Kategorija: Edukacija

Starije osobe trebaju redovno kontrolisati krvnu sliku kako bi pratili opšte zdravstveno stanje i smanjili rizik od različitih bolesti.

Preporučuje se da starije osobe obavljaju rutinske preglede krvi najmanje jednom godišnje, ili češće ako postoje specifični zdravstveni problemi ili stanja koja zahtijevaju praćenje.

Važno je da se ova odluka donese u saradnji sa njihovim porodičnim doktorom, koji će moći dati precizne smjernice o tome koliko često treba obavljati kontrolne preglede krvi.

Rezultati krvne slike mogu pružiti mnogo korisnih informacija o opštem zdravstvenom stanju osobe.

Neke od stvari koje se mogu otkriti su:

1. Nivo hemoglobina: Može ukazati na anemiju ili druge poremećaje krvi.

2. Broj bijelih krvnih zrnaca: Može ukazivati na postojanje infekcije ili upale u tijelu.

3. Broj trombocita: Može ukazivati na rizik od krvarenja ili koagulacijskih poremećaja.

4. Crvene krvne stanice: Može ukazivati na različite vrste anemija ili druge bolesti koje utiču na crvene krvne stanice.

5. Parametri jetre: Može ukazivati na funkcionalnost jetre i moguće bolesti jetre.

6. Parametri bubrega: Može ukazivati na funkcionalnost bubrega i moguće bolesti bubrega.

7. Elektroliti: Može ukazivati na ravnotežu elektrolita u tijelu, kao što su natrijum, kalijum i kalcijum.

Ove su samo neke od stvari koje se mogu otkriti analizom krvne slike. Važno je napomenuti da rezultate treba tumačiti zajedno s doktorom kako bi se donijele adekvatne dijagnoze i planovi liječenja.

Biopsija jetre je dijagnostička procedura kojom se uzima mali dio tkiva jetre, radi postavljanja konačne dijagnoze promjena u jetri.

“Najčešće se koristi u cilju postavljanja dijagnoze različitih bolesti jetre, kao što su ciroza, hepatitisi, ali i različiti tumori. Takođe, sama metoda se koristi i prilikom praćenja efekta terapije, kao i u svrhu praćenja stanja nakon transplantacije jetre. Uzorak tkiva jetre se potom posmatra mikroskopiski radi definitivne dijagnoze promene u jetri zbog koje je i rađena biopsija”, objašnjava spec. dr med. Svetlana Popović, infektolog.

Jetra je najveći organ u ljudskom tijelu. Njena težina iznosi oko 1.500 grama odnosno 2% cjelokupne telesne težine.

Postoji, navodi sagovornica Kurira, više različitih metoda biopsije – perkutana slijepa aspiraciona biopsija, transvenozna, endoskopska i hirurška biopsija.

“Sam izbor metode zavisi od više različitih faktora, kao što su opšte medicinsko stanje pacijenta i njegove potrebe. Ako govorimo o najstarijoj i najviše korišćenoj perkutanoj biopsiji, sama procedura sa pripremom traje petnaestak minuta, dok sama biopsija traje nekoliko sekundi. Pre uzimanja uzorka, mesto uboda oko jetre će biti lokalno anestezirano, što će doprineti da procedura bude bezbolna”, ističe dr Popović.

Jetra obavlja više od 500 različitih funkcija, pa je zbog toga nazivaju i centralnom laboratorijom našeg organizma.

Koristi se specijalna igla za biopsiju

Nakon anestezije, specijalnom iglom za biopsiju ulazi se u tkivo jetre preko kože – i uzima tkivo.

Koristi se specijalna igla za biopsiju. Tokom same procedure pacijent leži na leđima, sa savijenom desnom rukom iznad glave. Potencijalni rizici ove procedure kao što su bol, krvarenje, infekcija ili povreda organa koji se nalaze u okolini su rijetki.

Šta podrazumijeva priprema za biopsiju jetre?

Priprema za biopsiju jetre podrazumijeva prije svega obustavu lijekova iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, kao što su brufen i diklofenak.

Obavijestite ljekara ukoliko koristiti lijekove koji sprečavaju koagulaciju krvi (aspirin, plavix, farin, sincum, sintrom, fraxiparin, xarelto). Prije izvođenja intervencije pacijent ne treba da uzima hranu. Nakon procedure savjetuje se odmor, izbjegavanje upravljanja motornim vozilom i dizanje tereta narednih dana. Nakon nedjelju dana pacijent se može vratiti redovnim aktivnostima.

Za ovakav osjećaj postoji i naučno objašnjenje. Osjećamo se pospano jer se krv preusmjerava iz mozga u crijeva da bi preradila svu tu dodatnu hranu.

“Što je obrok veći, to više krvi odlazi u crijeva da bi pomoglo varenju. Manje je krvi u mozgu, pa se osjećate pospano”, objašnjava dr Rič Džozef za Hafington post (Huff Post).

Ugljeni hidrati su zapravo pravi krivac.

“Hrana sa višim glikemijskim indeksom ima tendenciju da izazove više skokova i naknadnih padova šećera u krvi”, rekao je Džozef.

Dodavanje malo vlakana može pomoći u suzbijanju nekih letargičnih efekata ugljenih hidrata.

Za neke ljude, osjetljivost na hranu može dovesti do pospanosti. Potencijalni alergeni ili osjetljivost na hranu mogu uključivati pšenicu i gluten, mliječne proizvode, orašaste plodove ili školjke.

Takođe, alkohol može da doprinese tome da se osjećate pospano i manje fokusirano

Naučnici sa ruskog Istraživačkog instituta za kliničku i eksperimentalnu limfologiju (NIKEL) razvili su antibakterijski gel za brzo zarastanje rana, uključujući i rane od vatrenog oružja i gelera, saopštio je danas ovaj naučni institut.

“Istraživači su razvili prototip lijeka na bazi antibakterijskog peptidomimetika i inertnog polimernog gela za liječenje infektivnih lezija kože i potkožnog tkiva. Proizvod efikasno uništava patogene bakterije i podstiče brže zarastanje rana – rekao je šef odjeljenja eksperimentalne farmakologije u NIIKEL Pavel Madonov.

On je objasnio da su naučnici uveli sintetički antimikrobni peptidomimetik KAMP-1 u gel, što je antibakterijska komponenta na koju mikroorganizmi teško razvijaju otpor.

“Princip djelovanja antibakterijskog peptidomimetika je da se prijanja na membranu bakterije i dovodi do njene smrti. Antimikrobni peptidomimetik je efikasan protiv različitih patogena, uključujući gljivice roda kandida”, rekao je Madonov.

Studije su pokazale da gel sa peptidomimetikom obezbjeđuje antibakterijsku sanitaciju na površini rane i u susjednim slojevima dermisa bez značajne apsorpcije u sistemski krvotok.

Dodaje se da to znači da lijek ne pokazuje veliku toksičnost.

Takav antimikrobni gel može biti tražen u hirurgiji i u liječenju infektivnih lezija kože.

Lijek koji se razvija biće efikasan za pacijente sa dugotrajnim ranama koje ne zarastaju, kao i ranama od vatrenog oružja i gelera, napominje naučni institut, javlja RTS.
Puštanje ovog lijeka u proizvodnju, prema preliminarnim prognozama, moguće je 2030. godine.

Kada prihvatimo odriješeni način za pripremu jela, teško poslije toga mijenjamo naše navike. To se naročito odnosi na uobičajene radnje poput… kuvanja jaja.
Z

ato i ne čudi što stavovi čuvene američke kuvarice Meri Frensis Kenedi Fišer već osam decenija izazivaju hiljade različitih komentara. Inače, Meri je preminula 1992. godine, ali njene knjige i danas izazivaju velik interes.

Tako su izdavači nedavno pripremili reizdanje njene knjige “How To Cook A Wolf” iz 1942. godine, a u njoj Fišerova govori o metodama koje koristimo prilikom kuvanja jaja i zašto su one pogrešne.

Ona smatra da je izraz “skuvati jaja” netačan, i da se tajna uspješne pripreme ovog jela krije u činjenici da se jaja, u stvari, ne kuvaju. Meri objašnjava da u trenutku kad ubacite jaje u ključalu vodu žumance ostaje ostaje sirovo, a belance se odmah skuva. Cilj je da kuvate sve sastojke jaja u isto vrijeme i na isti način.

Zato ona nudi dvije alternative za koje smatra da postižu bolje rezultate. Kako biste spriječili pucanje ljuske, predlaže da jaje najprije prelijete hladnom vodom, a tek zatim ga stavite u proključalu vodu.

Ostavite ga na laganoj vatri koliko želite, a Fišerova napominje da će se na taj način skuvati podjednako brzo kao i kad voda krčka, ali će biti bolje kuvano.

Za drugu metodu predlaže da u malom loncu uronite jaje u hladnu vodu koju potom brzo zagrijete, a čim voda provri, jaje je gotovo i spremno za konzumaciju. Poslije je ipak priznala da postoji i nedostatak, jer je teže očistiti ljusku s jaja ako koristite njene metode.

Iznenađujuće ili ne, njeni predlozi su izazvali pravi rat komentarima – jedni tvrde da su im njeni saveti otvorili oči, dok su drugi ubeđeni da je ovo potpuna budalaština.

Izdvajaju se i oni koji ironično komentarišu da nije potrebno da ih neko uči kako da skuvaju jaja…

Vaš nizak imunitet može biti posljedica stvari koje jednostavno ne možete da kontrolišete, kao što su određena stanja kao što je dijabetes ili potreba za uzimanjem određenih lijekova. Ali ima i onih stvari na koje možete da utičete. Donosimo vam spisak na šta treba da obratite pažnju.

Ne spavate dovoljno

Dobar san je stub dobrog zdravlja, pa ako ga nemate dovoljno, može imati brojne posljedice, uključujući i vaš imuni sistem. Prema VebMD-u, nedostatak sna može vas učiniti ranjivim na viruse i klice i može vam otežati oporavak od njih. To je zato što je vaše tijelo manje sposobno da proizvodi ćelije koje se bore protiv infekcija i proteine koji se zovu antitijela koja pomažu u odbrani od bolesti kada ne radite dovoljno sati. Vaše tijelo oslobađa samo proteine koji pomažu imunološkom sistemu – zvani citokini – tokom spavanja.

Ste uznemireni

Prema VebMD-u, same uznemirene misli mogu oslabiti vaš imunološki odgovor za samo 30 minuta — pa razmislite šta stalni stres može učiniti vašoj sposobnosti da se odbranite od virusa.

Ne provodite dovoljno vremena na otvorenom

Istraživanje sa Univerziteta Džordžtaun otkrilo je da sunčeva svjetlost ne samo da povećava vitamin D. Zrake takođe mogu energizovati vaše T limfocite, ćelije koje su dio vašeg imunološkog sistema koje pomažu u borbi protiv infekcije.

Ne jedete dovoljno voća i povrća

Voće i povrće mogu pomoći vašem tijelu da stvori bijela krvna zrnca za borbu protiv infekcije. Kako je Harvard TH Chan School of Public Health rekao, ishrana kojoj nedostaje jedan ili više nutrijenata može poremetiti proizvodnju i aktivnost imunoloških ćelija i antitijela. Preporučuje se da jedete izbalansiranu ishranu s cijelim voćem, povrćem, nemasnim proteinima, integralnim žitaricama i puno vode kako biste bili u formi.

Ne vježbate dovoljno

Iako većina nas ne želi ništa više od toga bude kod kuće tokom zime, nedostatak vježbanja mogao bi oslabiti vaš imunološki odgovor. Prema WebMD-u, redovna aerobna vježba održava vašu krv da cirkuliše po tijelu efikasnije, pomažući vašem tijelu da se bolje brani od mikroba.