eko Health”.

Rezultati su zatim upoređeni s pacijentima iz 109 ordinacija gdje se tehnologija nije koristila.

Izum od prije 200 godina unaprijeđuje 21. vijek

Istraživači kažu da je kod osoba sa zatajenjem srca vjerovatnoća da se stanje otkrije unutar 12 mjeseci bila 2,33 puta veća kada su pregledani AI stetoskopom.

Abnormalni obrasci srčanog ritma, koji nemaju simptome, ali mogu povećati rizik od moždanog udara, bili su 3,5 puta lakše otkriveni AI stetoskopima, dok je bolest srčanih zalizaka bila 1,9 puta lakše prepoznata.

Doktorica Sonya Babu-Narayan, direktorica pri British Heart Foundationu (BHF) i konsultantski kardiolog, izjavila je da je ovo klasični primjer kako se skromni stetoskop, izumljen prije više od 200 godina, može unaprijediti za 21. vijek.

“Takve inovacije su ključne, jer se ovo stanje često dijagnosticira tek u naprednom stadijumu, kada pacijenti dolaze u bolnicu kao hitni slučajevi. Uz raniju dijagnozu, ljudi mogu pristupiti liječenju i živjeti duže i kvalitetnije”, dodala je.

Nalazi su predstavljeni hiljadama doktora na godišnjem kongresu Evropskog društva za kardiologiju u Madridu, najvećoj svjetskoj konferenciji o srcu. Postoje planovi da se novi stetoskopi uvedu u ordinacije opšte prakse u južnom Londonu, Saseksu i Velsu, prenosi.

Kasno ljeto i rana jesen idealno su vrijeme da se dvorište pripremi za proljeće. Osim sklanjanja biljaka kojima je prošla sezona cvjetanja, preporučuje se da se posiju sorte koje stižu u rano proljeće.

Uz popularne lukovice postoji još mnogo sorti koje mogu prezimiti pod zemljom i tako stvoriti jači i čvršći korijen, a neke od njih će vas počastiti svojim cvjetovima već za vrijeme jeseni.

Koje su sorte najpopularnije za sjetvu tokom jeseni pročitajte u nastavku.

Neven

Ovaj cvijet jarko narandžaste boje ima široku primjenu u kozmetici i narodnoj medicini. Cvjetanje se može očekivati sve do prvih mrazeva, a biljka podnosi i manje povremene suše. Za najbolje rezultate preporučuje se da ga posadite na sunčanim područjima, u laganom i dobro dreniranom tlu. Nije pretjerano zahtjevan, ali ga je potrebno povremeno prihraniti kako biste dobili najbolje rezultate.

Aster

U narodu je poznat kao jesenski cvijet ili jesenka. Ovaj cvijet se može posaditi tokom kasnog ljeta i već na jesen ćete imati predivno dvorište. Spada u grupu višegodišnjih biljaka i vrlo lako se održava. Voli sunce, ali može podnijeti i polusjenu, dok je zalijevanje važno u sušnim periodima. Njegovi lila, roze i bijeli cvjetovi posebno lijepo izgledaju kada se zasade u gredicama.

Kadifa

Ova popularna, otporna i aromatična biljka idealna je za tjeranje štetočina. Često se sije i tokom proljeća, a sjetva tokom jeseni može donijeti novu turu koja će stići do kasne jeseni. Kadife vole sunčane položaje i ne traže puno, osim redovnog zalijevanja dok se ne prime. Mogu uspijevati u saksijama i u dvorištu.

Hrizantema

Ova ljepotica koja dolazi u više boja s razlogom nosi epitet kraljice jeseni. Ona je nezaobilazna ako želite boju kad sve drugo polako vene. Kasno ljeto je idealan period da presadite gotove sadnice, koje će tokom jeseni dostići vrhunac cvjetanja. Vole sunčana mjesta i redovno, ali umjereno zalijevanje. Zemlja ne smije biti ni suva, ni natopljena.

Gejlardija

Poznata i pod imenom kokarda, gejlardija je trajnica u toplim tonovima crvene, žute i narandžaste, koje neodoljivo podsjećaju na zalazak sunca. Kada se posije krajem ljeta ima priliku da razvije snažan korijen za sljedeću sezonu, a nije rijetkost da se pojavi i poneki cvijet prve jeseni. Kokarda voli sunce, dobro podnosi sušu i uspijeva čak i na siromašnijem tlu.

Dvogodišnja tratinčica

Tratinčica ili bijela rada idealna je za sijanje u gredicama, zbog svojih sitnih i bogatih cvjetova. Ova biljka cvjeta na proljeće, a sa sjetvom tokom rane jeseni se dobija zdravija i otpornija biljka. Vole sunce, ali će uspjeti i u polusjeni. Ne traže puno njege i dobro podnose hladnoću. Na mjestu gdje ste ih jednom posijali možete očekivati bijele rade i naredne godine.

Održavanje biljaka hidriranim dok ste na odmoru ili upravljanje njima tokom zauzetih perioda može djelovati preplavljujuće. Na sreću, korištenje boce vina kao rješenja za zalivanje može pojednostaviti ovaj zadatak i eliminisati nagađanje.

Ova kreativna metoda ne samo da ponovo koristi prazne flaše, već takođe osigurava da vaše biljke dobijaju dosljednu količinu vlage. Jednostavno napunite čistu bocu vina vodom i već ste na putu da uživate u prednostima ovog pristupa.

Bilo da ste iskusan baštovan ili povremeni ljubitelj biljaka, korištenje flaše vina za zalivanje dodaje jedinstven pečat vašim saksijama sa biljkama, dok promoviše zdrav rast.

Stručnjaci u nastavku diskutuju o prednostima ovog pristupa, pružaju savjete o tome kako ga primijeniti i nude preporuke za maksimalnu efikasnost.

Kako funkcioniše

Mehanika ove metode je prilično jednostavna. Kada je flaša okrenuta naopako u zemlji, u vratu boce se formira mali vakuum, koji prirodno zadržava vodu. Kako zemlja počinje da se suši, stvara se blagi vakuum koji povlači tačno onoliko vode koliko je potrebno. Flaša djeluje kao sistem za kap po kap zalivanje za vaše sobne ili spoljašnje biljke.

Rejčel Kemeri iz kompanije Rising Iris Farm ističe za sajt Martha Stewart da ova tehnika vuče inspiraciju iz drevne prakse irigacije pomoću „olla“ metode, omogućavajući sporo oslobađanje vlage pomoću predmeta koje već možete imati u svojoj kuhinji. Ovaj jednostavan, ali efikasan pristup osigurava da zemlja ostane ravnomjerno vlažna, omogućavajući biljkama da same upravljaju svojom hidratacijom, bez stresa zbog prekomjernog ili nedovoljnog zalivanja.

Kako koristiti boce vina za zalivanje biljaka

Kemeri je ovu metodu primijenila sa velikim uspjehom na svojim biljkama u saksijama i daje uputstva u pet jednostavnih koraka:

• Očistite flašu vina: Operite je vrućom vodom i malo destilovanog bijelog octa. Ostatak vina može da se brzo pokvari, pa je temeljno čišćenje obavezno.

• Napunite flašu vodom: Koristite svježu vodu, a po potrebi dodajte malo razblaženog kompostnog čaja.

• Zalijte zemlju unaprijed: Prije nego što postavite flašu, zemlja treba da bude dovoljno vlažna da ne upije previše vode odjednom.

• Umetnite flašu pod uglom: Okrenite je naopako i postavite pod blagim uglom. To omogućava sporije i ravnomjernije otpuštanje vode i smanjuje mogućnost zapušenja.

• Stabilizujte flašu: Ako se ljulja, stavite glatke kamene oko vrata boce.

Provjerite poslije sat vremena – trebalo bi da se pojave mehurići, što znači da voda polako otiče.

Savjeti za uspješno zalivanje

• Izbjegavajte niske temperature: Voda se zimi može zamrznuti i izazvati pucanje flaše.

• Postavite bocu blizu korijena: Kod spoljašnjih biljaka bocu ubodite blizu korijenskog sistema, a kod saksija u centar.

• Koristite obojene flaše: Prozirne flaše mogu dovesti do stvaranja algi. Ako koristite bistre, čistite ih redovno.

• Redovno mijenjajte vodu: Najbolje je svake 2–3 sedmice, uz pranje boce toplom vodom i sapunom.

• Uklonite etiketu: Da biste spriječili njeno truljenje u zemlji, potopite flašu u toplu sapunicu pa skinite etiketu.

Ova jednostavna tehnika može vam olakšati brigu o biljkama, produžiti im vitalnost i sačuvati vrijeme – a uz to je i odličan način reciklaže staklenih flaša.

(Izvor vijesti: Alo)

Postoji li išta ljepše od mirisa svježe pečenih šljiva koji se širi kuhinjom?

Domaći džem od šljiva upravo je takav – jednostavan, mirisan i prepun nostalgije.

Ono što će vas posebno razveseliti je činjenica da ga možete napraviti bez dugotrajnog miješanja iznad štednjaka. Sve što trebate jeste uključiti pećnicu i pustiti da odradi većinu posla umjesto vas.

Ovaj recept je idealan za sve koji vole prirodan okus šljiva, a žele pripremu koja ne zahtijeva puno truda. Rezultat? Gusta, slatka poslastica koja će savršeno pasati na šnitu toplog hljeba ili palačinke.

Obično se na kilogram šljiva dodaje 200 grama šećera, ali mi smo odlučili smanjiti količinu šećera zbog zrelijih šljiva – i dobili smo fantastičan rezultat. Vi količinu šećera možete prilagoditi sebi, a možete ga i izostaviti.

Džem od šljiva iz pećnice

Sastojci:

3 kg očišćenih mekanih plavih šljiva
300 g šećera
2 vanilin šećera

Priprema:

Šljive dobro operite, očistite od koštica i narežite na manje komade.

Stavite ih u dublju posudu ili lonac za pećnicu (kako sok ne bi previše prskao).

Pecite na 200 stupeni dok šljive ne zavriju.

Smanjite temperaturu na 150 stupeni i pecite još oko sat vremena, povremeno promiješajte (otprilike svakih 20 minuta).

Nakon sat vremena umiješajte šećer pomiješan sa vanilin šećerom i vratite u pećnicu na još sat vremena, uz povremeno miješanje.

Vruć džem uspite u prethodno zagrijane staklenke, dobro zatvorite i okrenite naopako dok se potpuno ne ohlade.

(Izvor vijesti: Zadovoljna.hr)

Važno je da se osjećamo pripadnikom zajednice, ali i da ona brine o svakom svom članu.

Nakon što stvori čovjeka i smjesti ga u Edenski vrt, reče Gospod: „Nije dobro da je čovjek sam; da mu načinim druga prema njemu.” I potom Bog stvori ženu.

Dakle, nije predviđeno da čovjek bude sam. Niti može da opstane sam. Sve što je čovjeku za život potrebno neko je stvorio ili na temelju stvorenog stvara. Niko ne može bez nečije ruke.

Neko nam je život dao. Neko nas hrani, neko oblači, neko štiti, neko uči, neko liječi, neko kakvu drugu pomoć pruža ili kakvu drugu uslugu čini. I sve to da bismo i sami bili nekome – neko. Takav neko, s ispruženom rukom.

Otuđenje ljudi

A da bi tako bilo, potrebno je da se čovjek osjeća pripadnikom zajednice, da bude njen skladan član i da čini u njenom interesu, a da zajednica brine o svakom svom pripadniku.

Više ruku svaki poduhvat lakšim čini. Na više ruku naslonjen, čovjek je u prilici da se više uspne. Kroz više ruku i pad čovjeka je blaži.

Ali i pored takve očiglednosti, mnogo je usamljenih ljudi. Evo, upravo dok ovo pišemo, mediji u Srbiji izvještavaju da je u Pančevu, u svom stanu, pronađeno tijelo žene (68), koja je umrla prije više od godinu dana.

Niko, čak ni najbliže komšije u stambenoj zgradi u kojoj je živjela, nije primijetio da je nema. Tužna je to činjenica ljudskog otuđenja, presahle empatije za bližnje.

Najviše usamljenih u Poljskoj

Zdravstveni izvještaj farmaceutske kompanije STADA za 2024. godinu, koji je obuhvatio više od 46.000 ispitanika iz 23 zemlje, pokazao je da se čak 52 odsto Evropljana osjeća usamljenim.

Tako se osjećaju više mladi, nego stari ljudi. Među Evropljanima starijim od 55 godina, njih 41 odsto reklo je da se osjeća usamljenim, dok među mladima od 18 do 35 godina taj procenat iznosi 63.

Nije u svim zemljama isto raspoloženje: najviše usamljenih je među stanovnicima Poljske – njih 61 odsto; Finske i Švedske – 59 odsto; Slovačke – 58 procenata.

U Velikoj Britaniji često se usamljenim osjeća njih 16 procenata, u Austriji i Danskoj osam odsto stanovnika, a u Srbiji, Mađarskoj i Italiji usamljenim se osjeća četiri odsto građana.

Takva raznolikost u osjećanjima ljudi od zemlje do zemlje upućuje na zaključak da sam društveni ambijent uveliko utiče na raspoloženje ljudi.

Osjećaj samoće povećava rizik od šloga

Studija istraživača Univerziteta Harvard u kojoj je učestvovalo više od 12.000 ljudi starijih od 50 godina pokazala je da osjećaj samoće može u velikoj mjeri da poveća rizik od nastanka šloga među sredovječnim i starijim osobama.

Teške posljedice usamljenosti po zdravlje i život ljudi ustanovili su i američki istraživači. Po njima, usamljenost je podjednako smrtonosna kao i pušenje 15 cigareta dnevno. Usamljeni ljudi imaju čak 50 odsto veću vjerovatnoću za prerano umiranje od onih koji se ne osjećaju tako.

U ovom svijetu, koji „sav u zlu leži”, mnogo je ljudi koji se osjećaju nemoćnima. Pogotovo je porazno kada se tako osjećaju mladi, oni koji tek stupaju u život, od kojih se očekuje da ponesu teret ovoga svijeta.

U Japanu 2022. godine zabilježen je do tada rekord u samoubistvu djece koja su pohađala osnovne, niže ili srednje škole.

U toj godini 514 djece samovoljno je skončalo svoj mladi život; potom 2023. godine ubilo se njih 513, a sljedeće 2024. godine samoubistvo je počinilo čak 527 djece.

Osjećanja su unutar čovjeka, a pothranjuju se spolja.

Čovjek je darovan osjećanjima upravo da bi se povezao s onima na koje je, u međusobnom odnosu, upućen i da bi bio skladan član cjeline. A koliko će on to biti, svakako da najviše zavisi od njega samog, ali zavisi i od bližnjih njegovih, od toga koliko mu u tome pomažu ili odmažu. Zato je svaki čovjek briga svakog čovjeka pored njega.

Dušeklonuće i odsustvo ljubavi

Nije čovjek u samoći samo zbog sebe – zato što nema dovoljno ljubavi i što nije dovoljno aktivan – nego i zbog drugih ljudi, usljed nekog njihovog činjenja ili nečinjenja.

Potrebna je čovjeku ne samo pružena ruka, nego i otvoreno srce bližnjega.

Čovjek opstaje na talasima ljubavi, tako što i prima i daje ljubav.

Dušeklonuće kod čovjeka nastupa kada ne dobija dovoljno ljubavi od onih od kojih to očekuje, ali i kada nema priliku da sam iskaže ljubav svoju.

(Izvor vijesti: Politika)

Ukoliko imate baštu, postoji nekoliko poslova koje bi trebalo obaviti u narednim danima, kako bi biljke i trava bile “spremne” za hladnije jesenske i zimske dane.

Iako sve biljke imaju različito vrijeme cvjetanja, većina njih će ili uginuti ili ući u hibernaciju tokom hladnijih zimskih mjeseci.

Kako biste im pomogli da napreduju i imaju zdrav početak nove sezone cvjetanja sljedećeg proljeća, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti već sada kako biste ih pripremili za proljeće.

Uklonite korov s travnjaka

Sada je odlično vrijeme za uklanjanje korova i pripremu tla za uzgoj sjemena ili postavljanje cerade u septembru i oktobru.

Iako nije nužno potrebno uklanjati korov s travnjaka, mnogi vrtlari dijele ideju da će to učiniti vaš travnjak “manje neurednim”.

Prema Kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), najbolji način za to je korištenje ručnih vila ili specijaliziranog alata za plijevljenje kako biste iskopali pojedinačni korov.

Ako je dio vašeg travnjaka posebno zapušten, preporučuje se korištenje oštre lopate za izrezivanje i podizanje travnjaka s tog područja.

Obrežite lavandu

Orežite lavandu nakon što cvjetanje završi. Za orezivanje lavande, odrežite cvjetne izdanke i lišće za otprilike trećinu, pazeći da režete iznad lisnih čvorova kako biste potaknuli kompaktan oblik.

To pomaže biljci da zadrži svoj oblik, a istovremeno je održava kompaktnom te potiče zdrav rast i obilno cvjetanje.

Izbjegavajte rezanje drvenastih stabljika, jer većina sorti lavande neće ponovno izrasti od te tačke.

Obrežite ruže

Orezujte ruže koje se šire i privežite ih natrag za nosače. Orezivanje ruža osigurava da biljke snažno rastu i dobro cvjetaju svake godine.

Ako se ostavi, razgranate ruže, grane će se zapetljati i imaćete vrlo malo cvjetova. Raširene ruže se rutinski orežu krajem ljeta, nakon što se pojave cvjetovi i šipci.

Samo pazite da su vaše ruže doista puzajuće ruže, a ne ruže penjačice, jer ih treba orezivati zimi, obično između decembra i februara.

Obezglavljivanje graničnih biljaka

Na kraju, nastavite uklanjati suhe cvjetove svojih biljaka, osim ako ne želite skupljati sjeme. To se odnosi na uklanjanje i odrezivanje svih mrtvih cvjetova s vaših biljaka. To pomaže u poticanju više cvjetanja i može produžiti sezonu cvjetanja mnogih biljaka.

(Izvor vijesti: Klix)