Kategorija: Edukacija

Kako se jesen približava i dani postaju kraći, sve više ljudi osjeća povećan umor i iscrpljenost. Iako se često krivci za ovaj osjećaj traže u promjenama godišnjih doba, postoji jedan ključni uzrok koji može objasniti zašto se osjećamo ovako iscrpljeno, a ta promjena može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje.

Promjena vremena i biološki ritam

Jedan od glavnih uzroka “jesenjeg” umora jeste promjena u vremenskim uslovima i skraćivanje svjetlosnih dana. Kako se jesen približava i svjetlosni dani postaju kraći, naš biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, može biti narušen. Ovaj unutrašnji sat reguliše naše cikluse spavanja i budnosti, a nedostatak prirodne svjetlosti može uzrokovati povećanje nivoa melatonina, hormona koji pomaže tijelu da prepozna kada je vrijeme za spavanje.

Rizik od hroničnih bolesti

Osim što uzrokuje osjećaj umora, promjena u svjetlosti može imati ozbiljnije posljedice po naše zdravlje. Smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može uticati na nivo vitamina D u organizmu, što je povezano sa različitim zdravstvenim problemima. Nedostatak vitamina D može povećati rizik od:

Osteoporoze: Vitamin D je ključan za apsorpciju kalcijuma u kostima, a njegov nedostatak može dovesti do slabljenja kostiju i povećanog rizika od preloma.

Depresije: Smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može uticati na nivo serotonina, hormona koji reguliše raspoloženje. Ovo može dovesti do sezonskog afektivnog poremećaja (SAP) ili depresije koja se javlja tokom zimskih mjeseci.

Kardiovaskularnih bolesti: Nedostatak vitamina D može biti povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući hipertenziju i srčane bolesti.

Smanjenog imuniteta: Vitamin D igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sistema, a njegov nedostatak može povećati rizik od infekcija i bolesti.

Kako se nositi sa promjenama i zaštititi svoje zdravlje

Postoji nekoliko strategija koje vam mogu pomoći da se prilagodite promjenama godišnjeg doba i smanjite rizik od potencijalnih zdravstvenih problema:

Izložite se prirodnoj svjetlosti: Pokušajte da provodite što više vremena napolju kada je sunce prisutno, čak i tokom kraćih dana. Kratke šetnje i boravak na otvorenom mogu pomoći u regulaciji vašeg biološkog ritma.

Prilagodite raspored spavanja: Održavanje redovnog rasporeda spavanja može pomoći u usklađivanju vašeg cirkadijalnog ritma i poboljšanju kvaliteta sna.

Dodajte vitamin D: Razmislite o dodacima vitamina D, posebno tokom zimskih mjeseci kada je sunčeva svjetlost ograničena. Ovo može pomoći u održavanju zdravih kostiju i imunološkog sistema.

Zdrav način života: Održavanje zdrave ishrane, redovno vježbanje i upravljanje stresom mogu poboljšati nivo energije i smanjiti rizik od zdravstvenih problema.

Promjene godišnjih doba mogu donijeti izazove, ali razumijevanje njihovih uticaja na vaše zdravlje može vam pomoći da preduzmete odgovarajuće korake kako biste se zaštitili i osjećali se bolje tokom cijele godine.

Septembar je mjesec kada nam priroda nudi obilje svježeg povrća koje je puno hranljivih materija i savršeno za prelazak iz ljeta u jesen.

Koje povrće bi trebalo da uključite u svoju ishranu ovog mjeseca i koji su njihovi fantastični zdravstveni benefiti, otkriva na Instagramu nutricionista Nataša Aleksić.

Bundeva – Bundeva je bogata vitaminom A, koji podržava zdravlje očiju i kože. Takođe je odličan izvor vlakana koja poboljšavaju probavu i pomažu u održavanju sitosti.

Karfiol – Karfiol je bogat vitaminom C, koji jača imunitet, i sulforafanom, koji ima antioksidativna i detoksikaciona svojstva. Takođe pomaže u održavanju zdravlja srca.

Tikvice – Tikvice su niskokalorične i bogate vodom, što ih čini odličnim za hidrataciju. Sadrže i vitamin C i mangan, koji podržavaju zdravlje kože i kostiju.

Patlidžan – Patlidžan je dobar izvor vlakana, što doprinosi boljoj probavi. Takođe sadrži antocijanine, antioksidante koji smanjuju upale i štite ćelije od oštećenja.

Peršun – Peršun je bogat vitaminom K, koji je ključan za zdravlje kostiju i zgrušavanje krvi. Takođe je izvor antioksidanasa i pomaže u detoksikaciji organizma.

Keleraba – Keleraba je bogata vitaminom C i vlaknima, što pomaže u jačanju imuniteta i podržava zdravlje crijeva. Takođe je dobar izvor kalijuma, koji pomaže u održavanju zdravog krvnog pritiska.

Nitrati su hemijska jedinjenja koja se dodaju voću i povrću kako bi plod što prije sazrio. Problem je kada ova hemija prodre u namirnicu, tada postaje opasna po zdravlje. Kod mladog kupusa, nitrati se najviše nakupljaju u korijenu i površinskim listovima, a najmanje u samoj sredini glavice.

Zato stručnjaci apeluju da nikako ne jedete korijen, koji mnogi vole da grickaju kada “izdube” glavicu prije nego je polože u bure i započnu kiseljenje. Ako kuvate sladak kupus, obavezno odbacite površinske listove, velika je mogućnost da sadrži nitrate.

Koja količina nitrata je opasna?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, “bezbijedan” unos nitrata je 5 mg dnevno na kilogram tjelesne težine. Pa tako, za osobu koja je teška na primer 60 kg, neće biti problem ako unese 300 mg nitrata kroz hranu, što je otprilike oko 400 g svježeg kupusa (naravno, ako uklonite korijen i površinske listove, količina nitrata po gramu kupusa se smanjuje). Međutim, stručnjaci napominju da nema razloga za brigu, jer nije svaka glavica kupusa “nakljukana hemijom”. Jednostavno treba biti obazriv sa plodovima koji su hranjeni organskim i mineralnim đubrivima kako bi brže rasli i bili veći.

Kako odabrati najbolji kupus?

Prilikom izbora kupusa morate obratiti pažnju na miris i izgled. Povrće bi trebalo da miriše baš tako – na kupus. Spoljni listovi povrća moraju da budu netaknuti, bez oštećenja, da budu karakterističnog oblika i boje (bijela, zelena ili ljubičasta). Spoljno lišće ne bi trebalo da bude osušeno, a kod bijele i ljubičaste sorte, ovo lišće bi trebalo i da se “sija”.

Nitrati su hemijska jedinjenja koja se dodaju voću i povrću kako bi plod što prije sazrio. Problem je kada ova hemija prodre u namirnicu, tada postaje opasna po zdravlje. Kod mladog kupusa, nitrati se najviše nakupljaju u korijenu i površinskim listovima, a najmanje u samoj sredini glavice.

Zato stručnjaci apeluju da nikako ne jedete korijen, koji mnogi vole da grickaju kada “izdube” glavicu prije nego je polože u bure i započnu kiseljenje. Ako kuvate sladak kupus, obavezno odbacite površinske listove, velika je mogućnost da sadrži nitrate.

​Kako bi uljepšali i oplemenili unutrašnje prostorije, ljudi često posežu za saksijskim biljkama. Ovaj, u svijetu sve popularniji hobi, zahtijeva mnogo vremena, rada i znanja, budući da su biljke vrlo krhke.

Ako vam se često dešava da zaboravite zaliti svoje biljke, “Healthline” preporučuje da izaberete neku od sorti koja dugo može živjeti bez zalivanja.

Aloe vera

Među biljkama koje zahtijevaju minimalnu pažnju i brigu je aloe vera. Najbolje uspijeva u Karibima i Meksiku, a pošto voli prosječnu temperaturu veću od 22 stepena, nije poželjno da se često zaliva. Pravilo kojim se botaničari vode jeste da se ova biljka zaliva kada je zemlja potpuno suva. Aloe vera ima i mnoga ljekovita svojstva, tako da posjedovanje ove biljke donosi mnogostruke benefite.

Kaktus

Mnogima je kaktus asocijacija na biljku koja uspijeva u pustinjskim uslovima. Ove bodljikave trajnice su jednostavne za održavanje, a najveća prijetnja im može biti prečesto zalivanje. Kaktusi se pojavljuju u širokom rasponu oblika i veličina. Većina kaktusa živi u staništima podložnim barem malo suši, a mnogi žive u ekstremno suvim sredinama, što govori koliko vole sunčevu svjetlost.

Zamija

Zamija će biti najsrećnija kada zaboravite na nju. Ne zahtijeva mnogo ni svjetlosti ni vode, tako da je idealna za uzgoj u nesavršenim uslovima. Preporuka je da se ova netipična podvrsta sukulenta zalije jednom u mjesec dana, a postoji vjerovanje da donosi novac i sreću svom vlasniku. Odlikuje se mesnatim sjajnim listovima, a može da naraste i do jednog metra visine, dok u korijenju čuva zalihe vode.

Sukulenti

Iako i zamiju ubrajamo u vrstu sukulenata, tipični sukulenti imaju mnogo karakterističniji izgled, ali jednako malo zahtjeva. Sukulenti su se savršeno prilagodili da pohrane vodu na duže vrijeme, što im omogućava preživljavanje u okruženju u kojem druge biljke ne mogu. Mnogi ljubitelji cvijeća tvrde da su upravo sukulenti idealne biljke za početnike, a ako i uvenu ili odumru, to je najčešće zbog previše vode ili premalo svijetla. Preporuka je da se ne zalivaju više od jednom mjesečno.

Bambus

Još jedna tipična azijska biljka je bambus. Potiče iz tropskih i suptropskih područja i zaliva se jednom u dva mjeseca. Postoji više od 150 vrsta bambusa, za sobu su pogodniji neki od manjih sorti, a posebno je popularan srećni bambus.

Već nakon nekoliko korištenja kuhinjske krpe gube na svojoj bjelini i ma koliko se trudili, neke mrlje je jednostavno teško skinuti. Na svu sreću, postoji recept koji uklanja sve nečistoće.

Ovaj trik za pranja krpa zapravo čuva i vaš budžet, jer nećete morati često da ih mijenjate novim.

Šta vam je potrebno:

• veći lonac ili šerpa i 5 litara vode
• 1 supena kašika suncokretovog ulja
• velika puna šolja sode bikarbone
• 1/2 čaše bilo kog praška za veš
• 1/2 kašike soli

Postupak:

• Zagrijte lonac sa pet litara vode, da prokuva, pa isključite ringlu. U vodu dodajte suncokretovo ulje, a zatim sodu bikarbonu, so i prašak za veš.
• Promiješajte sve sastojke i u taj rastvor ubacite prljave krpe. Poklopite lonac, pa pustite da se voda ohladi.
• Ostavite krpe u rastvoru najbolje sat vremena.
• Zatim možete da ih izvadite i operete u mašini, ali biće još bolje ako ih potopite u čistu vodu i ostavite da odstoje nekoliko sati. Rezultat će vas iznenaditi. Nestaće čak i one najupornije, stare fleke.

Najvažnije je prepoznati simptome moždanog udara na vrijeme, jer je u tim trenucima neophodna brza pomoć ljekara.

Moždani udar je iznenadni neurološki poremećaj koji rezultira nedovoljnim snabdijvanjem pojedinih dijelova mozga kiseonikom i hranljivim materijama, što rezultira oštećenjem mozga i gubitkom funkcija koje dio mozga kontroliše.

Vrste moždanog udara

Kako objašnjavaju ljekari, moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja snabdijeva mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je najčešći. Ali može nastati i usljed pucanja krvnog suda u mozgu kada dođe do izliva krvi u mozak.

Rani simptomi šloga

Neki simptomi moždanog udara mogu biti toliko neobični da ih rijetko povezuje sa ovim opasnim stanjem. To su iznenadna utrnulost, smetnje govora, smetnje vida, problem sa hodanjem, nestabilnost, gubitak ravnoteže, vrtoglavica i glavobolja.

U nekim slučajevima mogu se javiti i simptomi kao što su opšta slabost, kratak dah, konfuzija, nereagovanje ili dezorijentacija, gubitak ravnoteže, nagle promjene u ponašanju, uznemirenost, neobične halucinacije, mučnina ili povraćanje i štucanje

Previše vremena pred televizorom povećava rizik od demencije, rezultati su najnovijeg istraživanja.

Prema studiji u kojoj je učestvovalo 400.000 ljudi u Britaniji, utvrđeno je da su osobe koje su dnevno provodile više od pet časova pred televizorom imale 44 odsto veći rizik da razviju demenciju.

Prekomjeran boravak pred malim ekranima povezan je sa visokim nivoom moždanog udara i Parkinsonove bolesti, rekli su istraživači, dodajući da je do tri časa pred televizorom najbolje za zdravlje mozga, piše “Dejli mejl”.

Istraživači su utvrdili da je previše vremena pred televizorom povezano sa povećanim rizikom od različitih poremećaja rada mozga.

Naučnici su analizirali podatke 407.000 ljudi starosti od 37 do 73 godine, a 40.000 je prošlo skeniranje mozga. Nikome nije ranije dijagnostikovan bilo kakav poremećaj rada mozga.

Tokom narednih 13 godina, kod 5.227 razvila se demencija, 6.822 doživjeli su moždani udar, a 2.308 dobili su Parkinsonovu bolest.

Ispitanici su bili ispred televizora oko 2,7 časova dnevno u prosjeku.

Tri do pet časova ispred televizora povezano je sa 15 odsto većim rizikom od razvoja demencije, u poređenju sa onima koji su gledali jedan čas ili kraće.

Kod osoba koje su boravile ispred televizora više od pet časova rizik od demencije bio je oko 44 odsto, 12 odsto od moždanog udara i 28 odsto od Parkinsonove bolesti.

Nije pronađen povećan rizik za vrijeme provedeno pred računarima, vjerovatno zato što je takva upotreba ekrana povezana sa “mentalno izazovnijim ponašanjem”.

Tim sa Medicinskog univerziteta Tianjin u Kini takođe je otkrio da je više od pet časova pred televizorom povezano sa manje sive materije i manjim memorijskim centrima, od kojih su oba povezana sa bolestima mozga.

Naučnici vjeruju da takozvani sjedelački način života, sa niskim nivoom mišićne aktivnosti i potrošnje energije, dovodi do hronične upale i smanjenog dotoka krvi u mozak.

Kada je zdravlje prostate u pitanju, travari u prvom redu koriste biljku Epilobium parviflorum ili sitnocvjetnu vrbovicu (malu mlječiku).

Sitnocvjetnu vrbovicu zovu još i vrbovka, ali i meljčika, mada ne pripadaju istoj vrsti.

Dosta je rijetka biljka, ima je pored potoka, tamo gdje rastu borovnica i brusnica, a vi je možete nabaviti u biljnoj apoteci.

Kod problema sa izbacivanjem tečnosti, što je javlja uz upale bešike, prostate, mokraćnih puteva i bubrega – pojave pijeska i kamena, najdragocjenije biljke su, prema mišljenju travara, u mješavini – rastavić, bijela breza (list), zlatnica, petrovac, borovnica (list) i kukuruzna svila.

Kada se koristi svaki diuretički čaj, uz njega treba uzeti na vrh kašičice malo sode bikarbone, kako bi bilje brže i jače djelovalo.

Čaj protiv upale prostate i bešike

Potrebno vam je:

1. kašičica vrbovice
2. 200 ml kipuće vode

Priprema:

Kašičicu vrbovice preliti sa kipućom vodom i već poslije 2-3 minuta procijediti. U toku dana popiti samo dvije šolje svježeg čaja, ujutru prije jela i uveče prije večere.

Napomena: Prije upotrebe bilo koje biljke u terapeutske svrhe obavezno se konsultujte sa svojim izabranim ljekarom.

Kako starimo javljaju se promjene u načinu na koji mozak čuva informacije, otežavajući prisjećanje na odrađene činjenice. Ipak, to ne znači da ne možete ništa da preduzmete kako biste ovaj proces odložili.

Eterična ulja

Za početak nabavite bočicu esencijalnog ulja ruzmarina ili bosiljka. Testovi moždanih talasa pokazuju da udisanje nekog od ovih mirisa povećava nastajanje beta talasa u mozgu što ukazuje na veću budnost. Dovoljno je da stavite malo ulja na kosu, ručne zglobove ili odjeću, bilo koje mjesto gdje možete da osjetite malo mirisa. Ili, stavite malo ulja u difuzer za eterična ulja i pustite da ispuni prostoriju.

Šetnja svakog dana

Ako pijete napitke s kofeinom imaćete kratkotrajno povećanje koncentracije, a postoje i dugotrajne koristi. Istraživanja pokazuju da osobe koje piju tri ili četiri šolje kafe na dan imaju manju vjerovatnoću da dožive gubitak pamćenja.

Da li ste znali da gingo bilboa poboljšava dotok krvi u mozak, što pomaže ćelijama da dobiju neophodan kiseonik? Uzimajte 120 mg ove biljke na dan. Inače, standardizovan ekstrakt ginka se često prepisuje za prevenciju gubitka pamćenja, kao i šloga.

Drugi način da se poveća dotok krvi do mozga je kretanje. Bilo koja vrsta vježbi će poslužiti, a posebno aerobne poput šetnje i vožnje bicikla.

Hranite se pametnije

Nova istraživanja pokazuju povezanost između blage intolerancija na glukozu i gubitka pamćenja u starosti. Održavajte nivo šećera u krvi stabilnim; jedite redovne obroke razumnih količina sa naglaskom na integralne žitarice i povrće bogato vlaknima, umjesto “bijelih” ugljenih hidrata kao što su testjenina i hljeb od bijelog brašna, krompir i riža.

Fokusirajte se na dobre masti (omega 3 masne kiseline), one koje se nalaze u hladno cijeđenim uljima, orašastim plodovima, sjemenkama, avokadu i ribi.

Imajte na umu i da 85 odsto mozga čini voda. Stoga ako ne pijete najmanje osam čaša tečnosti na dan, vrijeme je da steknete ovu naviku. Dehidracija dovodi do umora, koji može da uzme danak u vidu pamćenja.

Takođe, uvjerite se da preko svoje ishrane dobijate vitamin B koji pomaže u izgradnji i obnavljanju tkiva mozga. Banane, leblebije i ćuretina su bogate vitaminom B6, integralne žitarice, meso, koštunjavo voće, sjemenke i pšenične klice su takođe dobri izvori svih vitamina B.

Ukrštene riječi

Uložite trud da biste održali mentalnu aktivnost. Rješavanje ukrštenih riječi, učenje stranog jezika, čitanje… može dobro da trenira vaš mozak.

Takođe, nađite način da smanjite stres. Napete osobe imaju visok nivo hormona stresa (kortizola) u svom organizmu. Tokom vremena ovi hormoni mogu da utiču na dio mozga koji kontroliše pamćenje.

Ne morate da pjevate crkvene pjesme ili meditirate, samo radite ono što je jednostavno i zabavno, od ljuljanja u mreži za ležanje do slikanja prstima sa svojom djecom ili unucima.

Savjet plus

Slušajte često muziku, i to različite vrste. Stručnjaci su utvrdili da slušanje muzike može da poboljša koncentraciju i pomogne vam da se sjetite šta ste učili. A ako zaista želite da izoštrite svoje pamćenje kupite muzički instrument. Učenje sviranja će vam pomoći da razvijete motorne vještine koje fino regulišu sposobnost mozga da analizira i fokusira se, prenosi Kurir.