Kategorija: Edukacija

Italijanski vulkan Etna na Siciliji početkom ove sedmice eruptirao je s izuzetnom snagom, izbacujući ogroman oblak pepela i dima koji se uzdigao više od 6 kilometara u visinu. Erupcija je izazvala paniku među turistima koji su se zatekli na planini, a ni stanovnicima, naviklim na erupcije Etne, nije bilo svejedno.

Prema izvještajima, erupcija je bila najmoćnija u posljednje četiri godine, sa snažnim eksplozijama i piroklastičnim tokovima koji su se spuštali niz padine vulkana.

I dok Etna redovno pokazuje svoju aktivnost, jedan drugi italijanski vulkan privlači veću pažnju i zabrinutost naučnika — supervulkan Kampi Flegrei, u blizini Napulja. Ova ogromna kaldera, poznata i kao „Plamena polja“, pokazuje znakove buđenja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice po planetu.

Naučnici su u ovom području zabilježili više od 3.000 potresa u posljednjih šest mjeseci, što ukazuje na povećanu seizmičku aktivnost. Ovakvi potresi često prethode vulkanskim erupcijama, jer pritisak unutar vulkana raste, gurajući magmu ka površini, piše uniladtech.com.

Kampi Flegrei je dio Kampanskog vulkanskog luka, koji uključuje i poznati vulkan Vezuv, odgovoran za uništenje Pompeja 79. godine nove ere.

Katastrofalne posljedice potencijalne vulkanske erupcije

Više od četiri miliona ljudi živi u sjenci Kampi Flegreija, uključujući grad Napulj i obližnje gradove poput Pocuolija. To nisu udaljena planinska sela; to su gusto naseljeni urbani centri koji se nalaze na vrhu drevne kaldere.

Potencijalna erupcija Kampi Flegreija mogla bi imati katastrofalne posljedice. Tokovi lave, oblaci pepela i vreli piroklastični talasi mogli bi da unište infrastrukturu, zatrpaju naselja i ostave osnovne servise, poput vode i struje, u ruševinama.

Nije stvar samo u rastopljenoj stijeni. Vulkanski pepeo može prizemljiti avione, uništiti usjeve, začepiti motore i izazvati respiratorne probleme. U najgorem slučaju, može u narednim godinama promijeniti globalne vremenske obrasce.

Italijanske vlasti nisu olako shvatile prijetnju. Zvanični nivo uzbune za vulkan Kampi Flegrei podignut je 2012. godine sa zelenog (normalnog) na žuti (oprez). Protokoli za hitnu evakuaciju su izrađeni i revidirani, ali koordinacija masovnog kretanja miliona ljudi pod iznenadnom prijetnjom ostaje logistički izazov epskih razmjera.

Nauka stoji iza zabrinutosti

Tim koji predvodi dr Đanmarko Buono, istraživač na Univerzitetu Federiko Drugi u Napulju, nedavno je sproveo studiju u kojoj je analizirao emisije gasova iz Solfatare, jednog od mnogih vulkanskih otvora unutar Flegrejskih polja. Nalazi su zapanjujući: gotovo 80 posto ugljik-dioksida u tom području direktno je povezano s aktivnošću magme. Preostalih 20 posto dolazi od interakcija između vrućih fluida i podzemnih stijena, što je manje zloslutan fenomen.

Ova studija dodaje težinu teoriji da se magma polako približava površini, stvarajući sve veći pritisak ispod Zemljine kore. U kombinaciji s bubrenjem tla i stalnim zemljotresima, ova kombinacija signala je razlog za stvarnu zabrinutost.

Jedan od zanimljivijih alata u arsenalu naučnika je koncept pozajmljen iz inženjerstva: modeliranje mehaničkih kvarova. Tradicionalno korištena za procjenu naprezanja i stabilnosti vještačkih struktura, ova tehnika je prilagođena za procjenu kako se slojevi stijena ponašaju pod ekstremnim podzemnim silama. Prema nedavnim analizama, kora ispod Kampi Flegreija prelazi iz savijanja u pucanje – prelaz koji često prethodi vulkanskim erupcijama. Pukotine u stijenama mogu djelovati kao izlazi za bijeg, omogućujući magmi da lakše izbije naviše.

Šta nas uči istorija

Da bismo razumjeli potencijalne razmjere erupcije Kampi Flegreija, moramo se osvrnuti daleko unazad. Prije oko 40.000 godina, supervulkan je oslobodio jednu od najnasilnijih erupcija u istoriji Zemlje. Vjeruje se da je taj događaj izazvao masovne klimatske poremećaje, možda čak i ubrzao pad populacije neandertalaca u Evropi.

Posljednja erupcija Kampi Flegreija, relativno mala, dogodila se 1538. godine. Za samo nekoliko dana stvorila je novo brdo – Monte Nuovo. Od tada, vulkan je površinski ostao miran, ali su geolozi primijetili sve veće nemire od sredine 20. vijeka.

Uočen je jedan tekući fenomen poznat kao bradiseizam – sporo izdizanje i spuštanje tla uzrokovano podzemnim pomjeranjem magme i gasa. U Pocuoliju, tlo se podiglo za oko metar i po otkako je ova posljednja faza počela 2005. godine, što je siguran znak da se u podzemlju stvari mijenjaju. Ovo blago podizanje može djelovati bezopasno, ali je sve samo ne to.

To je kao da gledate balon kako se polako naduvava – i znate da neće tako ostati zauvijek.

Globalni domino efekat

Iako se nalazi u Italiji, erupcija Kampi Flegreija mogla bi ostaviti posljedice širom svijeta. Vulkanski pepeo koji se ispušta u gornje slojeve atmosfere može preći velike udaljenosti, potencijalno prekrivajući dijelove Evrope gustom, zagušljivom izmaglicom. Pored lokalnog razaranja, takva erupcija mogla bi poremetiti međunarodni vazdušni saobraćaj, uništiti poljoprivrednu proizvodnju u regionima i izazvati dugoročne atmosferske promjene.

Dovoljno snažna eksplozija mogla bi osloboditi dovoljno sumpora i pepela da smanji globalne temperature, slično onome što se dogodilo nakon erupcije vulkana Tambora u Indoneziji 1815. godine – katastrofe koja je dovela do „Godine bez ljeta“ 1816. godine.

Sličan hladni događaj danas bi mogao dodatno opteretiti već krhke lance snabdijevanja hranom i izazvati ekonomsku nestabilnost. Udarni talasi bi se osjetili daleko izvan Napulja.

Za sada, međutim, ne postoji jasan vremenski okvir za ono što bi moglo – ali ne mora – da se dogodi sljedeće. Vulkani su poznati po tome što su nepredvidivi. Iako se upozoravajući znakovi akumuliraju, tačno određivanje trenutka erupcije često ostaje nedostižno.

Ipak, naučnici nastavljaju pomno pratiti svaku tutnjavu, mjehurić i oblak gasa. Alati za daljinsko očitavanje, satelitski podaci, senzori za deformaciju tla i gasni spektrometri igraju ulogu u složenoj slagalici predviđanja vulkanskog ponašanja.

Ono što Kampi Flegrei čini posebno enigmatičnim jeste njegova dvostruka priroda: dok pokazuje sve klasične upozoravajuće znakove vulkanskih nemira, on je, također, pokazivao slične aktivnosti u prošlosti – ali bez erupcija. Trenutni nivo seizmičnosti, međutim, zajedno s malom dubinom magme i povećanom proizvodnjom gasa, sugeriše da bi ovaj put moglo biti drugačije, zaključuje Free Jupiter.

(Izvor vijesti: Magazin)

Oni koji traže pomoć na društvenim mrežama mogu se suočiti sa sumnjivim savjetima, kao što je prijedlog da se protiv anksioznosti borite tako što ćete pojesti narandžu pod tušem, a nije rijetkost ni promocija suplemenata sa ograničenim dokazima za ublažavanje anksioznosti kao što su šafran, magnezijum glicinat i bosiljak.

Među dezinformacijama koje se nalaze u najpopularnijem sadržaju na TikToku uz haštag #mentalhealthtips prednjače lažne tvrdnje, zloupotreba terapeutskog jezika i „brza rješenja“ za mentalne probleme.

Naići ćete i na metode liječenja traume u roku od sat vremena, a štetno je i to što se normalna emocionalna iskustva predstavljaju kao znak graničnog poremećaja ličnosti ili zlostavljanja.

Hiljade influensera plasiraju dezinformacije o mentalnom zdravlju na online platformama. Neki to rade iz naivnog uvjerenja da će njihovo lično iskustvo pomoći ljudima, ali ima i onih koji žele da povećaju broj pratilaca ili da prodaju proizvode.

U istraživanju koje je sproveo britanski Guardian, stručnjaci su na TikToku uočili dezinformacije u video-snimcima koje je pratio pomenuti haštag. Ovo su najčešće:

Patologizacija normalnih emocija

U nekoliko najpopularnijih video-snimaka o graničnom poremećaju ličnosti sugeriše se da su simptomi poremećaja zapravo svakodnevna iskustva poput osjećaja anksioznosti kad moramo da promijenimo planove, promjene raspoloženja ili straha od napuštanja.

Često se prikazuje da se depresija manifestuje na radnom mjestu kao nedostatak koncentracije, osjećaj umora, nizak nivo energije, gubitak apetita i razdražljivost.

„Iako se neki od tih simptoma preklapaju sa depresijom, oni mogu biti prisutni u nizu situacija u kojima se čovjek može naći“, istakao je Lijam Modlin, terapeut i istraživač sa Kraljevskog koledža u Londonu.

Zloupotreba izraza koje koriste terapeuti

Objašnjavajući uzrok promjene raspoloženja ljudi sa bipolarnim poremećajem, jedan influenser navodi da se njihovo „emocionalno klatno“ kreće više i brže nego kod većine. Međutim, ovo je pogrešno tumačenje jer ti ljudi doživljavaju produžene promjene raspoloženja tokom nekoliko sedmica, a ne brze „promjene raspoloženja“.

„Ovo je primjer zloupotrebe dijagnoze mentalnog zdravlja da bi se pogrešno objasnilo ili opravdalo ponašanje. Osoba sa bipolarnim poremećajem može smatrati da je ovo trivijalizacija iskustva života sa iscrpljujućom i ozbiljnom mentalnom bolešću“, objasnio je Dan Poulter, psihijatar i bivši britanski ministar zdravlja.

Profesorica psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu Rina Duta ukazuje na problematičnu upotrebu termina i dijagnoza u popularnom klipu u kojem se sugeriše da kada se osoba sprema za samoubistvo, postaje „skoro bipolarna“. Time se dodatno stigmatizuje mentalno zdravlje, istakla je prof. Duta.

U jednom snimku tvrdi se da su znaci zlostavljanja često izvinjavanje, raskid zbog malih nesuglasica, potreba za osjećajem sigurnosti, preosjetljivost na kritiku i skrivanje osjećanja.

„Ponašanja koja su opisana, iako su potencijalno prisutna u slučajevima zlostavljanja, nisu isključiva za zlostavljanje i mogu se pojaviti u raznim drugim kontekstima. Predstavljanjem ovih znakova bez dovoljno konteksta ili dijagnostičkih nijansi, podstiče se publika da sama postavlja dijagnoze ili pogrešno označava složene odnose kao zlostavljanje“, istakao je Modlin.

Predlaganje „sam svoj majstor“ terapija i lažne tvrdnje

Najčešći oblik dezinformacija u video-snimcima predstavljaju alternativni savjeti za rješavanje mentalnih problema.
Tako jedan korisnik TikToka promoviše metodu za koju kaže da je jeftinija od medicinske terapije i da ima manje nuspojava od antidepresiva, a uz to omogućava ljudima da se „izliječe od traume za sat vremena“. Tokom 15 minuta opisani su i primjeri traumatičnih iskustava.

„Nijedno istraživanje ne ukazuje na to da je ovo dovoljno za izlječenje, definitivno ne za sat vremena. Takođe, bez podrške iskusnog terapeuta postoji rizik da se osoba vrati u traumu“, rekla je Amber Johnston, akreditovani psihoterapeut.

Drugi snimak sugeriše da je plakanje umirujuće i dobro za obradu emocija, uključujući stimulisanje oslobađanja kortizola.

„Promjene nivoa kortizola povezane sa plakanjem su složene i ne mogu se mijenjati na ovaj način. Plakanje može donijeti olakšanje, ali ne uvijek. Može biti umirujuće, ali ako osoba negativno procijeni svoj plač, ona ne doživljava tu korist i može osjetiti akutni stid“, objašnjava Ejmi Durden, psihoterapeutkinja.

Nekoliko video-snimaka sadrži oštre motivacione poruke koje su stručnjaci ocijenili kao beskorisne.

Najčešće su:

„Ako se ne mijenjaš, ti biraš“,

„Kada osjećaš da te svi mrze – spavaj. Kada imaš utisak da mrziš sve – jedi. Kada imaš utisak da mrziš sebe – istuširaj se. A kada se osjećaš kao da svi mrze sve – izađi napolje“.

„Ovo je grubo pojednostavljenje načina na koji se rješavaju složena emocionalna stanja“, upozorila je Durden.

Specifična tehnika disanja za liječenje anksioznosti takođe je među najgledanijim sadržajima.

„Ne postoji jedinstvena, univerzalno efikasna tehnika disanja koja bi pomogla u svim slučajevima. Ako se izvode pogrešno, vježbe mogu biti ekvivalentne hiperventilaciji, što može biti izuzetno neprijatno i pogoršati anksioznost“, naglasio je neuropsihijatar David Okay.

Zavaravajuće poruke o uzrocima i „lijeku“ za depresiju

Neki influenseri sugerišu da depresiju izazivaju alkohol, duvan, mononatrijum glutamat (MSG), kofein, šećer i hidrolizovana pšenica.

Terapeut Lijam Modlin kaže da, iako faktori životnog stila mogu doprinijeti, „ovakvo uokviravanje je previše pojednostavljeno i potencijalno obmanjujuće“, jer depresiju izaziva niz isprepletenih faktora – od genetike i neurobiologije, do psihosocijalnih stresora, iskustava iz djetinjstva, medicinskih stanja i tipova ličnosti.

Suplementi i lična iskustva kao „dokaz“

U nekim sadržajima promovišu se suplementi poput šafrana, magnezijum glicinata i ekstrakta bosiljka za ublažavanje anksioznosti. Psihijatar Famija Askari priznaje da postoje neke studije koje pokazuju da ovi suplementi mogu biti korisni, ali naglašava da ne postoji dovoljno dokaza da bi postali dio kliničke prakse.

Takođe, postoji razlika između namenski pravljenih suplemenata i „prirodnih dodataka ishrani“.

Dvoje popularnih korisnika TikToka preporučuje prijem u psihijatrijske ustanove na osnovu ličnog iskustva. Jedan opisuje znatno poboljšanje nakon šest dana, dok drugi nudi šablon pomoću kojeg djeca mogu da zamole roditelje da ih pošalju u bolnicu.

Poulter naglašava da je ovo „obmanjujuće“ i da može „stvoriti pogrešne predstave“ o prednostima bolničkog liječenja.

„Stacionarni prijem zapravo može stvoriti i ojačati mehanizme neprilagođavanja. Takođe, vrlo je rijetko da se neko vozi u bolnicu za mentalno zdravlje na način koji je prikazan u snimku“, objašnjava Poulter.

Jedan snimak u prostoru koji izgleda kao psihijatrijsko odjeljenje prikazuje osobu koja izgovara: „Bio sam previše iskren prema svom psihijatru“.

Poulter upozorava da ovakvi snimci mogu biti štetni jer „potencijalno ohrabruju ljude da ne budu iskreni i otvoreni prema zdravstvenim radnicima po pitanju svog mentalnog zdravlja“.

Među strategijama za borbu s anksioznošću jedne korisnice TikToka nalazi se i konzumiranje narandže pod tušem.

„Ne postoje dokazi da citrusi pod tušem treba da se koriste kao sredstvo za smanjenje anksioznosti. Brine me da ovo prije može dovesti do učestalijeg neobičnog ponašanja“, zaključio je David Okay.

(Izvor vijesti: RTS)

Zijevalica, za mnoge omiljeno ljetno cvijeće, odlikuje se upečatljivim bojama i neobičnim oblikom cvijeta, te je divan ukras svakog dvorišta, balkona, cvjetnjaka…

Zijevalica je vrlo nezahtjevna biljka koja će svaki vrt ili balkon pretvoriti u očaravajući cvjetnu oazu. Ne treba puno pažnje, a uz minimalan trud nagrađuje bujnim i dugotrajnim cvjetanjem, i to već prve godine sadnje.

Još nije kasno posaditi zijevalice kako biste uživali u ovim divnim cvjetovima budući da je moguća i direktna sjetva na gredicu u maju ili čak i kasnije.
Zijevalica (latinski naziv: Antirrhinum majus) svoje je neobično ime dobila po tome što njeno otvaranje cvijeta podsjeća na zijevanje.

Uzgoj zijevalice

Zijevalica najbolje uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim položajima, na laganom, dobro dreniranom i hranivom tlu. Nikako joj ne odgovara sjeverna strana vrta ili balkona, gdje je malo sunca i vlažnije tlo. Odrasle biljke su otporne na sušu, ali mlade sadnice je potrebno redovito zalijevati, posebno u sušnim periodima.

Ukoliko volite uzgajati biljke od samog sjemena, dobra je vijest da je zijevalice vrlo lako uzgojiti. Tokom svoje cvatnje iz same cvjetne čašice ispada sjeme, koje se lako može pokupiti i zasijati krajem zime.

Nakon presađivanja ili nakon što biljka naraste oko 10 cm, preporučuje se uklanjanje vrha kako bi se podstakao grmolik rast i razvijanje bočnih izboja. Redovnim uklanjanjem ocvalih cvjetova postiže se bujnije i duže cvjetanje. Gnojidba je moguće svake dvije sedmice, ali nije nužna jer zijevalica obično pronađe dovoljno hranjiva u vrtnom tlu.

Biljka se često sama zasijava, pa se u vrtu može pojaviti i sljedeće godine.

Cvjetovi zijevalice pojavljuju se od juna pa sve do oktobra, u raznim bojama: bijela, crvena, ružičasta, žuta, narandžasta i ljubičasta, a postoje i dvobojne sorte. Zijevalica je idealna za gredice, posude, balkone, ali i za rez – cvjetovi dugo izdrže u vazi.

(Izvor vijesti: Tportal)

Vježbanje može smanjiti rizik od smrti kod pacijenata oboljelih od raka za trećinu, spriječiti povratak tumora i biti čak efikasnije od lijekova, prema rezultatima revolucionarnog kliničkog ispitivanja koje bi moglo promijeniti zdravstvene smjernice širom svijeta.

Decenijama ljekari preporučuju fizičku aktivnost kako bi se smanjio rizik od razvoja raka. Međutim, do sada je bilo malo dokaza o uticaju takvog načina života nakon dijagnoze, pa nije bilo mnogo podrške za njeno uvođenje u rutinu pacijenata.

Najnovije ispitivanje, koje je obuhvatilo pacijente iz SAD-a, Velike Britanije, Australije, Francuske, Kanade i Izraela, pokazalo je da strukturisani režim vježbanja nakon liječenja može drastično smanjiti rizik od smrti, povratka bolesti ili razvoja novog oblika raka.

Rezultati su predstavljeni u Čikagu na godišnjoj konferenciji Američkog društva za kliničku onkologiju, najvećem svjetskom kongresu o raku, i objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine.

Prvi put postoje jasni dokazi da je vježbanje efikasnije u prevenciji povratka raka i smrti od mnogih lijekova koji se trenutno propisuju pacijentima, izjavila je jedna od vodećih svjetskih onkologinja dr Džuli Grejlou, glavna medicinska službenica ASCO-a, koja nije učestvovala u ovom desetogodišnjem istraživanju.

Ipak, onkologinja ističe da su rezultati „dokazi najvišeg nivoa“ i da će dovesti do „velikog pomaka u razumijevanju važnosti podsticanja fizičke aktivnosti tokom i nakon liječenja“.

Pacijenti koji su započeli strukturisani režim vježbanja uz pomoć ličnog trenera ili zdravstvenog savjetnika nakon završetka liječenja imali su 37 posto manji rizik od smrti i 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika, u poređenju s onima koji su dobijali samo zdravstvene savjete.

Bolje od lijeka

Na pitanje da objasni uticaj vježbanja na ishod kod pacijenata oboljelih od raka, Džuli Grejlou je rekla:

“Nazvali smo prezentaciju ‘Jednako dobro kao lijek’. Ja bih je preimenovala u ‘Bolje od lijeka’, jer nema sve one neželjene efekte.“

“Radi se o istoj veličini koristi kao kod mnogih lijekova koji se odobravaju – 28 posto smanjen rizik od pojave, 37 posto smanjen rizik od smrti. Lijekovi se odobravaju i za manje koristi, a pritom su skupi i toksični. Kada sam počinjala prije tri decenije, još je vladalo mišljenje da treba biti blag i reći pacijentima: Nemojte se previše naprezati dok ste na hemoterapiji. Danas je to potpuno promijenjeno. Rekla bih da je vježbanje bolje od lijeka“, navodi onkologinja.

U istraživanju je učestvovalo 889 pacijenata s rakom debelog crijeva između 2009. i 2023. godine. Većina (90%) imala je rak stadijuma tri. Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije grupe – jednu od 445 koji su učestvovali u strukturisanom programu vježbanja i drugu od 444 koji su dobili samo brošuru o zdravom načinu života.

Pacijenti u grupi za vježbanje sarađivali su s ličnim trenerom dva puta mjesečno kroz konsultacije i nadgledane treninge, a kasnije jednom mjesečno, tokom ukupno tri godine.

Cilj tri do četiri šetnje u toku sedmice

Grupa za vježbanje imala je podršku i vođenje u ostvarivanju ciljeva fizičke aktivnosti. Njihov nedjeljni cilj bio je ekvivalent tri do četiri šetnje u trajanju od 45 do 60 minuta, ali su pacijenti mogli sami birati kako će biti fizički aktivni – neki su, na primjer, išli na kajak ili skijanje.

Nakon pet godina, pacijenti iz grupe za vježbanje imali su 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika nego pacijenti iz druge grupe. Nakon osam godina, imali su i 37 posto manji rizik od prerane smrti.

“Nakon operacije i hemoterapije, oko 30 posto pacijenata s visokorizičnim rakom debelog crijeva stadijuma dva i tri će doživjeti povratak bolesti“, rekao je vodeći autor studije, dr Kristofer But s Univerziteta Kvin u Kingstonu, Kanada.

“Kao onkolozi, jedno od najčešćih pitanja koje dobijamo od pacijenata jeste: ‘Šta još mogu da uradim da poboljšam svoj ishod?’ Rezultati ove studije nam daju jasan odgovor – program vježbanja koji uključuje ličnog trenera smanjuje rizik od vraćanja raka, čini da se osjećate bolje i pomaže vam da živite duže“, dodao je But.

(Izvor vijesti. RTS)

Ako tragate za malom, ali značajnom promjenom koja može da unaprijedi vaše zdravlje i dobrobit, šoljicu zelenog čaja uvedite u svoju dnevnu rutinu. Ovaj drevni napitak postaje sve popularniji među ljudima koji žele više energije, bolju koncentraciju, zdravije srce i pomoć pri regulisanju tjelesne težine – i to sve bez potrebe za skupim suplementima.

Stručnjaci sa portala SheFinds izdvojili su nekoliko razloga zašto bi zeleni čaj trebalo da postane dio vaše svakodnevice. Najbolje ga je piti ujutru, kada može da doprinese boljem varenju i da podigne nivo energije, dok njegovo redovno konzumiranje dugoročno može imati izuzetno povoljan uticaj na opšte zdravstveno stanje.

Prirodni saveznik srca

Jedna od najvećih prednosti zelenog čaja je njegov pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem. Naučna istraživanja ukazuju da polifenoli – snažni antioksidansi prisutni u ovom napitku – mogu značajno da smanje rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

Studija iz 2022. godine pokazala je da redovno konzumiranje zelenog čaja doprinosi boljoj regulaciji tjelesne težine, krvnog pritiska, nivoa glukoze u krvi i lipidnog statusa – posebno kada se pije uz uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost. Osim toga, zeleni čaj može da bude odlična zamjena za jutarnju kafu, zbog svog blagostimulativnog efekta i doprinosa stabilnijem krvnom pritisku.

Podrška u mršavljenju

Zeleni čaj se već decenijama preporučuje osobama koje žele da smršaju. Zahvaljujući svom sastavu, pomaže da se metabolizam ubrza i podstiče razgradnju masnih naslaga.

Nutricionista Kris Ganars za Healthline navodi podatke iz studija rađenih 2020. godine, prema kojima svakodnevni unos od najmanje 500 miligrama ekstrakta zelenog čaja tokom 12 sedmica može da dovede do smanjenja tjelesne težine i indeksa tjelesne mase (BMI). Međutim, ključ uspjeha je u njegovom kombinovanju sa zdravom ishranom i redovnim vježbanjem.

Više energije bez kofeina

Mnogi ljudi teško se odriču jutarnje šoljice kafe, uvjereni da zeleni čaj ne može da im pruži jednaku dozu budnosti i fokusa. Zeleni čaj, međutim, ipak sadrži između 30 i 50 miligrama kofeina po šoljici – što je tek nešto manje nego prosječna šoljica kafe, ali sa mnogo blažim efektima na organizam.

Ukoliko dnevno popijete dvije do tri šolje, dobićete stabilan i postepen nalet energije bez naglog skoka i pada karakterističnog za kafu. Osim što osvježava, zeleni čaj ima pozitivan uticaj i na mozak. SheFinds navodi studiju iz 2020. godine koja pokazuje da je redovna konzumacija čaja, a naročito zelenog, povezana sa smanjenim rizikom od kognitivnih oštećenja kod sredovječnih i starijih osoba.

Kako se pravilno priprema zeleni čaj

Za maksimalnu korist od zelenog čaja, najvažnije je da birate kvalitetne suve listiće i pripremate ga svježe, umjesto da posežete za gotovim industrijskim proizvodima koji često sadrže dodatne šećere i vještačke arome.

Idealna priprema uključuje sljedeće korake: prokuvajte vodu i ostavite je da se blago ohladi (na oko 80°C), zatim prelijte čaj i ostavite da odstoji najmanje pet minuta. Na taj način se iz čajnih listića oslobađaju dragocjeni antioksidansi koji doprinose vašem zdravlju. Možete ga piti topao, ali i ohlađen kao osvježavajući ledeni čaj – samo izbjegavajte zaslađivanje da biste sačuvali njegove korisne osobine.

Prošla godina bila je najtoplija na planeti otkako se vrše mjerenja. Globalna klimatska predviđanja pokazuju da će temperature ostati blizu rekordnih nivoa i u narednih pet godina.

Svaki dodatni djelić stepena zagrijavanja pokreće snažnije toplotne valove, ekstremne padavine, intenzivne suše, topljenje ledenih pokrivača, morskog leda i glečera, zagrijavanje okeana i porast nivoa mora.

Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije predviđa da će prosječna godišnja globalna temperatura za svaku godinu između 2025. i 2029. godine biti između 1,2 i 1,9 stepeni Celzijusa viša od predindustrijskog prosjeka u periodu od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80 posto šansi da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u istoriji.

“Izvještaj SMO ne pruža znakove predaha u narednim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog uticaja na naše ekonomije, svakodnevni život, ekosisteme i planetu. Kontinuirano praćenje i predviđanje klime je neophodno kako bi se donosiocima odluka pružili naučno zasnovani alati i informacije koje će nam pomoći da se prilagodimo“, rekla je zamjenica generalnog sekretara SMO Ko Baret.

Pariskim sporazumom zemlje su se složile da povećanje dugoročne globalne prosječne temperature bude manje od dva stepena iznad predindustrijskog nivoa i da nastave napore da ograniče povećanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Ovogodišnja konferencija UN o klimatskim promjenama, Kop30, u novembru u Brazilu, razmatraće ažurirane planove akcije za klimatske promjene poznate kao Nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.

(Izvor vijesti: RTS)

Potrebne su tri stvari da bi vaša oprema blistala

Radna terapija u bašti je nešto što mnogi vole i čemu su naklonjeni. Koliko god da radite da biste svoj alat držali kako treba, nemojte ih poslije obavljenih zadataka samo baciti u skladište – korišćenje prljavih ašovčića, grabulja sljedeći put kada vam zatreba može dovesti do širenja biljnih bolesti.

Srećom, postoji isproban i istinit i lak trik za brisanje baštenske opreme. Isprobajte metodu pijeska i ulja, preporučuje Kejsi Hentges. Ovaj brz i lak pristup će održati vaše ručne lopatice i grabulje sjajnim između svakog odlaska na posao u bašti.

Šta vam je potrebno

• Kanta od 5 litara
• 5 kg pijeska
• ¾ litre motornog ulja

Kako koristiti metodu pijeska i ulja

Napunite svoju kantu pijeskom i sipajte motorno ulje na vrh. Koristite mali alat za miješanje pijeska i ulja. Neprekidno uranjajte svoj prljavi alat unutra i van dok se ne očisti.
Kucnite alatom o kantu i obrišite ga da biste uklonili ostatak pijeska.

Kako to radi

Dok koristite taj početni alat samo za miješanje pijeska i ulja, Hentges ističe da ćete primijetiti da će ispasti čišće nego kada ste počeli.

Ovo je magija ove metode. Krupni pijesak struže čestice prljavštine sa alata sa dodatnim bonusom za oštrenje ivica. Pijesak se tada može mnogo lakše obrisati nego zalijepljeno tlo.

Dok pijesak čisti i oštri, ulje štiti metal, sprečavajući rđanje. Više vrsta ulja može imati ovaj efekat, ali Hentges preporučuje motorno ulje, piše Southern Living. Kanta pijeska i ulja nije dobra samo za jednokratnu upotrebu, već je možete koristiti koliko god želite.

Izvor vijesti: (Politika Magazin)