Kategorija: Edukacija

Iako se do sada smatralo da je idealna telesna temperatura 36,6 stepeni Celzijusa, poslednja istraživanja naučnika pokazala su da to uopšte nije tako.

Štaviše, ova temperatura može govoriti o mnogim zdravstvenim stanjima – od fizičkih bolesti do poteškoća sa mentalnim zdravljem koji na kraju krajeva mogu rezultirati i kraćim životnim vijekom.

Naš organizam je veoma složen sistem, a da bi on pravilno radio potrebno je da postoji sinergija između svih njegovih elemenata. “Glatko” funkcionisanje organizma ometaju brojni faktori – od stresa, preko neredovne i nepravilne ishrane, pa sve do fizičkih i mentalnih oboljenja, a jedan od načina na koji nam tijelo govori da nešto nije baš kako treba jeste i podizanje temperature.

Dugo godina se vjerovalo da je “normalna” temperatura tijela 36,6 stepeni Celzijusa. Međutim, početkom 20. vijeka ustanovljeno je da tjelesna temperatura ljudi postepeno opada iz godine u godinu. Ovakav trend naučnici objašnjavaju manjim brojem upalnih procesa zahvaljujući češćem korišćenju antibiotika i zdravijem načinu života. Po današnjim standardima, tjelesna temperatura je idealna ukoliko tek malo premašuje 35 podeljak Celzijusove skale.

Međutim, povišenu temperaturu ne izazivaju samo upalni procesi u organizmu ili neka fizička oboljenja, već i problemi sa mentalnim zdravljem, a konkretno – depresija, ustanovili su naučnici Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, a prenio je ruski portal Argumenti i Fakti.

“To znači da depresija nije samo u glavi, već da je treba posmatrati kao sistemsko oboljenje koje je propraćeno upalnim procesom”, pojašnjava biolog Džordža Mejsona Anča Baranova.

Što je temperatura tijela niža, to će čovjek duže živjeti.

Oslanjajući se na ove nalaze, naučnici su došli do veoma jasnog zaključka, a to je da je dužina životnog vijeka usko povezana sa tjelesnom temperaturom: što je ona niža, to će čovjek duže živjeti.

(B92)

Iako mnogi ljudi vole ovo doba godine, ono za penzionere može predstavljati dodatni izazov zbog visokih temperatura.

Prvo pravilo je izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana. Preporučljivo je obavljati aktivnosti rano ujutro ili kasno poslijepodne kada su temperature niže.

Za održavanje hidratacije, preporučljivo je piti dovoljno vode tokom cijelog dana.

A uz ove jednostavne preporuke, penzioneri mogu ugodno provesti vruće ljetne dane i uživati u svim blagodatima godišnjeg doba.

1. Šetnja u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne kada su temperature niže.
2. Vježbe istezanja ili lagane vježbe poput tai chija ili joge u zatvorenom prostoru.
3. Čitanje omiljene knjige ili gledanje filma kod kuće kako bi izbjegli vrućinu vani.
4. Kreativne aktivnosti poput slikanja, pletenja ili izrade rukotvorina.
5. Sjedenje na terasi ili balkonu u hladu sa osvježavajućim napitkom i uživanje u prirodi.

Na kraju, važno je slušati svoje tijelo i po potrebi uzeti odmor. Ako se osjećate umorno ili dehidrirano, odmorite se u hladu ili unutar klimatizirane prostorije dok se ne osjećate bolje.

Suprotno popularnom vjerovanju, hodanje 10.000 koraka dnevno nije čaroban trik za mršavljenje i zapravo se ne preporučuje onima koji imaju višak kilograma i bolove u koljenima.

Preporuke za vježbe obično se fokusiraju na trajanje fizičke aktivnosti. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedeljno. Nova analiza podataka iz Studije o zdravlju žena, objavljena u JAMA Internal Medicine, sugeriše da broj koraka takođe može biti korisna metrika.

Međutim, ne postoje dobro utvrđene preporuke za broj koraka, djelimično zbog nedostatka naučnih dokaza koji povezuju korake sa smrtnošću i kardiovaskularnim oboljenjima. Često pominjanih 10.000 koraka dnevno potiče iz marketinške kampanje u Japanu 1960-ih.

Prema dr Sandhya Lakšmi, specijalisti za zdravlje crijeva, kada oni koji su gojazni pokušavaju da pređu 10.000 koraka svakog dana, to dovodi do većeg naprezanja i bolova jer njihovi zglobovi, mišići i tetive nisu spremni da podnesu naprezanje. Ljekari upozoravaju da oni koji imaju probleme sa koljenima ne bi trebalo da pokušavaju da pređu 10.000 koraka bez treninga snage i kondicije.

Ovaj savjet je takođe relevantan za ljude koji pate od gojaznosti zbog određenih zdravstvenih stanja, sporog metabolizma, genetike i faktora načina života.

Dok se hodanje smatra efikasnim načinom da tijelo ostane pokretno i fleksibilno, a da ne radite ništa ekstravagantno kao što je dizanje tegova ili naporna vježba, gojazni ljudi treba da izbjegavaju da hodaju 10.000 koraka svaki dan bez prethodnog jačanja tijela.

Stručnjaci navode da fokusiranje samo na hodanje bez uključivanja treninga snage i kondicije zanemaruje druge aspekte fitnesa, kao što su mišićna snaga, izdržljivost i fleksibilnost.

Zdrava ishrana i vježbanje su izuzetno korisni u prevenciji moždanog udara.

Broj osoba koje dožive moždani udar je svake godine veliki, međutim, ako biste vježbali bar pola sata dnevno, jeli plavu ribu nekoliko puta nedjeljno i zdravo se hranili, mogli biste da utičete na prevenciju moždanog udara.

Rehabilitacija nakon moždanog udara traje i do šest mjeseci. Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj cirkulaciji zbog čega određeni dijelovi mozga ostaju bez kiseonika, pa zbog toga dolazi do odumiranja neurona.

Prvi simptomi moždanog udara

• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
• poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
• naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
• naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
• gubitak ravnoteže
• omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima

U prepoznavanju moždanog udara pomaže FAST test.

Šta je FAST test?

• F kao FACE, što pokazuje da li pacijent ima obješeno lice?
• A kao ARM, da li ima slabost ruke?
• S kao SPEECH, ima li smetnje u govoru?
• T kao TIME, što označava da je vrijeme posebno važno i da treba pozvati Hitnu.

Ovo su najčešće bolesti starije dobi, a mi vam donosimo šta možete učiniti kako biste ih izbjegli ili bolje držali pod kontrolom nakon 50. godine.

Artritis

Artritis je vjerovatno jedna od najčešćih bolesti s kojima se susreću osobe starije od 65 godina. Naime, iako se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost sa starenjem raste pa tako, prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, pogađa čak 49,7 osoba starijih od 65 godina. Radi se o bolesti koja može uzrokovati jaku bol te znatno smanjiti kvalitet života. Iako vas artritis može obeshrabriti u tome da budete aktivni i u starijoj dobi, to nastojte spriječiti tako da u dogovoru sa svojim ljekarom napravite personalizirani program aktivnosti koji će vam, s ostalim terapijama, pomoći da se osjećate bolje i da dulje budete pokretni.

Srčane bolesti

Poznato je da su srčane bolesti glavni uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Kako stare, ljudi imaju sve više rizičnih faktora, poput visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola, koji povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti te za srčani ili moždani udar.

Savjet ljekara: vježbajte, zdravo se hranite i dobro se naspavajte. Jesti zdravo pritom znači hraniti se tako da se održava optimalna tjelesna težina. Taj savjet je, osim za prevenciju srčanih bolesti, koristan i općenito za očuvanje dobrog zdravlja u starijim godinama.

Rak

To je drugi vodeći uzrok smrti među ljudima iznad 65 godina, no ako se preventivnim pregledima, kao što su mamogram, kolonoskopija ili pregled kože, otkriju na vrijeme, mnogi oblici raka su izlječivi. Rak se, nažalost, ne može uvijek prevenirati, no ako živite s tom bolešću, to ne znači da ne možete povećati kvalitet svog života, čak i ako prolazite kroz teške terapije. U tome će vam pomoći opći savjeti za zdrav život u trećoj dobi i savjeti liječnika koji vas prati.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, koja postaje sve veći javnozdravstveni izazov povezan s globalnim starenjem stanovništva. Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima znatan utjecaj na zdravlje osoba starije dobi te donosi probleme kao što su pitanje sigurnosti, samostalnosti ili eventualnog smještaja u dom penzionera ili neku drugu instituciju u kojoj bi mogli dobiti odgovarajuću skrb.

Osteoporoza

Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a ako dođe do pada i prijeloma kuka ili koljena, i do invalidnosti. Iako se nekoć smatralo da je to “ženska” bolest, procjene pokazuju da među oboljelima danas ima oko 30 posto muškaraca, ali i da se promjena gustoće kostiju javlja sve ranije.