Kategorija: Edukacija

Potrebne su tri stvari da bi vaša oprema blistala

Radna terapija u bašti je nešto što mnogi vole i čemu su naklonjeni. Koliko god da radite da biste svoj alat držali kako treba, nemojte ih poslije obavljenih zadataka samo baciti u skladište – korišćenje prljavih ašovčića, grabulja sljedeći put kada vam zatreba može dovesti do širenja biljnih bolesti.

Srećom, postoji isproban i istinit i lak trik za brisanje baštenske opreme. Isprobajte metodu pijeska i ulja, preporučuje Kejsi Hentges. Ovaj brz i lak pristup će održati vaše ručne lopatice i grabulje sjajnim između svakog odlaska na posao u bašti.

Šta vam je potrebno

• Kanta od 5 litara
• 5 kg pijeska
• ¾ litre motornog ulja

Kako koristiti metodu pijeska i ulja

Napunite svoju kantu pijeskom i sipajte motorno ulje na vrh. Koristite mali alat za miješanje pijeska i ulja. Neprekidno uranjajte svoj prljavi alat unutra i van dok se ne očisti.
Kucnite alatom o kantu i obrišite ga da biste uklonili ostatak pijeska.

Kako to radi

Dok koristite taj početni alat samo za miješanje pijeska i ulja, Hentges ističe da ćete primijetiti da će ispasti čišće nego kada ste počeli.

Ovo je magija ove metode. Krupni pijesak struže čestice prljavštine sa alata sa dodatnim bonusom za oštrenje ivica. Pijesak se tada može mnogo lakše obrisati nego zalijepljeno tlo.

Dok pijesak čisti i oštri, ulje štiti metal, sprečavajući rđanje. Više vrsta ulja može imati ovaj efekat, ali Hentges preporučuje motorno ulje, piše Southern Living. Kanta pijeska i ulja nije dobra samo za jednokratnu upotrebu, već je možete koristiti koliko god želite.

Izvor vijesti: (Politika Magazin)

Zašto je dobro popiti čašu vode prije kafe?

Pijenje čaše vode prije kafe ima nekoliko potencijalnih koristi, naročito za osobe koje prate nivo šećera u krvi, poput onih s dijabetesom ili insulinskom rezistencijom. Iako sama kafa ne sadrži šećer, kofein može uticati na hormone stresa i osjetljivost na insulin – posebno kada se konzumira na prazan stomak.

Ključne prednosti pijenja vode prije kafe

Voda prije kafe može pomoći u smanjenju glikemijskog odgovora, posebno ujutro. Hidratacija doprinosi boljoj funkciji bubrega i jetre, koji igraju važnu ulogu u regulaciji glukoze.

Voda može ublažiti uticaj kofeina na hormone stresa (kortizol, adrenalin), koji mogu povećati nivo šećera u krvi. Takođe priprema digestivni sistem za dolazeći kofein.

Kako kafa utiče na šećer u krvi?

Iako kafa ne sadrži ugljene hidrate, kofein može imati indirektan uticaj. Stimuliše oslobađanje adrenalina, što može izazvati kratkotrajni porast šećera u krvi. Smanjuje osjetljivost na insulin, pa ćelije privremeno manje efikasno apsorbuju glukozu. Više utiče na osobe sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.

Efekat kafe varira od osobe do osobe, a na reakciju organizma mogu uticati faktori poput vrste kafe, zdravlja crijeva i kvaliteta sna.

Šta se dešava sa šećerom u krvi ako se popije voda prije kafe?

Stručnjaci smatraju da pijenje vode prije kafe može ublažiti glikemijski odgovor. Hidratacija podržava metabolizam i rad organa važnih za kontrolu šećera. Započinjanje dana vodom priprema organizam za kofein. Smanjuje se stimulacija hormona stresa koji mogu povisiti glukozu.

Preporuka: osobe koje imaju jutarnje skokove šećera mogu imati koristi ako popiju 250–500 ml vode, 15 do 30 minuta prije kafe.

Šta se dešava kada se popije voda nakon kafe?

Iako manje direktno utiče na nivo šećera u krvi, pijenje vode nakon kafe takođe ima koristi. Podržava hidrataciju jer kafa ima blag diuretički efekat. Može smanjiti iritaciju digestivnog trakta. Pomaže izbacivanje metabolita kofeina, čime se umanjuje dugotrajna stimulacija hormona stresa.

Faktori koji utiču na efekat kafe na šećer u krvi

Vrsta kafe – obična crna kafa ima blaži uticaj, dok kafa s dodatkom šećera, mlijeka ili šlaga povećava glukozu.

Tolerancija na kofein – redovni konzumenti razvijaju toleranciju, pa imaju blaži odgovor, dok oni s nižom tolerancijom imaju izraženije oscilacije glukoze.

Kafa na prazan ili pun stomak – kafa na prazan stomak češće izaziva skok šećera, dok doručak bogat vlaknima, proteinima i mastima može ublažiti efekat kofeina.

Savjeti za unos kafe ako kontrolišete šećer u krvi

Popijte vodu odmah po buđenju, prije kafe. Birajte običnu kafu – izbjegavajte dodatke koji povećavaju glukozu. Ne pijte kafu neposredno prije obroka ako imate postprandijalne skokove glukoze. Kombinujte kafu s uravnoteženim doručkom.

Zašto kofein ima ovaj efekat?

Kod osoba s dijabetesom tipa 2, kofein može povećati nivo hormona stresa, poput adrenalina, koji može ometati ćelije da pravilno koriste šećer i da proizvode dovoljno insulina. Takođe, kofein blokira djelovanje adenozina – molekula koji učestvuje u regulaciji lučenja insulina i osjetljivosti ćelija na njega. Uz to, kofein može negativno uticati na san, a nedostatak sna dodatno smanjuje osjetljivost na insulin.

(Izvor vijesti: B92)

Greške pri roštiljanju mogu biti uzrok specifičnih zdravstvenih rizika, uključujući izlaganje visokim nivoima jedinjenja koja izazivaju rak poput heterocikličnih amina (NSA).

Oni se formiraju u mišićnom tkivu mesa tokom izlaganja na visokoj temperaturi kao što je proces pečenja na roštilju.

Iako su tijesno povezani s rakom želuca i debelog crijeva, NSA takođe oštećuju DNK i povezani su s povećanim rizikom od raka dojke, jetre, pluća, prostate i kože.

Srećom, postoje relativno jednostavni načini da se zaštitite od NSA i kancerogenih efekata koje mogu imati namirnice s roštilja i koje bi mogle da ugroze vaše zdravlje.

Marinada

Ako pravilno marinirate meso, možete drastično smanjiti nivoe jedinjenja koja izazivaju rak, a koja se stvaraju tokom roštiljanja.

Međutim, pročitajte sastojke većine marinada koje se kupuju u prodavnici i vjerovatno ćete vidjeti da mnogi proizvodi sadrže šećer ili kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze, a to su dva problematična sastojka koja zapravo čine meso s roštilja rizičnijim.

Umjesto gustih kupovnih marinada, odlučite se za rjeđe, laganije marinade na bazi sirćeta ili limunovog soka bogate biljem i začinima, uključujući ruzmarin koji neutrališe kancerogene elemente.

U eksperimentu Centra za istraživanje raka na Havajima, istraživači su otkrili da je terijaki marinada dovela do smanjenja kancerogenih jedinjenja za 67 odsto. Marinada koja sadrži kurkumu i bijeli luk smanjila je HCA za 50 procenata.

Budite oprezni i prema korišćenju slatkih marinada jer one mogu takođe povećati nivo NSA.

Ohrabrujuća je međutim činjenica da je Američki institut za istraživanje raka otkrio da korišćenje zdravih recepata za marinade zapravo može značajno smanjiti nivoe NSA.

Domaće meso provjerenog kvaliteta

Služba za bezbjednost i inspekciju hrane Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država tokom provjera mesa iz slobodne prodaje u nekim slučajevima utvrđuje prisustvo lijekova poput ivermektina, fluniksina, penicilina i ciprofloksacina u nivoima koji krše važeće propise.

Neki od tih lijekova su povezani s neurološkim uticajima, alergijskim reakcijama i oštećenjem bubrega kod ljudi. Izlaganje ovih lijekova u mesu visokim temperaturama ih ne neutrališe uvijek i, u nekim slučajevima, može obrok učiniti štetnim po zdravlje.

Ako pečete meso na roštilju, birajte organske opcije. Naravno, možete izabrati i organsko povrće koje služite za roštilj.

Aluminijumska folija

Obavijanje krompira ili ribe u aluminijumsku foliju sa malo putera je brz i jednostavan način spremanja hrane na roštilju. Problem je što je pokazano da aluminijumska folija može da ispušta aluminijum kada je izložena visokim temperaturama.

To je zabrinjavajuće, jer postoji veza između aluminijuma i slučajeva demencije.

Studija iz 2011. godine objavljena u Međunarodnom časopisu za elektrohemijske nauke takođe je otkrila da izlaganje hrane u aluminijumskoj foliji toploti izaziva ispuštanje aluminijuma u nivoima koje bi Svjetska zdravstvena organizacija smatrala neprihvatljivim.

Premazi

Premazi za rešetke, ploče, tiganje i druge podloge za roštilj primamljivi su jer mogu učiniti njihovo čišćenje lakšim. Problem je što su perfluorooktanske hemikalije i srodna jedinjenja koja se obično nalaze u posuđu s nelepljivim premazom povezani s gojaznošću, abnormalnim nivoima hormona štitne žlijezde i toksičnošću za mozak, jetru, prostatu i bubrege.

Iako će možda biti potrebno više truda tokom čišćenja, preskočite dodatke za roštiljanje s premazom i umjesto njih koristite one bez hemijskih premaza.

Prethodno skuvajte meso

Američki institut za istraživanje raka preporučuje prethodno kuvanje mesa prije nego što ga stavite na roštilj. Ovo pomaže u smanjenju „curenja“ na roštilju, koje se pretvara u dim pun kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAU).

Imajte na umu da djelimično kuvanje mesa, a zatim prebacivanje na prethodno zagrijani roštilj pomaže u smanjenju nivoa problematičnih jedinjenja.

(Izvor: RTS)

Povećanje nivoa mora izazvaće posljedice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do „katastrofalnih migracija“, upozorava nova studija.

Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosječnim nivoom zagrijevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.

Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usljed klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora.

Međunarodni cilj da se globalno zagrijevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan.

Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja vijeka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.

Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika.

Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.

Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.

Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svijetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.

Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrijevanja koja se izbjegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.

Migracije kakve do sada nismo vidjeli

Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u posljednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procjenjivano.

Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbjegnu najgore posljedice globalnog zagrijevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je riječ o porastu nivoa mora.

Istraživači su rekli da je „sigurnu granicu“ temperature za ledene pokrivače teško procijeniti, ali da će vjerovatno biti jedan stepen i ispod.

Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbježan, poručuju naučnici.

„Ono što podrazumjevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se spriječile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna granica je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i vidjećete masovne migracije u razmjerama koje nismo nikada doživjeli u modernoj civilizaciji“, rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.

Zemlje u razvoju najugroženije

Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.

Vođa studije profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu kaže da polako počinje da se primjećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje.

Prosječna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog prosjeka.

Međutim, međunarodni cilj mjeri se kao prosjek u periodu od 20 godina, pa se još uvijek ne smatra da je granica premašena.

(Izvor vijesti: RTS)

Ako ste ljubitelj cvijeća, ali nemate puno vremena za zalivanje i održavanje, pravo je vrijeme da zasadite biljke koje podnose visoke temperature i bez problema cvjetaju čak i na direktnom suncu!

Ove vrste cvijeća idealne su za sunčane terase i bašte, jer ne samo da podnose sušu, već će vas nagraditi prelijepim cvjetovima do kasne jeseni.

Ljeto je pred nama, a s njim i dani kada sunce prži i temperatura raste i do 40 stepeni. Ali ne brinite – postoji cvijeće koje može da izdrži i te ekstremne uslove, a uz minimalnu njegu, vaš vrt ili terasa biće preplavljeni bojama i mirisima tokom cijele sezone.

Ako nemate vremena da svakodnevno zalivate i pazite na biljke, ovih nekoliko vrsta cvijeća su pravi izbor za vas. Neke od njih čak i podnose duže periode suše, dok će druge, uz malo pažnje, cvjetati do prvih mrazeva. Idealne su za sunčane dijelove bašte, ali i za terase koje tokom ljeta nemaju nijednu sjenku.

Posadite ih jednom, a obnavljaju se godinama!

Top 5 biljaka koje obožavaju sunce i podnose sušu:

Lavanda

Lavanda nije samo lijep miris, već i biljka koja se savršeno snalazi na sunčanim mjestima. Ne traži puno vode, a njeni prelijepi ljubičasti cvjetovi obilježiće vašu baštu sve do kraja ljeta.

Suncokret

Zbog svoje ljubavi prema suncu, suncokreti su savršen izbor za sunčane bašte i terase. Čak i na visokim temperaturama, suncokreti će se uzdizati prema nebu i donijeti nevjerovatan vizuelni efekat.

Zeleni mač (Agava)

Ova biljka ne samo da podnosi vrućinu, već je i izuzetno otporna na sušu. Sa svojim velikim, mesnatim listovima, agava može biti zapanjujući ukras za svaki vrt ili terasu.

Petunije

Petunije su predivne, jednostavne za gajenje i podnose i visoke temperature. Iako vole sunce, ne treba im previše vode, a u zamjenu za minimalnu pažnju biće prekrivene šarenim cvjetovima tokom cijelog ljeta.

Kelj pupčar (Kale)

Iako često zapostavljen, kelj pupčar je izuzetno otporan na visoke temperature i sušu. Njegovi zeleni plodovi i listovi mogu obogatiti svaki vrt, a cvjetovi dodaju posebnu dozu boje u vrelim danima.

Zašto ove biljke vole sunce?

Ove vrste cvijeća razvile su se da izdrže teške klimatske uslove, što ih čini savršenim za sunčane terase i bašte koje tokom dana nemaju nijednu sjenku. Njihova otpornost na visoke temperature i sušu omogućava im da prežive čak i u danima kada zaboravite da ih zalijete.

Kako ih njegovati?

Iako su otpornije na sušu, ovo cvijeće i dalje traži malo pažnje. Zalivanje dva do tri puta sedmično (u zavisnosti od temperature) i redovno uklanjanje uvelih cvjetova pomoći će im da duže traju i izgledaju ljepše.

Takođe, redovno obrezivanje i prihranjivanje mogu poboljšati njihov izgled i produžiti cvjetanje.

Zasadite ove predivne biljke već ovog maja i uživajte u njihovoj ljepoti tokom cijele ljetnje sezone – bez stresa oko održavanja. Vaša terasa ili bašta postaće prava oaza u kojoj sunce nije neprijatelj, već saveznik.

(Izvor vijesti: SrbijaDanas)

Osim što je donijelo promjenljivo vrijeme, proljeće je ove godine nekima donijelo i osjećaj umora, iscrpljenosti, nedostatka energije…

O tome – kako da prepoznamo, ali i pobijedimo proljetni umor, kome najviše smetaju vremenske promjene i koji ih simptomi prate,  govorio je profesor dr Dragan Hrnčić, fiziolog s Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Vremenske promjene i turbulencije kojima smo izloženi u posljednje vrijeme najviše osjećaju osobe koje zovemo meteoropatama.

„Veliki broj naših sugrađana osjeća promjene u svom ponašanju i u zdravstvenom smislu, a to su prije svega hronični bolesnici, najčešće kardiovaskularni, neurološki, oni koji imaju respiratorna oboljenja, kao i naši stariji sugrađani i djeca; zapravo – svi oni iz kategorija stanovništva kod kojih je sposobnost održavanja unutrašnje ravnoteže smanjena prilikom promjena u vanjskoj sredini“, objasnio je fiziolog, doktor Dragan Hrnčić.

Između ostalog, mnogi ljudi se žale na takozvani proljetni umor. Osim toga, prijavljuju da su razdražljivi i da gube koncentraciju.

„Porast dnevnih temperatura uz promjene vlažnosti atmosferskog zraka su svakako parametri koji doprinose tome da se proljetni umor pojavi. Ono što još pogoduje i zapravo jeste uzrok nastanka tog proljetnog umora, kada naše tijelo zapravo osjeti nedostatak energije, jeste zapravo produženje trajanja dana. Znači veća količina dnevne svjetlosti tokom dana u odnosu na prethodne zimske mjesece, porast temperature i sve zajedno – to utiče i na neke naše hormonske promjene koje se dešavaju u tijelu, tako da zapravo u tom periodu mi osjetimo da smo, da kažemo, energični, odnosno osobe osjećaju da imaju nedostatak energije“, dodao je doktor Hrnčić.

Kaže da je u pitanju česta pojava, odnosno prolazno stanje koje nas zapravo – aklimatizira u tranziciji vremenskih prilika.

Između 30 i 50 posto evropskog stanovništva osjeća simptome proljetnog umora. U Njemačkoj je taj postotak oko 30 posto, a u nekim skandinavskim zemljama ide i do 50 posto.

Žene su podložnije poremećajima uslijed promjena vremena

Među simptomima koji ukazuju na proljetni umor su nedostatak energije, pospanost tokom dana, bezvoljnost, razdražljivost, pad koncentracije.

Kod hroničnih bolesnika ovo stanje može biti praćeno poremećajima u kardiovaskularnom sistemu, pa je nekada potrebna i korekcija terapije.

„Kada govorimo o osjetljivim osobama, onda je odnos prema polovima u korist žena. Znači, žene su osjetljivije na proljetni umor i dramatičnije ga podnose i doživljavaju“, objasnio je sagovornik  i dodao da proljetni umor obično traje dvije, tri sedmice, najviše šest.

Doktor Hrnčić kaže da, ako traje duže, to je znak da treba potražiti neki drugi uzrok lošeg stanja organizma, odnosno da je tada neophodno konsultirati ljekara.

Stabilizacija vremenskih prilika donosi olakšanje onima koje muči proljetni umor. Osim toga, konkretnije, na osjećaj umora utiče i količina sunčeve svjetlosti koju primimo tokom određenog perioda, ali i vrsta hrane koju konzumiramo.

„Skorija istraživanja su pokazala da zapravo i postoji jako suptilna veza koju mi zovemo mozak-crijevo osovina, i da zapravo promjene u mikrobiomu koje mogu nastati uslijed različitog unosa različite hrane mogu itekako da imaju posljedice na funkcionisanje našeg mozga i mentalno zdravlje“, kaže doktor Hrnčić i savjetuje prelazak na sezonsku ishranu, odnosno više sezonskog voća i povrća.

„Važno je da hrana ima dosta vlakana, da bude fermentisana, upravo zbog ovog mikrobioma koji može da se promijeni, i da bude dosta lagana, da bude bogata omega-3 masnim kiselinama, bogata vitaminima B kompleksa, vitaminom C…“, naglasio je. Dodaje da je poželjno da se unosi više ribe, naročito masne, orašastih plodova, i naravno – vode.

Tokom stanja proljetnog umora, jedan od karakterističnih simptoma jeste i pospanost tokom dana. Sagovornik objašnjava da je uzrok u tome što se nismo privikli na veću količinu dnevne svjetlosti, koja je od velike važnosti za ispravan ritam spavanja i budnosti.

Okružite se prijateljima

Zdrave životne navike mogu nam pomoći u prevenciji i otklanjanju simptoma proljetnog umora.

„U ovom periodu moramo biti nježni prema svom tijelu, a kada govorimo o tim faktorima životne sredine i životnog stila, onda moramo biti svjesni da zdravi životni stilovi nisu trka na sto metara, nego zapravo jedan maraton koji od nas očekuje posvećenost u njihovoj primjeni i konstantnost u primjeni svakog dana da bi oni dali rezultate na duge staze. U tom smislu fizička aktivnost, spavanje i ishrana predstavljaju osnovna tri stuba zdravlja i prevencije i proljetnog umora“, zaključio je dr Hrnčić.

Osim navedenog, kako dodaje, poželjno je biti okružen prijateljima, pa će sve metode ukupno učiniti da se nivo serotonina i melatonina poveća, a smanji nivo „hormona stresa“ – kortizola.

(Izvor vijesti: RTS)

U maju smo bili svjedoci jakog nevremena praćenog gradom veličine jajeta , koji je osim štete poljoprivrednim usjevima nanio i veliku materijalnu štetu na stambenim objektima.

Kako grad postaje toliko veliki i da li se gradne oluje pogoršavaju?

Grad nastaje kada sitni kristali leda budu uvučeni u uzlaznu struju grmljavine. Kako se ovi ledeni “embrioni” sudaraju s vodom koja ima temperaturu ispod nule, ali je još uvijek u tečnom stanju – voda se zamrzava oko njih i uvećava ih.

Voda se ledi različitom brzinom, u zavisnosti od temperature površine komada grada, ostavljajući slojeve providnog ili mutnog leda dok se grad kreće unutar grmljavine. Kada se presiječe grumen grada, mogu se vidjeti ti slojevi, slično godovima na drvetu.

Put koji grad prelazi kroz grmljavinski oblak i vrijeme koje provede sakupljajući hladnu vodu diktira koliko može da naraste.

Rotirajuće, dugotrajne, jake grmljavine koje se nazivaju superćelijske imaju tendenciju da proizvode najveći grad. U superćelijama, grad može da se zadrži 10-15 minuta ili duže u jakim uzlaznim strujama grmljavine, gdje ima dosta nesmrznute vode, prije nego što padne iz oluje zbog svoje težine ili se pomjeri iz uzlazne struje.

Grad je najčešći tokom proljeća i ljeta kada je prisutno nekoliko ključnih sastojaka: topao, vlažan vazduh blizu površine; nestabilna vazdušna masa u srednjoj troposferi; vjetrovi koji se snažno mijenjaju sa visinom; i grmljavine izazvane vremenskim sistemom.

Veći grad, veća šteta

Gradne oluje mogu biti razorne, posebno za poljoprivredu, gdje čak i naleti sitnog grada mogu da unište usjeve i oštete voće.

Kako grad postaje veći, njegova energija i sila kada udari u objekte dramatično se povećavaju. Grad veličine teniske lopte koji pada sa neba ima istu kinetičku energiju kao tipična brza lopta u teniskom meču.

Kao rezultat toga, šteta na imovini – kao što su krovovi, spoljne obloge, prozori i automobili – povećava se kako grad postaje veći od veličine novčića od jednog dinara.

Gubici od loših vremenskih uslova, među kojima dominira šteta od grada, značajno su se uvećali u posljednjih nekoliko decenija. Ovaj porast je uglavnom uzrokovan rastom populacije u područjima sklonim gradu, što je rezultiralo većim brojem imovine koja može biti oštećena i sve većim troškovima popravke ili zamjene imovine oštećene gradom.

Da li klimatske promjene pogoršavaju situaciju

Naučnici su analizirali gradonosne padavine tokom četiri decenije i otkrili da su atmosferski sastojci koji proizvode veoma veliki grad – veći od teniske loptice – postali češći u određenim dijelovima.

Druge studije koje su razmatrale faktore formiranja oluja koje proizvode grad ili su ispitivale radarske procjene grada otkrile su ograničeno povećanje velikog grada.

Postoji nekoliko osnovnih hipoteza o tome zašto klimatske promjene mogu učiniti neke ključne sastojke da se češće pojavljuje krupniji grad.

Prvo, došlo je do povećanja toplog, vlažnog vazduha kako se Zemlja zagrijava. Ovo obezbjeđuje više energije grmljavinskim olujama i čini prehlađenu vodu obilnijom u grmljavinama za rast grada.

Drugo, vazdušne mase su postale nestabilnije. Kako snježni pokrivač nestaje ranije tokom godine, ove nestabilne vazdušne mase su sklonije formiranju jer Sunce brže zagrijava zemljište, slično kao kada se uključi šporet u kuhinji, prostorija se zagrijava.

Klimatske promjene takođe mogu dovesti do manjeg broja sitnog grada i više velikog grada. Kako se atmosfera zagrijava, nivo zamrzavanja se pomjera više u atmosferi. Mali grad bi mogao da se potpuno otopi prije nego što stigne do tla.

Veći grad, s druge strane, pada brže i potrebno mu je više vremena da se otopi, tako da bi bio manje pogođen višim nivoima smrzavanja.

Pored toga, kombinacija povoljnijih sastojaka za veliki grad i promjene u karakteru samih gradnih oluja mogu dovesti do povećanja veoma velikog grada u budućnosti.

Kako ostati bezbjedan tokom gradne oluje

Biti zatečen jakom grmljavinom sa krupnim gradom koji pada svuda oko nas može biti zastrašujuće. Еvo nekoliko savjeta ako se ikada nađete u takvoj situaciji:

• Ako vozite, bezbjedno se zaustavite. Ostanite u vozilu. Ako uočite neki zaklon ili benzinsku pumpu pod kojom možete potražiti sklonište, odvezite se do nje.
• Ako ste napolju, potražite čvrsto sklonište, kao što je zgrada. Ako ste zatečeni na otvorenom, zaštitite glavu.
• Ako ste unutra, držite se podalje od prozora i ostanite unutra dok grad ne prestane.

Suočavanje sa posljedicama štete od grada takođe može biti stresno, pa preduzimanjem nekih koraka na vrijeme možemo izbjeći glavobolje kasnije.

Dobro se obavijestite šta pokrivaju polise osiguranja. Takođe, razmišljajte preventivno tako što ćete birati građevinske materijale koji bolje izdržavaju udare grada.

(Izvor vijesti: RTS)

Vrhunski stručnjaci za srce otkrivaju najbolju vježbu za jako srce, plus dijele osnovne savjete za odživu fitness rutinu koja će vam pomoći da ostanete na pravom putu.

Vjerovatno znate da je vježbanje neophodno za održavanje opšteg blagostanja, posebno zdravlja srca – ali ono što možda ne shvatate jeste da većina ne ispunjava potrebne nivoe fizičke aktivnosti.

Prema Američkom udruženju za srce, samo 20 posto odraslih i tinejdžera bavi se dovoljno vježbanjem da bi održali optimalno zdravlje – a preporuka je najmanje 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta, 75 minuta energične aerobne aktivnosti ili kombinacija oboje, raspoređeno tokom cijele sedmice.

Uz to, važno je napomenuti da vježbanje dva do četiri puta više od minimalnog preporučenog intenziteta može smanjiti rizik od smrtnosti i do 31 posto.

Ovo je najbolja vježba za zdravlje srca

U postizanju optimalnog zdravlja srca, konsenzus među stručnjacima je jasan: svaki oblik fizičke aktivnosti je korak u pravom smjeru. Međutim, ako tražite početnu tačku, dr. Li Makdonald, kardiolog, toplo preporučuje hodanje.

„Hodanje je ono što generalno preporučujem. Besplatno je i gotovo svako ga može raditi bilo gdje i bilo kada“, kaže.

Obično pacijentima predlaže da pola sata brzo hodaju pet dana u sedmici.

Ovaj pristup je praktičan i prilagodljiv, omogućavajući da se vrijeme podijeli na dvije sesije od po 15 minuta radi praktičnosti i lakše organizacije. Hodanje takođe igra ključnu ulogu u oporavku srca – uobičajen je dio programa kardiološke rehabilitacije, često uključujući hodanje na traci za trčanje.

Međutim, tajna održavanja režima vježbanja zdravog za srce leži u tome koliko uživate u samoj aktivnosti.

Dr. Makdonald naglašava važnost ličnih preferencija pri izboru vježbi, jer će upravo izbor aktivnosti u kojoj uživate biti ključ za dugoročnu dosljednost.

Ovaj stav dijeli i Dona Arnet, doktorica nauka i magistra javnog zdravlja, koja smatra da je važno da svaka osoba pronađe vježbe koje joj odgovaraju, kako bi u tome bila dosljedna.

Dodatne preporuke za vježbe korisne za srce

Ako vam je teško da odmah dostignete cilj od 150 minuta sedmično, smanjite početno trajanje. Počnite s ciljem da pređete polovinu tog vremena ili čak manje, pa postepeno povećavajte tokom šest mjeseci.

Pored jednostavnosti i efikasnosti hodanja, dr. Makdonald i dr. Arnet predlažu niz aktivnosti koje mogu doprinijeti vašoj kondiciji:

Aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta:

• Akvabik
• Tenis u parovima
• Vožnja bicikla laganim tempom
• Vrtlarstvo
• Za one s problemima u zglobovima: vožnja sobnog bicikla

Aerobne aktivnosti visokog intenziteta:

• Trčanje
• Plivanje
• Planinarenje uzbrdo
• Aerobni ples
• Preskakanje konopca
• Igranje tenisa pojedinačno
• Brza vožnja bicikla

Trening snage, savjetuju, treba prakticirati dva do tri puta sedmično kako bi se poboljšalo kardiovaskularno zdravlje, naročito krvni pritisak – kroz vježbe s vlastitom težinom, s tegovima ili na spravama.

Redovno vježbanje ne samo da omogućava zdravije srce, već i smanjuje rizik od bolesti poput dijabetesa i demencije, poboljšava san, pamćenje i ravnotežu, pa čak ublažava anksioznost i depresiju.

(Izvor vijesti: Magazin)