Kategorija: Edukacija

Visok krvni pritisak jedan je od najčešćih zdravstvenih problema u svijetu i povezuje se s ozbiljnim rizicima za srce i krvne sudove.

Iako je čest, i dalje je vrlo opasan – samo u 2023. godini bio je primarni ili pridruženi uzrok više od 600.000 smrti. Stručnjaci naglašavaju da ishrana, fizička aktivnost i lijekovi imaju ključnu ulogu u njegovoj kontroli, a ono što jedemo, uključujući užine, može značajno uticati na pritisak.

Kardiolog dr Tarikšah Sajed objašnjava da postoje jednostavne i zdrave zamjene za slane grickalice koje često konzumiramo, a koje mogu imati pozitivan efekat na krvni pritisak. Umjesto čipsa, pereca ili slanih kokica, on preporučuje neslane pistaće jer sadrže nutrijente koji pomažu u regulaciji krvnog pritiska i zaštiti srca.

“Pistaći su bogati kalijumom, antioksidansima i biljnim sterolima, koji pomažu da se snizi LDL holesterol i podrži zdrav krvni pritisak”, kaže dr Sajed za Parade. Dodaje da pistaći sadrže i vlakna koja vezuju holesterol u sistemu za varenje, čime dodatno čuvaju zdravlje srca, dok zdrave masti u njima povećavaju HDL, odnosno “dobar” holesterol.

Kako bi se postigli efekti, dr Sajed preporučuje otprilike 30 do 55 grama dnevno. Prema istraživanjima, redovna konzumacija pistaća može donijeti merljivo poboljšanje krvnog pritiska već nakon četiri nedjelje. On savjetuje da se biraju neslani ili blago slani pistaći, a idealno ih je kombinovati s voćem bogatim vlaknima i antioksidansima.

Ponovno korištenje staklenki pametan je i ekološki način da smanjite otpad, bilo da u njima čuvate domaće umake, zimnicu ili ih pretvarate u vaze.

Ipak, postoji jedan korak koji mnogima zadaje glavobolje – uklanjanje tvrdokornih naljepnica i ljepljivih ostataka koji ostaju iza njih,.

Svi smo se susreli s ovim problemom, a tokom godina isprobali smo brojne metode, od struganja pastom od ulja i sode bikarbone do namakanja u vrućoj vodi s raznim sredstvima za uklanjanje mrlja. Iako neke od njih djeluju, često zahtijevaju puno truda, vremena i ribanja.

Metoda s ocatom koja mijenja sve

Ipak, kao apsolutni pobjednik pokazao se trik s običnim bijelim ocatom. Postupak je nevjerojatno jednostavan: natopite papirnati ručnik ili vatu ocatom, prislonite na naljepnicu i ostavite da djeluje najmanje 15 minuta. Nakon toga, naljepnica bi se trebala odlijepiti s površine bez ikakvog napora.

Ovu metodu isprobala je i novinarka portala The Kitchn i sama se uvjerila da funkcioniše – uzela je tek ispražnjenu staklenku s netaknutom naljepnicom, natopila papirnati ručnik u bijeli ocat, omotala ga oko naljepnice i potpuno zaboravila na staklenku idućih 45 minuta.

Iako je bila skeptična, papirnata naljepnica skliznula je s lakoćom. Međutim, na staklenci je ostao ljepljivi trag, najtvrdokorniji dio posla. No, i tu se dogodila čarolija. Nakon što je staklenku oprala s malo deterdženta za suđe i toplom vodom, koristeći grubu stranu spužve, ljepljivi ostaci nestali su gotovo bez ikakvog ribanja. Ostala je savršeno čista staklenka, spremna za novu namjenu.

Zašto je ovaj trik najbolji?

Ova metoda nadmašuje ostale iz nekoliko razloga. Bijeli ocat je znatno jeftiniji od specijaliziranih sredstava za čišćenje i većina ga već ima kod kuće. Svestran je, ne stvara nered i ne ostavlja neugodne hemijske mirise. Sada možete jednostavno ukloniti naljepnice dok perete suđe, bez dodatnog napora i nereda.

(Izvor vijesti: The Kitchn)

Hljeb često ima lošu reputaciju, ali to nije uvijek opravdano. Iako spada u ugljene hidrate, hljeb može da bude dio uravnotežene ishrane – pod uslovom da izaberete pravu vrstu.

Danas je izbor veliki, pa se postavlja pitanje: kako znati koji je hljeb najbolji za zdravlje? Da bi pomogli u toj dilemi, troje registrovanih dijetetičara podelilo je svoje mišljenje za portal Health.com.

Šta čini hljeb zdravim?

Prema mišljenju stručnjaka, hljeb se smatra zdravim ako ispunjava nekoliko ključnih uslova. Prije svega, trebalo bi da bude bogat vitaminima i mineralima koji doprinose opštem zdravlju organizma. Takođe, važno je da sadrži dovoljnu količinu prehrambenih vlakana jer ona podstiču varenje i pomažu da duže ostanemo siti.

Pored toga, zdrav hljeb treba da sadrži i dovoljno proteina koji su važni za zdravlje mišića, kostiju i kože. Najbolji izbor je hljeb napravljen od cjelovitih žitarica, bez rafinisanog brašna, jer upravo cijelo zrno sadrži sve j– mekinje, klicu i endosperm – u kojima se nalaze najvrednije hranljive materije. Na kraju, važno je i da hljeb ne sadrži dodat šećer, ili da ga ima u što manjim količinama, jer pretjeran unos šećera može povećati rizik od raznih hroničnih bolesti.

Šta preporučuju dijetetičari?

Sva tri stručnjaka kažu jedno – najbolji izbor je 100 odsto integralni hljeb. On je prirodno bogat vlaknima, vitaminima B grupe, gvožđem, magnezijumom i selenom, a sadrži i više proteina od bijelog hljeba.

“Za razliku od bijelog hljeba, integralni hljeb zadržava sve djelove zrna. To znači da tijelu daje punu vrijednost koju žitarica prirodno nudi”, objašnjava Lena Beal iz Akademije za ishranu i dijetetiku.
Zašto je proklijali hljeb još bolji?

Dijetetičarka Grejs Deroča posebno ističe proklijali integralni hljeb. To je hljeb koji se pravi od zrna koja su prethodno proklijala, što povećava njihovu hranljivu vrijednost.

“Klijanje poboljšava svarljivost, povećava sadržaj proteina i pomaže u boljoj apsorpciji hranljivih materija poput vitamina B i gvožđa”, kaže Deroča.

Dodaje i da proklijali hljeb može imati blaži uticaj na nivo šećera u krvi, što je korisno osobama koje paze na glikemijski indeks hrane. Sa njom je saglasna i nutricionistkinja Samanta Kaseti, koja ističe da klijanje olakšava varenje i još više povećava hranljivu vrijednost hljeba.

Dakle, ako tražite najzdraviji hljeb, stručnjaci preporučuju da birate 100 odsto integralni hljeb, a ako imate priliku, odlučite se za proklijali integralni hljeb. On sadrži više hranljivih materija, lakše se vari i može imati bolji uticaj na nivo šećera u krvi.

Uravnotežena ishrana ne znači izbacivanje hljeba, već pametan izbor njegove vrste.

(Izvor vijesti: Dan)

Kako dani postaju sve kraći, a hladniji talas sve više stiže, važno je obratiti pažnju na njegu biljaka koje uzgajamo na balkonu, terasi ili u bašti.

Umjesto da se vodimo isključivo kalendarom, najbolje je osluškivati vremenske uslove – posebno noćne temperature – i u skladu s tim prilagoditi njegu različitim biljnim vrstama.

Mnoge biljke potiču iz toplijih klimatskih uslova i nijesu otporne na hladnoću. Tropske i sobne vrste su posebno osjetljive, kao i većina citrusa, koji ne mogu da podnesu temperature ispod 12 do 15 stepeni Celzijusa.

Biljke koje treba premjestiti čim stigne hladno vrijeme

Tropske zimzelene biljke poput fikusa, kao i orhideja i begonija, ne podnose hladne noći ispod 12 stepeni i treba ih premjestiti u zatvoreni prostor čim noćne temperature počnu da padaju.

Citrusno voće poput limuna, pomorandži i kumkvata takođe treba unijeti prije prvog mraza, jer im hladnoća može naštetiti. Ovo se odnosi i na osjetljivo cvijeće poput surfinije.

Biljke koje mogu neko vrijeme ostati napolju

Lavanda je otpornija na niže temperature, do oko osam do deset stepeni, ali je važno osigurati da nije izložena mrazu.

Zimzelene biljke u saksijama, poput šimšira, tuje ili ruzmarina, mogu prezimiti napolju ako se stave na zaštićeno mjesto i eventualno pokriju lakim materijalom kako bi se zaštitile od vjetra.

Priprema biljaka za zimu

Kada unosite biljke u zatvoreni prostor, dobro ih pripremite kako bi se što bolje prilagodile promijenjenim uslovima:

Očistite ih od suvog ili oštećenog lišća i pregledajte da li ima štetočina, pa ih uklonite.

Ako su saksije male za biljku, dobro je vrijeme da ih presadite u veće i svježe zemljište.

Zalivanje treba smanjiti jer biljke sporije rastu tokom zime i potrebno im je manje vode.

Postavite biljke na svijetlo mjesto, idealno blizu prozora, kako bi dobile dovoljno dnevne svjetlosti.

Kada unijeti biljke u zatvoreni prostor?

Stručnjaci kažu da postoji pravilo. Sobne biljke treba unijeti u zatvoreni prostor oko 50 dana prije prvog mraza ili kada temperature padnu na oko 10 stepeni.

Ovo pravilo pomaže biljkama da se na vrijeme zaštite od hladnoće, pošto većina sobnih biljaka potiče iz tropskih krajeva i ne može da podnese niske temperature.

Takođe, dodatni pokazatelj su velike temperaturne fluktuacije između dana i noći u jesen.

(Izvor vijesti: Pobjeda)

Kako se bliži hladnija sezona i naši jelovnici postaju bogatiji toplim, tradicionalnim jelima, na stolove ponovo dolazi kiseli kupus – omiljena namirnica koja vijekovima spada u zimske klasike.

Bogat vitaminom C, vlaknima i probiotičkim bakterijama, kiseli kupus poznat je po svojim ljekovitim svojstvima i sposobnosti da poboljša probavu.

Ipak, ljekari upozoravaju: postoje grupe ljudi koje bi trebale biti posebno oprezne s njegovom konzumacijom.

Glavni razlog za oprez leži u načinu pripreme kiselog kupusa. Doktori posebno upozoravaju osobe koje boluju od hipertenzije, problema s bubrezima ili osjetljivih zglobova da budu umjereni s konzumacijom ove namirnice.

Kiseljenje kupusa zahtijeva značajnu količinu soli, a previše natrijuma može povećati krvni pritisak i opteretiti bubrege.

So se zadržava u tijelu, taloži u zglobovima i krvnim žilama, otežavajući izbacivanje tekućine, a neravnoteža natrijuma i kalijuma može izazvati grčeve mišića – posebno u vratu i kičmi – te nemir u rukama i nogama.

Praktični savjeti za sigurno uživanje u kiselom kupusu:

1) Umjerenost je ključna – ne pretjerujte s količinom, naročito ako imate povišen pritisak ili problema s bubrezima.

2) Ograničite so u ostatku obroka – ako jedete kiseli kupus, ostatak dnevnog unosa soli svedite na minimum.

3) Kombinujte s hranom bogatom kalijumom – banane, avokado, krompir i mahunarke mogu pomoći u održavanju ravnoteže minerala u tijelu.

4) Pijte dovoljno vode – hidratacija pomaže bubrezima da se nose s natrijumom, ali izbjegavajte pretjerano pijenje odmah nakon obroka.

5) Birajte manje slani kiseli kupus – neki proizvođači nude verzije s nižim udjelom soli ili ga možete pripremiti sami kod kuće s manje soli.

Iako kiseli kupus ostaje vrijedna i zdrava namirnica koja jača imunitet i probavu, sezonska uživanja u njemu najbolje je planirati s umjerenošću i pažnjom prema vlastitom tijelu.

Pravilna ravnoteža i svijest o količinama soli ključni su za uživanje u blagodatima ove tradicionalne delicije bez nepotrebnog rizika

(Izvor vijesti: Zagorje)

Prirodne metode za borbu protiv moljaca nisu samo sigurnije za vaše zdravlje od hemijskih sredstava, već mogu biti jednako efikasne ako se koriste pravilno i dosljedno.

Moljci u ormaru mogu biti prava noćna mora. Ti sitni insekti nisu samo dosadni – mogu da nanesu ozbiljnu štetu vašoj omiljenoj odjeći, ostavljajući za sobom male rupice i neprijatan miris. Srećom, postoje brojne prirodne metode koje mogu efikasno riješiti ovaj problem bez korišćenja štetnih hemikalija.

Prije nego što počnete s rešavanjem problema, važno je da prepoznate znakove prisutnosti moljaca u vašem ormaru. Odrasli tekstilni moljci su mali, žućkasto-smeđi leptirići dugi oko 1 do 1,5 cm. Međutim, pravu štetu ne nanose odrasli moljci, već njihove larve koje se hrane prirodnim vlaknima poput vune, svile, krzna i pamuka. Znakovi infestacije uključuju nepravilne rupe na odjeći, posebno na vunenim džemperima i odijelima, svilene cijevi ili tunele koje larve grade dok se hrane, te ostaci izmeta nalik pesku.

Lavanda je klasičan, svima dobro poznat način odbijanja moljaca.Napunite kesice osušenom lavandom ili pamučnu blaznicu natopite uljem lavande i stavite u ormar, fioke te kutije i vreće s odjećom koje ste spremili za sledeću sezonu. Iako je nama miris lavande privlačan, moljcima, ali i brojnim drugim insektima, vrlo je odbojan. Važno je paziti da eterično ulje ne dođe u dodir s odjećom kako biste izbjegli fleke.

Kedrovina kao prirodni repelent

Drvo kedra odavno je poznato kao efikasan repelent za moljce. Kupite malo listića od kedra ili kockice kedra i stavite u ormare, fioke i na druga mjesta gdje ste primijetili moljce. Kako kedar s vremenom gubi miris, a to je ono što odbija moljce, možete kupiti ulje kedra i njime nakon nekog vremena premazati kockice koje su izgubile miris ili poprskati listiće od kedra.

Aromatično bilje i začini

Postoji mnogo drugih sastojaka od kojih možete pripremiti “kesice protiv moljaca”. Neki primjeri uključuju suvi ruzmarin, lovorov list, zvezdasti anis, majčinu dušicu ili štapiće cimeta. Osušene biljke kao što su lavanda, lovor, karanfilčići, ruzmarin i timijan usitnite i spremite u prozračne kesice te postavite na mjesta gdje se skupljaju moljci.

Pepermint je takođe efikasan repelent za moljce. Stavite šaku osušenih listića mente u kesicu ili jednostavno stavite po nekoliko listića u ormar među odjeću. Ulje peperminta je takođe djelotvorno – stavite nekoliko kapi na blaznicu i zatim je stavite u ugao ormara.

Cimet ima intenzivan miris koji moljce tera u beg, pa će s ovim rešenjem vaša odjeća biti zaštićena nekoliko mjeseci, dok miris ne oslabi. Štapiće cimeta stavite u probušene kesice i ubacite među odjeću, ili koristite eterično ulje nakapano na komadić vate.

Kreativna prirodna rješenja

Jedan od najzanimljivijih prirodnih načina borbe protiv moljaca su kesteni. Moljci mrze miris kestena, stoga tokom jesenje šetnje parkom možete da se obezbijedite pravom količinom plodova kestena, a zatim ih staviti na dno ormara i komoda.

Sredstvo protiv moljaca s narandžom i karanfilčićima takođe je vrlo efikasno. Uzmite narandžu i umetnite karanfilčiće u koru – može direktno biti stavljeno na police ormara. Drugo rešenje je osušiti koricu narandže, nasjeckati je na male komade i pomiješati s nekoliko karanfilčića u maloj platnenoj kesici.

Eterična ulja kao moderna zaštita

Moljcima smetaju razna eterična ulja, među njima možete odabrati recimo ono od kedra, pačulija ili neema. U flašu s prskalicom stavite vodu i dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja te raspršite po kritičnim mjestima. Ako imate difuzer, pustite da se vašim domom širi miris kedrovine – moljce i druge insekte odbijaju feromoni u kedru.

Za raspršivač protiv moljaca potrebna je kašika alkohola, 30 kapi eteričnog ulja lavande (ili kedra, pačulija, citronele, a može i kombinacija tih ulja) i 1 decilitar destilovane vode. Sastojke dodajte navedenim redosledom u flašicu, protresite prije upotrebe, pa poprskajte površinu polica i ormarića nakon čišćenja.

Pravilno čišćenje i prevencija

Najbolji način da obezbijedite ormar bez moljaca je prevencija. Redovno provjetravajte svoj ormar – moljci ne vole protok vazduha i svetlost. Operite odjeću prije spremanja, jer što odjeća više miriše, to ćete imati manje moljaca. Održavajte prostor čistim, jer prašina privlači moljce. Moljce takođe privlače znoj, fleke od hrane i tjelesne tečnosti, zato prije spremanja odjeće, posebno one koju ne nosite često, obavezno je operite ili hemijski očistite.

(Izvor vijesti: Dan)