Kategorija: Edukacija

Stres je normalan dio života, ali kada postane pretjeran, može ozbiljno da utiče na vaše emocionalno zdravlje.

Od stalne nervoze i anksioznosti do promjena raspoloženja i osjećaja praznine, signali da je tijelo i um preopterećeno često prolaze nezapaženo. Evo na šta treba da obratite pažnju – i kako da se izborite sa tim:

Upornost tuge i depresivni osećaji

Ako se osjećate stalno umorno, obeshrabreno ili izgubili interesovanje za stvari koje ste nekada voljeli, moguće je da stres utiče na vašu hormonsku ravnotežu, posebno na kortizol i serotoninski balans. Male promjene, poput redovne fizičke aktivnosti, plesa ili opuštajućih šetnji s prijateljima, mogu znatno poboljšati raspoloženje. A kada je potrebno, stručna podrška i terapija su uvijek dobar izbor.

Anksioznost i stalna napetost

Hronični stres često vodi do prekomjernog straha, napetosti i brige. Kortizol drži tijelo stalno u „alert“ modu, što povećava osjećaj iscrpljenosti i tjeskobe. Vježbe disanja, meditacija ili mindfulness mogu pomoći da se um smiri i tijelo opusti.

Nervoza i kratka pamet

Kada stres traje dugo, strpljenje nestaje, a male frustracije lako prerastaju u nervozu ili razdražljivost. Vježbe za upravljanje bijesom i tehnike relaksacije pomažu da se stabilizuje raspoloženje i vrati mir u svakodnevicu.
Problemi sa koncentracijom i pamćenjem

Zaboravnost, teškoće u fokusiranju ili „ispadanje iz ritma“ često su znakovi visokog stresa. Kortizol direktno utiče na mozak, ali kvalitetan san, pravilna ishrana i smanjenje alkohola i cigareta mogu znatno poboljšati mentalnu jasnoću.

Tvrdoglave navike i kompulsivno ponašanje

Preterani stres može izazvati ponavljajuće i nelogične radnje, od stalnog pranja ruku do stalne provjere stvari. U težim slučajevima javljaju se i zavisnosti. Prava kombinacija je stručna pomoć i zdrave dnevne rutine.

Promjene raspoloženja

Stres može izazvati nagle emotivne promjene – od bijesa do tuge ili zabrinutosti u istom danu. Ako se ovo često događa, probajte mindfulness, boravak u prirodi i opuštajuće aktivnosti.

Smanjenje stresa počinje sa malim promjenama u svakodnevici. Redovno vježbanje, kvalitetno vrijeme sa dragim ljudima i distanca od stresnih faktora mogu napraviti veliku razliku. Ako osjećate da ne možete sami, stručna podrška je najbolji izbor.

(Izvor vijesti: NovostiMagazin)

Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana ne odnose se samo na njihovo konzumiranje. Njega kože je jedna od tih koristi. Sve više, banane se koriste za spoljašnju primjenu na koži, jer mogu riješiti brojne dermatološke probleme.

Smatra se da maske za lice od banane mogu poboljšati stanje kože zbog prilično hranljivog sastava i odgovarajućeg sadržaja silicijum dioksida. Međutim, takve koristi nisu široko proučavane u kliničkim uslovima.

Njega kože kod starenja

Jedan od najznačajnijih sastojaka koji banane sadrže je silicijum dioksid, koji može pomoći u povećanju proizvodnje kolagena — prirodnih proteina koji regulišu održavanje hidratacije i glatke kože. Banane sadrže još i kalijum, vitamin B-6, vitamin C i manje količine vitamina A.

Kako starimo, prirodno je da gubimo kolagen u koži. Gubitak kolagena može učiniti kožu manje zategnutom i povećati pojavu finih linija i bora. Smatra se da maska za lice od banane može pomoći u povećanju kolagena putem silicijum dioksida, čime se smanjuje pojava bora. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila ta veza.

Banane su bogate antioksidansima koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Nanošenje antioksidanasa na kožu može pomoći u zaštiti od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima.
Kada je riječ o njezi masnije kože, iako banane nemaju iste sastojke za borbu protiv bubuljica kao ulje čajevca, benzoil peroksid ili salicilna kiselina, smatra se da pomažu kod akni smanjujući upalu kože djelovanjem vitamina A. Fenoli u bananama takođe mogu sadržavati antimikrobna sredstva pogodna za tretman lezija nastalih od akni.

Banane mogu smanjiti hiperpigmentaciju kože uz pomoć vitamina A i C. Ovo bi moglo koristiti u tretmanima ožiljaka od akni, kao i protiv sunčevih pjega.

Njega kože i zaštita od sunca

Iako maska za lice ne može zamijeniti dnevnu kremu za sunčanje, banane sadrže antioksidanse koji mogu poboljšati prirodnu sposobnost vaše kože da spriječi oštećenje od sunca. Vitamini A, C i E su najznačajniji u tom procesu.

Prema brojnim iskustvima, banane mogu pomoći kod suve kože. To bi vjerovatno moglo biti povezano sa sadržajem vitamina B-6 i kalijuma. Ipak, i za to su potrebna dodatna istraživanja.

Iako je rijetko, moguće je razviti alergijsku reakciju na maske za lice od banana. Ako ste alergični na banane ili lateks, trebalo bi u potpunosti da izbjegavate masku za lice od banana. Alergije na polen takođe mogu povećati rizik od alergija na banane. Znaci alergijske reakcije mogu uključivati svrab kože, crveni osip ili koprivnjaču, otok, kijavicu, znake astme i zviždanje u grudima.

Teška alergijska reakcija na banane je životno ugrožavajuće stanje poznato kao anafilaksa, koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Simptomi uključuju otežano disanje, otok lica i nesvjesticu. Zato se savjetuje da budete posebno oprezni s bananama ako ste ikada imali reakciju na jabuke, avokado, kivi, krompir, paradajz, celer, šargarepu, dinju, papaju ili kestenje.

Kako napraviti i nanijeti masku za lice od banane

Ključni sastojak svake maske za lice od banane je zrela, izgnečena banana. Neki ljudi takođe trljaju kore od banane na kožu i prenose iskustva o tome kako im takva redovna praksa izbjeljuje mrlje.

Možete pojačati efekte maske od zrele banane dodavanjem drugih sastojaka, u zavisnosti od ciljeva u njezi kože. Pasirana banana dobro funkcioniše s medom za suvu kožu, a za masnu kožu i akne dodatni sastojak bila bi medicinska glina — takva maska pomaže u skidanju viška masnoća i čišćenju pora.

Nekad se u pasiranu bananu dodaju male količine soka od limuna ili pomorandže, kako bi se osvijetlili ožiljci, a pasirani avokado koristi se za nadoknadu izgubljene vlažnosti kože. Jogurt pomiješan s bananom dobar je za hidrataciju i ima umirujuće djelovanje na kožu.

Možete koristiti i kurkumu u prahu za smanjenje tamnih mrlja i akni, a istovremeno povećati sjaj kože.

U zavisnosti od željenih efekata i odabranih dodataka, pomiješajte sve sastojke u činiji, dodajući vodu po potrebi da dobijete gustu teksturu. Nanesite mješavinu na čistu, suhu kožu u ravnomjernom sloju. Ostavite da djeluje 10 do 15 minuta prije nego što isperete mlakom vodom. Osušite kožu tapkanjem i nanesite hidratantnu kremu. Ponavljajte rutinu dva do tri puta nedjeljno.

Obratite se dermatologu ako primijetite crvenilo ili osip nakon upotrebe maski od banane. Možete unaprijed uraditi test na malom dijelu kože kako biste bili sigurni da niste osjetljivi na ovo voće.

Uz dobre navike njega kože, korišćenje maske za lice od banana nekoliko puta nedjeljno može pomoći u poboljšanju opšteg zdravlja kože.

Maska od banane je samo jedna od mnogih opcija kada je riječ o preparatima koje možete sami napraviti kod kuće, prenosi RTS.

Više o ovoj temi:

Kako korom od banane nahraniti biljke

Iako je mnogi doživljavaju samo kao sastojak za pite ili dekoraciju za Noć vještica, skromna bundeva ima mnogo više da ponudi. Njena topla boja krije bogatstvo hranljivih materija, a naročito njene sjemenke, koje su pravi mali koncentrat zdravlja.

Dok spolja podsjeća na simbol jeseni, iznutra otkriva snažnog saveznika u očuvanju energije, vitalnosti i dobrog raspoloženja. Sjemenke bundeve, popularne „zanimacije za vilice”, pune su proteina, vlakana i drugih važnih hranljivih materija koje mogu pomoći u gubitku težine i smanjiti rizik od upalnih procesa povezanih sa srčanim oboljenjima i rakom, piše Independent.

Jesen je takođe idealno vrijeme za promjenu prehrambenih navika. Sa kraćim danima i hladnijim vremenom, mnogi ljudi se manje kreću, a sve to može negativno da se odrazi na mentalno zdravlje.

Proteini, minerali i vlakna za sitost

Prema riječima dijetetičarke Bet Červoni iz Klivlend klinike, sjemenke bundeve su odličan biljni izvor proteina i djeluju kao prirodni antioksidansi. Samo 28 grama sjemenki sadrži 8,5 grama proteina, što doprinosi dužem osjećaju sitosti. Pored toga, bogate su vlaknima.

Ako se jedu sa ljuskom, ta količina obezbjeđuje oko pet grama vlakana. Oljuštene sjemenke imaju nešto manje od dva grama vlakana.

Prema smjernicama UCSF Health, odraslima se preporučuje da konzumiraju 25 do 30 grama vlakana dnevno, tako da sjeme može biti vrijedan dodatak ishrani.

Sjeme bundeve takođe sadrži niz važnih minerala. Među njima je magnezijum, koji pomaže zdravlju srca i kostiju, snižava krvni pritisak i može smanjiti učestalost migrena.

Profesorica Džudit Vajli-Roset sa Medicinskog koledža „Albert Ajnštajn” u Njujorku ističe da magnezijum igra ključnu ulogu u brojnim tjelesnim funkcijama. Sjemenke bundeve, takođe, sadrže aminokiselinu triptofan, koja pomaže u regulisanju sna, kao i cink, koji jača imuni sistem i smanjuje upale.

Samo jedna kašika sjemena obezbjeđuje oko 6,6 miligrama cinka, što je skoro polovina preporučene dnevne količine. Cink, kao antioksidans, takođe pomaže u regulisanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od dijabetesa.

Zaštita od ozbiljnih bolesti

Neke studije su pokazale vezu između konzumiranja sjemenki bundeve i smanjenog rizika od nekih oblika raka, uključujući rak dojke i prostate. Iako su ukusne sirove, pečenje povećava njihov sadržaj antioksidanata i olakšava njihovu probavu.

Sjemenke bundeve, naravno, ne djeluju kao lijek – već kao prirodna zaštita zahvaljujući svom bogatom sastavu. Naučna istraživanja pokazuju nekoliko načina na koje njihove aktivne supstance djeluju preventivno:

Antioksidansi i polifenoli

Sjemenke su bogate vitaminom E, cinkom, selenom i fitosterolima, koji pomažu u neutralisanju slobodnih radikala. Upravo ti radikali oštećuju ćelije i DNK, što može dovesti do nastanka raka.

Protivupalno dejstvo

Hronične upale u organizmu često su povezane s pojavom različitih vrsta karcinoma. Jedinjenja iz sjemenki bundeve (posebno omega-3 masne kiseline i karotenoidi) smanjuju upalne procese i tako čuvaju tkiva od oštećenja.

Hormonska ravnoteža kod žena – Postoje dokazi da ekstrakt sjemenki bundeve može imati blagotvorno dejstvo na balans estrogena. Upravo zato se u nekim studijama povezuje sa smanjenim rizikom od raka dojke u menopauzi.

Podrška imunom sistemu

Cink i gvožđe iz sjemenki jačaju imunitet, a snažan imuni sistem ima ključnu ulogu u prepoznavanju i uništavanju potencijalno malignih ćelija.

Ako ih začinite, sjemenke mogu postati još ukusnije. Malo cimeta i šećera s puterom ili jednostavno prstohvat soli mogu im dati dodatni ukus.

Ipak, važno je ne pretjerivati. Dijetetičarka Červoni preporučuje izbor neslanih ili blago slanih sorti. Pečene sjemenke bundeve su odličan hrskavi dodatak jesenjim salatama i supama.

Svi orašasti plodovi imaju dijetetske prednosti poput vlakana, biljnih proteina i zdravih masti, ali da li je jedna vrsta nutritivno bolja?

Orašasti plodovi su generalno bogatiji izvor masti od mnogih drugih namirnica, a vrlo lako možete da ih pridružite svakodnevnoj grupi namirnica koje jedete. Ako se pitanje koji orašasti plod je najbolji, uporedili smo bademe, orahe i pistaće.

Bademi

Bademi imaju najviše vlakana i sadrže najviše vitamina E, magnezijuma i kalcijuma po porciji. Takođe ćete dobiti zdravu dozu fosfora i kalijuma, koji pomažu proizvodnji energije i imunološkoj funkciji, piše Everyday Healht. Pored toga, bademi sadrže antioksidante.

Orasi

Na prvi pogled, orasi imaju manje proteina i vlakana i više kalorija od druge dve sorte, ali ono što ih posebno ističe je masna kiselina. Orasi su jedan od najboljih biljnih izvora omega-3 masnih kiselina, hranljive materije koja je povezana sa zdravljem srca i mozga. Redovna konzumacija oraha može pozitivno uticati na smanjenje stresa, poboljšati raspoloženje i povećati raznolikost crijevnog mikrobioma. Kao bonus, orasi imaju najmanje ugljenih hidrata od ove tri vrste orašastih plodova sa samo 2 g neto ugljenih hidrata po porciji.

Pistacije

Ako volite da uživate u više od šačice orašastih plodova, pistacije su možda pravi izbor za vas. U poređenju sa drugim orašastim plodovima, one imaju manje kalorija i masti i više nezasićenih masti, kalijuma i jedinjenja na bazi biljaka.

Bosiljak je biljka koju je teško ponovo uzgojiti poslije branja, ali ipak, uz jednostavan trik, možete obezbijediti gotovo neprekidnu berbu.

Bosiljak nije samo omiljeni kulinarski začin, već i pravi dragulj mnogih jela – od soseva za pastu do svježeg pesta. Posebno je ukusan kada ga uberete direktno sa svoje terase ili iz bašte.

Trik za obilniju berbu bosiljka

Umjesto da nasumično čupate listove, možete brati bosiljak na pravom mjestu kako biste podstakli rast. Ako biljku pravilno orezujete, postaće jača i razviće više izdanaka, koji će vas stalno snabdijevati svježim listovima.

Kako pravilno brati bosiljak

Kada ste uspješno održali žbun bosiljka, naravno da želite da izvučete maksimum iz njega. Umjesto da jednostavno čupate pojedinačne listove, trebalo bi da odsiječete izdanke na pravom mjestu. Pažljivo pogledajte biljku – primijetićete da neki izdanci već formiraju male nove izdanke. Sada odsijecite glavni izdanak što niže, i biljka će na tom mjestu formirati dva nova izdanaka.

Ponavljajte ovaj postupak redovno kako biste stalno podsticali rast biljke. Na taj način možete neprestano povećavati svoju berbu bosiljka.

Zašto je ova metoda branja toliko dobra

Ovom tehnikom orezivanja ne samo da dobijate više bosiljka, već i sprječavate biljku da procvjeta. To je važno jer, kada bosiljak procvjeta, ukus i tekstura listova se mijenjaju – oni postaju pomalo gorki i više nisu tako pogodni za kuvanje.

Međutim, ako vas zanima uzgoj bosiljka iz sjemena i proizvodnja novih biljaka, cvjetanje možete i dozvoliti. Cvijeće tada savršeno služi za uzgajanje nove biljke bosiljka.

Sve o bosiljku pogledajte u videu:

Priprema bašte i cvijećnjaka za zimu jedan je od najvažnijih koraka u godišnjem ciklusu vrtlarenja. Pravilno obavljeni jesenji radovi pomažu da biljke lakše prezime i da u proljeće brzo krenu s rastom.

1. Uklanjanje uvelih biljaka i korova

Prvi korak je čišćenje bašte. Sve suhe stabljike, uvelo lišće i korov treba ukloniti jer mogu biti leglo bolesti i štetočina. Zdrave biljne ostatke možete usitniti i staviti na kompost, dok zaražene treba spaliti ili odložiti u smeće.

2. Obrada i prihrana zemlje

Nakon čišćenja, zemlju treba prekopati i obogatiti organskim đubrivom, kompostom ili stajnjakom. Jesenja obrada poboljšava strukturu tla i omogućava mu da „odmori“ tokom zime. U područjima s težim tlom korisno je ostaviti zemlju u krupnim grudvama da se tokom zime sama „razbije“ mrazom.

3. Zaštita višegodišnjih biljaka

Višegodišnje biljke, kao što su ruže, lavanda ili ukrasne trave, potrebno je zaštititi. Osjetljivije vrste možete prekriti slojem suhog lišća, slamom ili agrotekstilom. Ruže je dobro nagrnuti zemljom oko korijena i po potrebi zaštititi grančicama.

4. Sadnja lukovica i zimskih kultura

Jesen je idealno vrijeme za sadnju lukovica koje cvjetaju u proljeće – poput tulipana, narcisa i zumbula. Takođe, u povrtnjaku se mogu posaditi kulture koje prezimljavaju, poput bijelog luka, crnog luka i raštike.

5. Priprema travnjaka i alata

Travnjak treba pokositi posljednji put prije mrazeva i po želji pognojiti jesenskim đubrivom. Alat i posude za cvijeće operite, osušite i odložite na suho mjesto. Na taj način spriječićete rđanje i produžiti vijek trajanja alata.

6. Zalivanje i završna zaštita

Iako se bliže hladniji dani, biljke prije prvih mrazeva treba dobro zaliti – naročito zimzelene vrste. Vlažno tlo duže zadržava toplotu i smanjuje rizik od smrzavanja korijena.