Kategorija: Edukacija

„Ako je moj roditelj imao karcinom, znači li to da ću ga i ja dobiti?“ Ovo je jedno od čestih pitanja koje postavljaju pacijenti.

Odgovor nije jednostavan. To što je neko u porodici imao karcinom ne znači da ćemo ga sigurno dobiti.

Geni mogu uticati na rizik od nastanka bolesti, ali kod većine ljudi nisu jedini faktor. Na zdravlje utiču i godine, način života, pušenje, ishrana, fizička aktivnost, izloženost štetnim materijama i drugi faktori.

Kada karcinom može biti nasljedan?

Većina karcinoma nastaje zbog promjena u ćelijama koje se razvijaju tokom života. Međutim, kod manjeg broja ljudi postoji nasljedna genetska promjena koja povećava rizik od određenih vrsta karcinoma.

Na nasljedni rizik može se posumnjati ako se u jednoj porodici karcinom javlja kod više bliskih srodnika, ako se bolest pojavljuje u mlađoj dobi ili ako jedna osoba dobije više različitih vrsta karcinoma.

Na primjer, posebnu pažnju mogu zahtijevati porodice u kojima se ponavljaju karcinom dojke i jajnika ili karcinom debelog crijeva i materice.

Ko treba da razmisli o genetskom testiranju?

Genetsko testiranje nije potrebno svima.

O njemu se može razgovarati sa ljekarom ako u porodici postoji veći broj oboljelih od karcinoma, ako se bolest pojavila neuobičajeno rano ili je kod bliskog srodnika već potvrđena određena genetska promjena.

Kod nekih pacijenata koji već imaju karcinom, genetsko testiranje može pomoći i pri izboru odgovarajućeg liječenja.

Genetika može pomoći i u liječenju

Danas ljekari mogu analizirati određene osobine tumora i na osnovu njih odabrati terapiju.

Kod pojedinih karcinoma postoje lijekovi koji djeluju upravo na određene genetske promjene u tumoru. Zbog toga genetika sve više ima ulogu u takozvanom personalizovanom liječenju.

Šta možemo učiniti sami?

Čak i kada postoji nasljedna predispozicija, to ne znači da je bolest unaprijed određena.

Zdrave životne navike, prestanak pušenja, pravilna ishrana, fizička aktivnost i redovni preventivni pregledi mogu biti veoma važni.

Ako u porodici postoji više slučajeva karcinoma, najbolje je razgovarati sa ljekarom i navesti ko je od bliskih srodnika bio bolestan, od koje vrste karcinoma i u kojim godinama.

Geni mogu biti važan dio priče, ali nisu cijela priča. Porodična istorija ne znači da ćemo sigurno oboljeti. Ona može biti razlog da na vrijeme razgovaramo sa ljekarom i, ako je potrebno, napravimo plan praćenja.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za pregled, dijagnozu ili savjet ljekara. Odluku o genetskom testiranju i preventivnim pregledima treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim stručnjakom.

Sezona ambrozije može biti posebno neprijatna za osobe koje pate od alergija. Polen ove biljke izaziva kihanje, curenje ili začepljen nos, svrab i suzenje očiju, a kod nekih ljudi može pogoršati i probleme sa disanjem.

Penzionerima i drugim osjetljivim osobama preporučuje se da tokom dana kada je koncentracija polena visoka što manje borave na otvorenom, posebno u jutarnjim i vjetrovitim periodima.

Kako smanjiti tegobe?

– Držite prozore zatvorene kada je koncentracija polena visoka.

– Nakon boravka napolju operite lice, ruke i kosu i presvucite odjeću.

– Ne sušite veš na otvorenom tokom perioda jakog polena.

– Izbjegavajte košenje trave i uklanjanje ambrozije bez zaštite.

– Naočare za sunce mogu pomoći da se smanji kontakt polena s očima.

– Ako već koristite terapiju protiv alergije, uzimajte je prema preporuci ljekara.

Važno: Ako se jave otežano disanje, sviranje u grudima ili naglo pogoršanje simptoma, potrebno je obratiti se ljekaru.

Sezona šljiva je u punom jeku, a ove godine šljive su dobro rodile. Ako ih imate u bašti ili ste ih kupili na pijaci, pravo je vrijeme da ih iskoristite za ukusan domaći kolač.

Kombinacija mekanog tijesta, sočnih šljiva i blago hrskave korice pravi desert kojem je teško odoljeti. Kolač se priprema jednostavno i ne zahtijeva mnogo vremena, pa je odličan izbor kada želite nešto slatko za porodicu ili goste.

Sastojci:

• 3 jaja
• 150 g šećera
• 1 vanilin šećer
• 100 ml ulja
• 150 ml jogurta
• 250 g brašna
• 1 prašak za pecivo
• 500–600 g šljiva
• 1 kašičica cimeta
• 1 kašika šećera za posipanje
• malo šećera u prahu za kraj

Priprema:

Šljive operite, prepolovite i odstranite koštice. Ako su krupnije, možete ih isjeći na manje komade.

Jaja umutite sa šećerom i vanilin šećerom dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte ulje i jogurt, pa kratko promiješajte.

Pomiješajte brašno i prašak za pecivo, a zatim ih postepeno dodajte u smjesu. Sve sjedinite dok ne dobijete glatko tijesto.

Pleh srednje veličine podmažite i pospite brašnom ili obložite papirom za pečenje. Sipajte tijesto i ravnomjerno ga rasporedite.

Preko tijesta poređajte pripremljene šljive. Lagano ih utisnite u tijesto, a zatim pospite cimetom i kašikom šećera.

Kolač pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180 stepeni oko 35 do 40 minuta. Vrijeme pečenja može zavisiti od rerne, pa čačkalicom provjerite da li je tijesto pečeno.

Kada se kolač ohladi, možete ga posuti šećerom u prahu i poslužiti.

Savjet: Ako su šljive veoma sočne, prije slaganja ih možete blago posuti sa kašikom griza. On će upiti višak soka i pomoći da kolač ostane lijepo pečen.