Ovo može biti znak da ste hakovani

Ukoliko ste se nekada zapitali na koji način možete da znate da li vam je telefon “probijen” i hakovan, evo nekih naznaka.

Spor rad uređaja je obično prvi znak da nešto nije u redu i da je možda došlo do toga da se neko neprimjetno “ušunjao”. Ostali “alarmi” uključuju previše brzo pražnjenje baterije, i aplikacije koje ne rade kako bi trebalo.

Pomenuti simptomi su oni koji najčešće ukazuju na to da je telefon možda hakovan, a napadi se u najvećoj mjeri izvode preko skrivene instalacije zlonamjernog softvera.

Softver tog tipa do smartfona dolazi putem interneta ili preko kablovske veze s drugim računarom. Na primjer, do ovoga može doći kada telefon u neregistrovanom servisnom centru dajete na popravku.

Hakeri pokušavaju da prodru u mobilni telefon pomoću programa koji nisu zahtjevni za performanse uređaja i punjenje baterije, prenosi b92.

U početku telefon možda neće pokazivati znakove da je hakovan, a jedina indikacija biće obavještenja u aplikacijama i na društvenim mrežama.

Međutim, kasnije će telefon sam početi da daje signale o tome da je “probijen”. Počeće prekidi u njegovom radu ili će doći do nekih drugih problema.

Kako da se zaštitite? Proizvođači preporučuju da se instaliraju aplikacije preuzete isključivo iz bezbjednih izvora i izbjegavanje povezivanja s nepoznatim računarima.

Ako sumnjate da je vaš pametni telefon već hakovan, stručnjaci savjetuju da pozovete korisničku službu proizvođača ili prodavca uređaja. Objasniće vam gdje možete da obavite dijagnostiku na telefonu i oslobodite se sumnji da li ste hakovani.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako ekstremna vrućina utiče na vaš mozak?

​Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove tijela. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u “The Lancet Neurology” naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26°C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplota može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi “KreniZdravo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

WhatsApp sprema novu zanimljivu funkciju

​Nova funkcija na WhatsAppu je u fazi testiranja, a u vezi je sa vještačkom inteligencijom.

WhatsApp angažuje AI kako bi korisnicima pomogao da prevaziđu dilemu izbora nove profilne fotografije ili prikazivanja svog lika na novim i jedinstvenim lokacijama.

“WABetaInfo” je primjetio novu funkciju u posljednjoj WhatsApp Beti za Android, koja nudi kreiranje AI generisanih fotografija korisnika.

To znači da više nećete morati da brinete da li ste kreirali fotografiju savršenog momenta sa odmora – WhatsAppov četbot će biti u stanju da vaš izgled kreira iz ničega.

Funkcija još nije dostupna, a procurjeli skrinšotovi pokazuju da će se od korisnika tražiti da ubaci određeni broj referentnih selfija, kada se prvi put prijavi za funkciju. Meta AI četbot će potom kreirati nove fotografije i “zamisliće” korisnika u različitim okruženjima, poput šume ili svemira.

Meta AI u okviru WhatsAppa je nedavno počeo da pristiže korisnicima u selektovanim regijama, a pored razgovora jedan-na-jedan, četbot može da se koristi i ugrupnim WhatsApp razgovorima, prenosi “b92”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako plivanje u moru utiče na naše zdravlje?

Kupanje u moru može donijeti brojne zdravstvene koristi zahvaljujući kombinaciji fizičke aktivnosti, izlaganja suncu i morskoj vodi.

Plivanje i kretanje u vodi predstavljaju odličan oblik fizičke aktivnosti. Aktiviranje različitih mišićnih grupa pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i kardiovaskularnog sistema i jačanju kondicije.

Smanjuje stres – Voda ima smirujući efekat i može pomoći u smanjenju stresa i napetosti. Zvuk talasa i osjećaj vode mogu imati opuštajući efekat na tijelo i um.

Izlaganje suncu – Umjereno izlaganje suncu pomaže tijelu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdrave kosti, imuni sistem i opšte zdravlje.

Koža – Morska voda i so mogu blagotvorno uticati na kožu. So pomaže u pilingu kože, uklanjanju mrtvih ćelija i podstiče obnavljanje kože. Međutim, nakon kupanja, važno je isprati so sa kože kako ne bi izazvala suvoću ili iritaciju.

Disanje i pluća – Plivanje u moru može pomoći u poboljšanju kapaciteta pluća i jačanju respiratornog sistema. Tijelo mora da prilagodi svoje disanje da bi preživelo u vodi, što može biti od koristi za pluća.

Cirkulacija – Hladna voda može da stimuliše cirkulaciju jer tijelo reaguje na nagle promene temperature povećanjem protoka krvi na površini tela. Ovo može poboljšati protok kiseonika i hranljivih materija do ćelija.

Zabava i opuštanje – Aktivnosti na vodi, kao što su plivanje, skakanje talasa ili ronjenje, mogu pružiti osećaj zabave i avanture, što može doprinijeti emocionalnom blagostanju i opuštanju.

Ko treba da bude pažljiv?

Važno je napomenuti da osobe sa određenim zdravstvenim stanjima ili alergijama mogu biti osetljive na morsku vodu, so i sunce i treba da se konsultuju sa svojim ljekarom prije nego što se upuste u duže i intenzivnije kupanje u moru. Takođe, važno je poštovati bezbjednosna pravila na plaži i u vodi kako biste izbjegli povrede ili opasnost.

(B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je potrebno popiti čašu vode odmah nakon buđenja?

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudite.

Nutricionistica i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane na “WeightWatchers”, Mišel Kardel, ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže vašem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih stvari i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom i umor.

Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode.

Neki tvrde da je pitka voda prva stvar ujutro koja im pomaže da poboljšaju svoje zdravlje, izgube težinu i dožive još neke zdravstvene benefite. Ali, da li je to zaista neophodno?

Naime, održavanje hidratacije tokom dana važno je za vaše cjelokupno zdravlje, tako da unos vode čim se probudite može pomoći da postignete svoj dnevni unos vode, ali, kako navodi Mišel Kardel, ne postoji čarobna količina vode koja nam je potrebna pre nego počnete dan.

Držanje flaše sa vodom na noćnom ormariću može delovati kao suptilan podsetnik da pristupite danu sa načinom razmišljanja o jačanju zdravlja. Takođe, može vam pomoći da što prije “razbudite”. Ako uz vodu dodate hranu, to takođe može pomoći u povećanju nivoa energije.

Iako je voda važna za zdravlje, ona neće pomoći da izgubite kilograme i napravite detoks organizma.

Stoga, umjesto da vjerujete da ispijanje vode ujutro povećava osjećaj sitosti, moraćete da budete svjesni da ne postoji dovoljno dokaza koji bi povezali unos tečnosti sa povećanim osjećajem sitosti ili gubitkom težine, prenose mediji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova aktivnost čuva od demencije

Baštovanstvo je odličan hobi za sve generacije, ali starijim ljudima donosi posebne pogodnosti. Naime, revolucionarno istraživanje psihologa Univerziteta u Edinburgu pratilo je živote stotina Škota i njihov način života skoro čitav vijek.

Na kraju su zaključili da baštovanstvo u bašti može da zaštiti od demencije do 80. godine, bez obzira na bogatstvo i obrazovanje.

– Mentalno stimulativna priroda baštovanstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi da doprinese rezervi mozga čak i u starosti. Ovi rezultati identifikuju obećavajuću novu liniju istraživanja za razumijevanje faktora životnog stila koji mogu promovisati uspješno kognitivno starenje – rad je objavljen u Journal of Environmental Psichology.

Udruženje „Alchajmer Škotska“ opisao je nalaze kao ohrabrujuće.

Džilijan Konsil, izvršni direktor dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije, naglasila je da ljudi ne razumeju ove prednosti.

– Ljudi često ne shvataju širok spektar prednosti koje baštovanstvo može da donese. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećava snagu ruku, što istraživanja pokazuju da može poboljšati zdravlje mozga. Uzgajanje sopstvene hrane može vam pomoći da jedete zdravije, što je takođe ključni faktor. A ostanak u vezi sa drugim ljudima je koristan za zdravlje mozga, tako da su zajednički prostori odlično mesto za druženje, smanjujući usamljenost i izolaciju – rekla je ona, misleći na zajednice koje omogućavaju starijim ljudima da se druže i vrte u isto vrijeme.

Istraživački tim je prikupio podatke kao ieo dugoročne studije o funkciji mozga pod nazivom ‘Lothian Birth Cohorts’. Djeca rođena u Edinburgu i okolini 1921. godine polagala su test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi izmjerila njihovu sposobnost rasuđivanja i aritmetike. Na stotine njih je isti kviz rešavalo kasnije, kada su imali 79 godina.

Od 467 testiranih ljudi, skoro 30 odsto nikada nije radilo baštu, ali 44 odsto je to radilo stalno, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.

U prosjeku, njih 280 koji su često ili ponekad radili u bašti imali su bolje kognitivne sposobnosti kao penzioneri nego kada su imali jedanaest godina. Ali 187 koji nikada ili su rijetko bavili baštovanstvom su imali niže rezultate na testu nego kada su bili djeca.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

2060. svaka druga osoba u BiH će imati 51 godinu ili više

Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.

U svjetlu globalnog trenda demografskog starenja, Hrvatska se ističe kao jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi.

Starenje stanovništva ima duboke socioekonomske posljedice, od kojih je najizraženija neodrživost penzijskog sistema.

Sve veći broj penzionera uz sve manji udio radno aktivnog stanovništva postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti financiranja penzija i zdravstvenih troškova.

Evropljani sve duže žive, s medijalnom dobom koja je u posljednjih nekoliko decenija porasla na više od 40 godina, dok Hrvatska i BiH prednjači s projekcijom da će do 2060. svaka druga osoba imati 51, odnosno 50 godinu ili više.

Ovi demografski trendovi ne samo da utiču na ekonomiju već i na društvene obrasce, s potencijalno dugoročnim implikacijama na tehnološki napredak i inovacije.

Uprkos izazovima, svijet se polako prilagođava novim realnostima starenja stanovništva, iako s mnogim otporima u javnosti zbog potrebnih reformi. Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.

Svijet se mijenja, ali kako će države odgovoriti na demografske izazove ostaje pitanje otvoreno za buduće generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo gdje su najviši troškovi domaćinstva u EU

​Najviši izdaci domaćinstava za potrošnju u EU u 2023. zabilježeni su u Danskoj, gdje su bili 143 odsto od prosjeka EU, a najniži u Bugarskoj i Rumuniji, objavio je danas “Evrostat”.Najveći troškovi domaćinstava su zatim bili u Irskoj 142 odsto i Luksemburgu 135 odsto.

Najniži troškovi domaćinstva zabilježeni su u Bugarskoj i Rumuniji, po 60 odsto u odnosu na prosjek EU i u Poljskoj 66 odsto.

Najveći jaz u cijenama je zabilježen kod alkohola i duvana.

U 2023. godini, nivo cijena alkohola i duvana bio je 3.2 puta veći u Irskoj, gdje je bio najkuplji, nego u Bugarskoj gdje je bio najjeftiniji.

Najniži nivoi cijena alkohola i duvana zabilježeni su u Bugarskoj (66 odsto prosjeka EU), Poljskoj 77 odsto i Rumuniji 85 odsto.

U međuvremenu, najviši nivoi su zabilježeni u Irskoj 211 odsto, Finskoj 170 odsto i Danskoj 133 odsto. Ova velika varijacija u cijeni je uglavnom posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda, navodi “Evrostat”.

Restorani i hoteli zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, sa najnižim nivoima cijena registrovanim u Bugarskoj (52 odsto prosjeka EU), Rumuniji (65 odsto) i Mađarskoj (72 odsto), a najvišim u Danskoj (152 odsto), Finska (129 odsto) i Irska (128 odsto).

Odjeća je zauzela treće mjesto po varijaciji nivoa cijena, sa najjeftinijim cijenama odjeće u Španiji (81 odsto), Bugarskoj (82 odsto) i Mađarskoj (88 odsto), dok su najskuplje bile u Danskoj (131 odsto), Češkoj (126 odsto) i Estoniji (118 odsto).

Dispariteti su takođe zabilježeni za hranu i bezalkoholna pića, koja varira od 74 odsto prosjeka EU u Rumuniji do 119 odsto u Luksemburgu, opremu za lični transport koja varira od 90 odsto u Slovačkoj do 129 odsto u Danskoj i potrošačku elektroniku (sa 92 odsto u Italiji na 113 odsto u Francuskoj), prenosi “b92”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto komarci “napadaju” neke osobe, a neke ne?

​Kako je počelo toplo vrijeme, to znači da su nastali i problemi sa komarcima. Idu tamo gdje je toplo, a posebno vole da nas “muče” kada smo na otvorenom i blizu drveća i izletišta.

Da li ste se ikad zapitali zašto ovi insekti napadaju neke ljude, dok drugima ne prilaze i prosto nemaju problem sa njima?

Prema pisanju “Huff posta”, odgovor leži u tome da su komarci selektivni insekti, pa je zato vjerovatnije da će neke osobe imati više uboda od nekih drugih.

Po jednoj studiji, insekti su slijetali na ljude sa O krvnom grupom gotovo dvostruko više nego na osobe koje imaju A krvnu grupu. Istraživači su primjetili da to ima veze sa sekretima koje tijela proizvode, zbog čega su ljudi sa određenim krvnim grupama zanimljiviji ovim insektima. Istina, potrebno je još istraživanja da bi se ove tvrdnje utvrdile.

S druge strane, mnogo zavisi i šta nosimo na sebi od odjeće. Na primjer, ako nosite tamnu odjeću, privući ćete više komaraca jer ćete se isticati s horizonta, pošto komarci imaju izvrstan vid, dok oni koji nose svijetle boje, neće biti toliko uočljivi insektima.

Komarac prima i “taktilne” znake pošto sleti na vas. To znači da oni koji imaju višu temperaturu, koji vježbaju, kreću se ili piju alkohol imaju veće šanse da ih komarac ubode, za razliku od onih koji su “hladniji”, prenosi “Ona”.

(Foto ilustracija: Pixnio)

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili da se neke bakterije hrane ljudskom krvlju

Američki naučnici otkrili su da se određene vrste bakterija, uključujući ešerihiju koli, hrane ljudskom krvlju, a taj fenomen nazvali su “bakterijskim vampirizmom”.

Naučnici ističu da bi njihovi nalazi mogli da omoguće efikasnije liječenje pacijenata koji imaju inflamatorne bolesti crijeva, prenio je Miror.

Američki tim, predvođen naučnicima sa Vašingtonskog državnog univerziteta otkrio je da bakterije privlači tečni dio krvi ili serum koji sadrži hranljive materije koje mogu da koriste kao hranu. Jedna od hemikalija kojima su bakterije posebno privučene je serin, aminokiselina koja se nalazi u ljudskoj krvi, a takođe je i čest sastojak proteinskih napitaka.

Rezultati istraživanja, koji su objavljeni u časopisu “eLife”, pružaju nove uvide u to kako nastaju infekcije krvotoka i kako bi se potencijalno mogle liječiti.

Autor studije, profesor Arden Bejlink sa Vašingtonskog državnog univerziteta rekao je da bakterije koje inficiraju krvotok mogu biti smrtonosne.

Studija je otkrila da se najmanje tri vrste bakterija – Salmonella enterica, Escherichia coli i Citrobacter koseri – hrane krvnim serumom. Naučnici navode da su te bakterije vodeći uzrok smrti pacijenata koji imaju inflamatorne bolesti crijeva.

(Izvor: B92; foto ilustracija: Pixabay)

Podijeli tekst sa drugima na: