Kategorija: Edukacija

Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliko im je još vremena preostalo.

Nabrojati što više životinja za 90 sekundi – ovaj jednostavan jezički test, prema rezultatima nove studije, može da ukaže na to koliko dugo stariji ljudi još mogu da žive.

Istraživači su otkrili: što više životinja osoba može da nabroji, to je više životnog vremena ostalo. Svaka dodatna pomenuta životinja u prosjeku „produžava“ očekivani životni vijek za pet procenata.
Ko usijpe da za minut i po navede oko 33 životinje, u prosjeku ima još dvanaest godina života pred sobom. Kod onih koji nabroje jedva jedanaest, očekivani životni vijek je svega tri godine.
Podaci potiču iz Berlinske studije o starenju, sprovedene na 518 osoba između 70 i 95 godina. Studija je započeta pre oko 30 godina, sa jednakim brojem učesnika po starosnim grupama i polu.

Učesnici su više puta učestvovali u kognitivnim testovima – među njima i u testu „nabrajanje životinja“.

Istraživači su tokom godina pratili sve učesnike: ko je još živ? Ko je preminuo – i kada? Uz te informacije, mogli su da povežu trenutak kada je test obavljen – sa vjerovatnoćom smrtnosti.
Na čemu se zasniva test nabrajanja životinja

Test deluje jednostavno, ali je, prema riječima Ulmana Lindenbergera iz Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja, mnogo bolji pokazatelj preostalog životnog vijeka starijih osoba nego svi dosadašnji testovi i zadaci. On je koautor studije.

Test zahtijeva angažovanje cjelokupnog kognitivnog sistema, objašnjava Lindenberger. Provjerava se brzina, dugoročna memorija i budnost učesnika:

„Test mora da se radi brzo, mora da se izvlače informacije iz dugoročnog pamćenja i istovremeno mora da postoji neka vrsta nadzora nad sopstvenim odgovorima, da se ne bi stalno ponavljale iste dve riječi”, objašnjava on.

Razlika u odnosu na druge kognitivne testove

Za razliku od klasičnih kognitivnih testova koji provjeravaju da li osoba može da pamti više stvari istovremeno, logički zaključuje ili se prisjeća spiskova riječi, ovaj test ima drugačiji cilj – predviđanje očekivanog životnog vijeka.

Većina sposobnosti koje provjeravaju tradicionalni testovi opada već u srednjem životnom dobu, kaže psiholog. Nasuprot tome, sposobnost da se u kratkom roku navede mnogo imena životinja zadržava se duže – uprkos starenju mozga.

Lindenberger dodaje: „Kada ta sposobnost počne da slabi, to izgleda ima poseban odnos sa smanjenjem životnog vijeka.”

Takav pad kognitivnih sposobnosti primjećivao je još ranije kod osoba s demencijom. Kao mlad istraživač, lično je sprovodio mnoge testove. Sjeća se tipičnih obrazaca odgovora:

„‘Šta sam trebao da uradim? Mačka, pas… koja beše vježba? Mačka, pas…’ – to sam više puta posmatrao. Može se zamisliti da su u dugoročnoj memoriji jednostavno mačka i pas najaktivniji pojmovi.“ Istovremeno, osobe zaboravljaju zadatak i ne sjećaju se prethodnih odgovora – pa ponovo kažu „mačka, pas” kada ih se podsjeti.

Rezultati testa nezavisni od obrazovanja i prihoda

Istraživači su ispitali i da li nivo obrazovanja i neto prihod utiču na rezultat testa. Njihov zaključak – čak i ako osobe sa višim obrazovanjem u prosjeku raspolažu bogatijim rječnikom, to ne mjenja odnos između rezultata testa i očekivanog životnog vijeka.

Po mišljenju istraživača, razlog za to je što su životinje tema bliska svakodnevici – nezavisno od životnog standarda ili obrazovanja. I ljudi sa nižim formalnim obrazovanjem često imaju blizak kontakt sa životinjama – bilo zbog načina života, bilo zbog profesije.

Moguće kombinovanje sa testom „flamingo”

Prošle jeseni pažnju je privukao tzv. Flamingo test Ko duže može da stoji na jednoj nozi, u prosjeku živi duže, pokazale su studije. Lindenberger smatra da bi kombinovanje oba testa – jezičkog i testa ravnoteže – moglo dati još preciznije rezultate.

Oba testa mjere različite aspekte starenja: jedan se odnosi na kognitivne sposobnosti, a drugi na fizičku koordinaciju. Prema Lindenbergeru, kombinacija bi mogla da pruži dodatne uvide u očekivani životni vijek pojedinca.

Na kraju, Lindenberger naglašava da se statističke tvrdnje o vezi između rezultata testa i životnog vijeka ne mogu primjenjivati na pojedinačne slučajeve.
„Ti odnosi izražavaju samo vjerovatnoću. Pouzdane izjave o stvarno preostalom životnom vremenu pojedinca ne mogu se iz toga izvesti.I to ne treba ni činiti .

(Izvor:DW)

Učesnici u konfliktu treba da postanu saradnici u rješavanju nastale situacije, a ne suparnici

Poručili ste kapućino, a konobar vam je donio „domaću“. U takvim prilikama treba znati mirno i sa smješkom reći – ne, savjet je stručnjaka za asertivnu psihologiju.
U ovom slučaju to znači ljubazno zamoliti konobara da ispravi grešku, i da vam donese kapućino.
Tako ste se zauzeli za sebe, a da pri tome niste povrijedili drugog.

Ponijeli ste se, kako bi ova škola psihologije rekla – asertivno.

Asertivnost, ili asertivno ponašanje, su termini anglosaksonskog porijekla i znače pouzdano i odgovorno ponašanje ličnosti kada su ugrožena njena prava.
Spremnost na saradnju, dogovor i izvinjenje je bitna karakteristika asertivnog ponašanja.

Ako vam je nelagodno kada treba da se odbranite od uvreda ili da tražite neku uslugu za sebe to je znak da niste asertivni.

Istraživanja u ovoj oblasti su pokazala da asertivni pojedinci značajno brže napreduju u poslovnoj karijeri nego njihove jednako stručne neasertivne kolege.
Zato mnoge velike kompanije obučavaju svoje zaposlene ovoj metodi sa ciljem stvaranja što boljih međuljudskih odnosa među zaposlenima što rezultira porastom profita.

Treneri aserivnosti ističu da je ova tehnika nastala 60-tih godina prošlog vijeka sa uporedo sa Pokretom za ljudska prava, kao odgovor na različite oblike diskriminacije, a i danas je popularna.

Šta donose treninzi asertivnosti?

Osoba koja prođe ovaj trening smanjuje socijalne fobije, bolje funkcioniše i komunicira sa svojom okolinom, a mladi se lakše odupiru pritiscima koji dolaze iz grupe, samosvojniji su i spremniji da se zaštite od raznih zloupotreba, pokazuju istraživanja.

U našoj kulturi ljudi kao da su „previše vaspitani” pa popuštaju i uvijek se slažu sa mišljenjem drugih, nerpijatno im je kad ih hvale. Česte su i prejake reakcije, nespremnost da se sasluša kritika.
Asertivno ponašanje se nalazi na pola puta između agresivnog ponašanja i bježanja iz konfliktne situacije.

Konflikti uvijek postoje i nisu nužno negativni ni po pojedinca ni po međusobni odnos. Oni samo ukazuju da postoji problem i zato učesnici u konfliktu treba da postanu saradnici u rješavanju nastale situacije, a ne suparnici. To je takozvana „vin-vin” pozicija u kojoj obe strane pobeđuju, jer nisu više međusobno suprotstavljeni već su udruženi protiv problema

Tako ćemo naučiti da lakše zauzmemo čvrsti stav i da se riješimo osoba koje puno pričaju, lakše ćemo izraziti neslaganje, odbraniti se od ličnih uvreda i nećemo imati problem kada treba da odbijemo nečije nerealne zahtjeve.
Naravno, ljudi mogu izabrati da uvijek popuštaju drugima, važno je samo da takav izbor ne smeta njima samima.

(Izvor: Magazin)

Snimak mrežnjače kao alat za rano otkrivanje Alchajmerove bolesti

Već ste čuli da su oči ogledalo duše, ali nova naučna otkrića pokazuju da su one i ogledalo stanja mozga. Istraživači sa Novog Zelanda i iz SAD su otkrili da zdravlje naše mrežnjače – posebno stanje sitnih krvnih sudova u oku – može da otkrije koliko smo izloženi riziku da kasnije u životu postanemo senilni.

Njihova studija, objavljena 3. marta 2025. godine u prestižnom časopisu Journal of Alzheimer’s Disease, donosi nadu da bi u budućnosti jednostavan pregled oka mogao postati deo rutinske kontrole zdravlja mozga.

Upravo to nagovještava novaozelandska studija, čiji rezultati donose nadu u jednostavnije i pristupačnije metode ranog otkrivanja ovih teških neurodegenerativnih bolesti, prenosi medicinski portal Medscape.

Ova studija sugeriše da bi neinvazivna metoda analize mrežnjače oka mogla da pomogne u predviđanju rizika od Alchajmerove bolesti i srodnih oblika demencije (ADRD) decenijama pre pojave simptoma.

Uže arterije, šire vene i tanji nervni slojevi pokazuju veći rizik

U studiji je učestvovalo 938 osoba starosti 45 godina, od kojih je polovina bila muškog pola. Korišćene su dve vrste snimanja oka: optička koherentna tomografija (OCT) za mjerenje debljine nervnih slojeva mrežnjače i snimanje digitalnom fundus kamerom za mjerenje širine arterija i vena u mrežnjači.

Ovi parametri su zatim upoređeni sa pet priznatih indeksa rizika za demenciju, uključujući one koji obuhvataju način života, kardiovaskularne rizike, zapaljenske procese, psihosocijalne i ekonomske faktore.

Rezultati su pokazali da su uže arterije i šire vene u oku bile su povezane sa značajno višim rizikom za razvoj demencije u starijem životnom dobu.

Tanji nervni slojevi mrežnjače su, takođe, pokazali blagu povezanost sa povećanim rizikom od gubitka pamćenja.

Mikrovaskularne promjene na mrežnjači bile su povezane sa širim spektrom faktora rizika (životne navike, sluh, mentalno zdravlje, socioekonomija, zapaljenski procesi), dok su neuronalne promjene bile uglavnom povezane sa kardiometaboličkim rizicima.

„Ovo otvara vrata ka novom pristupu u borbi protiv demencije – prevenciji umjesto liječenja posljedica”, navode autori studije Ešli Baret-Jang sa Univerziteta Otago (Novi Zeland) i Aron Rejben, sa Univerziteta Virdžinija u SAD.

Istraživači, takođe, ističu da postoje ograničenja i naglašavaju da je studija posmatračka i da ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Osim toga, većina učesnika pripada etničkoj grupi Pakeha (novozelandski Evropljani), pa je potrebno sprovesti istraživanja i u drugim populacijama. Takođe, učesnici su još uvijek premladi da bi razvili demenciju, pa su korišćeni prediktivni indeksi rizika, a ne konkretne dijagnoze bolesti.

(Izvor: Politika.rs)

Imati samopouzdanje u sopstvenu kožu ključno je da se osjećate dobro tokom cijele godine, ali posebno u ljetnjim mjesecima kada toplije vrijeme zahtjeva nošenje svjetlije odjeće.

Ako ste zaglavili u kolotečini i želite da napravite dugoročne promjene koje će biti od koristi za vaše zdravlje, samo nekoliko jednostavnih zamjena hrane može značajno uticati na to kako izgledate i što je jednako važno, kako se osjećate.
„Zdrave zamjene zaista mogu povećati vaš unos ishrane obezbjeđujući više vitamina, minerala, vlakana, zdravih masti i proteina”, kaže registrovani dijetetičar Julia Zumpano.

„Da ne spominjemo da često može dovesti do nižeg unosa kalorija.” Osposobljavanje ne znači da slijedite režim kažnjavanja u kojem ste uvijek uskraćeni i jadni – evo šest zamjena koje će vam za kratko vrijeme omogućiti da se osjećate nevjerovatno.

Hrskavo povrće umjesto čipsa

Hrskave grickalice ne moraju da budu nezdrave – samo zamjenite čips hrskavim povrćem. Ako vam je izbor grickalice bezukusan, pospite svježe povrće solju i biberom ili ga umočite u humus.

Zamjenite pavlaku za grčki jogurt

Zamjenite pavlaku grčkim jogurtom. Običan nemasni grčki jogurt ima istu kiselost i kremastu konzistenciju pavlake sa upola manje kalorija i masti. A ukus ove dvije namirnice je skoro identičan.

Zamjenite so za morske alge

Zamjena kuhinjske soli je odličan način da dobijete ukus bez previše natrijuma. Sušene morske alge daju ukus u svaki zalogaj bez visokog natrijuma.

Karfiol umesto krompira

Pire od karfiola je ukusna alternativa pire krompiru. Krafiol je odličan izvor vitamina C, koji pomaže u jačanju imuniteta, u proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i neophodan je za DNK.

Bademovo brašno umesto bjelog

Odlična zamjena pri pečenju i kuvanju je korišćenje bademovog brašna umjesto rafinisanog bijelog brašna. Ono ima blago sladak, blag ukus i povećava sadržaj proteina, vlakana i mikronutrijenata.

Tjestenina od povrća je pametna zamjena

Ne morate da odustanete od tjestenine da biste postali fit – samo ih zamjenite onim od povrća. Rezanci na bazi pasulja su odlična opcija, koja zaista može da sadrži vlakna i proteine i da vas duže zadrži sitima, prenosi Eat this, dont that.

Starenje je fiziološki proces u toku kojeg dolazi do promjena na svim tkivima i organima ljudskog organizma, pa tako dolazi i do promjena na zubima i mekim tkivima usne duplje.
To znači da u određenim godinama života postoji rizik za pojavu određenih problema ili oboljenja. Međutim, oni se mogu izbjeći sa promjenom životnih navika.

Trošenje gleđi

Trošenje gleđi je proces koji se karakteriše gubitkom zubne strukture u toku ishrane, naročito ukoliko se konzumira čvrsta hrana, zatim kao posljedica grickanja čvrstih predmeta, prekomjerne konzumacije gaziranih napitaka i alkohola, agresivnog četkanja zuba u toku održavanja oralne higijene, stiskanja zuba u toku spavanja ili nepravilnog zagriza. Promjene na zubima su najčešće u vidu abrazija (trošenje griznih površina i sječivnih ivica zuba) i erozija (nekarijesne lezije najčešće na vratu zuba). Sa starenjem, ove promjene su izraženije zbog gubitka čvrstine i otpornosti gleđi, koja je podložnija habanju. Da bi se smanjila količina izgubljene čvrste zubne supstance u određenim godinama, potrebno je izbaciti sve štetne navike koje dovode do erozije i abrazije zuba. Ukoliko je gubitak zuba izražen, onda je potrebno ostatak zubne strukture zaštititi izradom odgovarajućih protetskih nadoknada, koje će spriječiti dalje trošenje zuba.
Promjene u usnoj duplji koje se dešavaju sa starenjem su razlog više da se u starijoj životnoj dobi povede više računa o zaštiti oralnog zdravlja ove populacije.

Suva usta

Suva usta se učestalo javljaju kod starijih osoba. Mogu nastati kao posljedica starenja, a i kao posljedica konzumiranja određenih lijekova koji smanjuju lučenje pljuvačke. U svakom slučaju, treba imati na umu da pljuvačka predstavlja važan faktor u odbrani od nastanka karijesa i parodontopatije, zbog čega starije osobe iziskuju redovnu i pravilnu oralnu higijenu, kao i redovne posjete stomatologu. Smanjeno lučenje pljuvačke ne pogoduje ni mekim tkivima usne duplje, te je sluzokoža usana, obraza, jezika i desni podložna isušivanju, nastanku infekcija i povređivanju. Da bi se spriječile posljedice suvih usta, neophodno je unositi što veću količine vode u organizam, zadržavati vodu u ustima na par sekundi prije nego što se proguta, koristiti rastvore za ispiranje usta, itd.

Oboljenje desni

Oboljenje desni je karakteristično za starije doba. Iako postoje mnogi faktori koji dovode do oboljenja desni u kasnijoj životnoj dobi (cigarete, alkohol), oboljenja desni najčešće nastaju kao posljedica smanjenja imunoloških sposobnosti čitavog organizma, pa tako i usne duplje da se odupre faktorima koji uzrokuju gingivitis i parodontopatiju. Promjenama na desnima dodatno pogoduje smanjeno lučenje pljuvačke karakteristično za stariju dob. Da bi se spriječio razvoj parodontopatije ili bar usporio proces, neophodno je da oralna higijena i u starijoj životnoj dobi bude perfektna, a štetne navike eliminisati što ranije.

Oralni karcinom

Povećan rizik za nastanak oralnog karcinoma je karakterističan za stariju dob. Zbog svih promjena koje trpe ćelije i tkiva u organizmu, pa i usne duplje, one su podložnije malignoj alteraciji i nastanku karcinoma. Naročito, ukoliko su ove promjene udružene sa štetnim navikama koje pogoduju razvoju karcinoma, kao što su učestala konzumacija cigareta, žestokih alkoholnih pića, ekstremno začinjene hrane, itd.

(Izvor: Nezavisne novine)

Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vijek, prenose britanski mediji.

Matice, koje imaju identičnu DNK sa pčelama radilicama, ali ipak žive mnogo duže, zaokupljaju već dugo pažnju naučnika koji se pitaju da li one možda u sebi kriju tajnu dugovječnosti i plodnosti, piše „Gardijan”.

Cilj ambicioznog naučnog projekta je da se istraži biologija pčela kako bi se utvrdilo šta je to što pomaže maticama da opstanu godinama i budu plodne, dok radilice žive u najboljem slučaju samo nekoliko mjeseci.

Agencija Aria bavi se visoko vrijednim, ali i rizičnim projektima, koji mogu da dožive neuspjeh, ali ako budu uspjeli, mogli bi da promjene društvo nabolje, navodi britanski list.

„ Upravo te pomalo luckaste ideje imaju potencijal da istinski transformišu svačiji života”, kaže jedan od osam programskih direktora agecnije, Janik Vurm.

Vurm, koji je ranije radio kao profesor evolutivne genomike i bioinformatike na univerzitetu Kraljica Meri u Londonu, biće na čelu projekta proučavanja pčela, osa, mrava i termita koji bi mogao donijeti rezultate korisne po zdravlje ljudi.

„ Ako bismo uspjeli da otkrijemo i iskoristimo načine na koje priroda rješava izazove sa kojima su suočene pčele, to bi moglo donijeti transformaciju u zaustavljanju procesa starenja i poboljšanju plodnosti kod ljudi, kao i nova rješenja u borbi protiv bolesti”, izjavio je on.

Dosadašnja istraživanja utvrdila su da mlade matice čuvaju spermu brojnih mužjaka u posebnom organu, a zatim je otpuštaju tokom životnog vijeka kako bi oplodile svoja jajašca.

U košnici radilice hrane maticu specijalnom izlučevinom bogatom vitaminima, za koju se vjeruje da doprinosi dužem životu pčela, kao i specifičnim antioksidansima i mikrobima.

Produžen životni vijek radilica

Kako podsjeća „Gardijan”, naučnici su prošle godine uspjeli da produže životni vijek radilica transplantacijom mikroba iz matica.

Agencija Aria je osnovana po ideji bivšeg glavnog savjetnika nekadašnjeg britanskog premijera Borisa Džonsona, Dominika Kamingsa, a inspirisana je američkom agencijom za istraživačke odbrambene projekte Darpa, podsjetio je list.

Aria se ranije bavila, između ostalog, projektima bezbjednosti veštačke inteligencije, robota, sintetičkih biljaka, kao i drugim do sada malo istraženim oblastima.
Svaki projekat agencije Aria traje od tri do pet godina, ali mnogima je potrebno duže da bi dali rezultate.

„ Mi često kažemo za naše programe da oni šalju signal da je nešto moguće. Ne znači da ćemo uvek uspjeti i na kraju određenog programa dostići željenu viziju budućnosti”, poručila je zvaničnica agencije Aria, Pipi Džejms.