Velike vrućine u kombinaciji sa greškama pogubne po travnjak

Visoke temperature i dugotrajni periodi bez padavina mogu ozbiljno ugroziti travnjak, ali stručnjaci upozoravaju da pojedine uobičajene navike vlasnika dvorišta mogu dodatno pogoršati stanje trave.

Tokom toplotnih talasa trebalo bi izbjegavati pretjerano đubrenje, upotrebu herbicida i dosijavanje, dok košenje i zalivanje treba prilagoditi vremenskim uslovima.

Posebno osjetljive mogu biti trave hladnije sezone, koje tokom dugotrajnih vrućina usporavaju ili potpuno zaustavljaju rast i mogu poprimiti smeđu boju, iako se često oporavljaju nakon povratka nižih temperatura i vlage.

Sa herbicidima i dosijavanjem treba sačekati

Džejson MekKozland, tehnički koordinator kompanije Weed Man, upozorava da je trava tokom ekstremnih vrućina već pod velikim stresom, zbog čega primjena herbicida može izazvati dodatna oštećenja i usporiti njen oporavak, pa je tretiranje korova bolje odgoditi do umjerenijih temperatura.

Slično važi i za dosijavanje, jer je novom sjemenu potrebna stalna vlaga u zemljištu i povoljnija temperatura za uspješno klijanje, zbog čega se kasno ljeto i početak jeseni generalno smatraju znatno pogodnijim periodom za zasnivanje ili obnavljanje travnjaka.

Pretjerano đubrenje može napraviti više štete nego koristi

Tokom velikih vrućina treba biti oprezan i sa đubrivima, naročito kod trava hladnije sezone, poput livadarke, vlasulje i višegodišnjeg ljulja, jer prevelika količina brzo dostupnih hranljivih materija može oštetiti travu ili podstaći razvoj bolesti.

Trave toplije sezone, među kojima su bermudska trava, St. Augustine i zoysia, imaju drugačije potrebe tokom ljetnog perioda rasta, pa količinu i vrstu đubriva treba prilagoditi konkretnoj vrsti travnjaka i uputstvima proizvođača.

Košenje po najvećem suncu dodatno slabi travu

Stručnjaci savjetuju da se tokom toplotnog talasa izbjegava košenje u najtoplijem dijelu dana, a u periodima ekstremne vrućine ponekad je najbolje potpuno odgoditi košenje dok temperatura ne padne.

Kada se trava ipak kosi, ne bi trebalo ukloniti više od jedne trećine visine vlati odjednom. Nešto viši travnjak tokom ljeta može bolje podnijeti vrućinu i isušivanje zahvaljujući, između ostalog, razvijenijem korijenu.

Jutarnje zalivanje smanjuje gubitak vode i rizik od bolesti

Najpovoljnije vrijeme za zalivanje travnjaka je rano ujutro, približno između pet i devet ili deset časova, jer tada biljke mogu iskoristiti vlagu prije najvećih dnevnih vrućina, uz manje gubitke vode usljed isparavanja.

Zalivanje kasno uveče, posebno tokom toplog i vlažnog vremena, može ostaviti travu mokrom tokom noći i stvoriti povoljnije uslove za pojedine gljivične bolesti. Uključujući smeđu pjegavost, zbog čega stručnjaci preporučuju da se travnjak osuši prije noći.

I hodanje po travnjaku može napraviti štetu

Tokom suše i ekstremnih temperatura preporučljivo je smanjiti intenzivno hodanje, dječju igru, okupljanja i druge aktivnosti na travnjaku. Kombinacija gaženja, sabijanja zemljišta i vrućine može dodatno oslabiti već opterećenu travu.

Stručnjaci takođe preporučuju smanjenje kretanja ljudi i mašina preko travnjaka kada su trave hladnije sezone u stanju ljetnog mirovanja, a sa intenzivnijim održavanjem treba nastaviti nakon što se trava oporavi i ponovo počne da raste, navodi “MarthaStewart”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Novi talas velikih vrućina: Temperature bi mogle oboriti rekorde

Nakon nekoliko dana nešto prijatnijeg vremena, meteorolozi upozoravaju da bi Evropa uskoro mogla da se suoči s novim talasom ekstremnih vrućina.

Dugoročne prognoze pokazuju da bi krajem jula i početkom avgusta ponovo mogla da se formira takozvana toplotna kupola. To bi donijelo veoma visoke temperature u velikom dijelu kontinenta.

Iako su prognoze za period duži od sedam dana još podložne promjenama, meteorolozi iz Austrije i Njemačke upozoravaju da postoji mogućnost novog dugotrajnog toplotnog talasa.

Španija već pod udarom ekstremnih temperatura

Dok se dio Evrope oporavlja od prethodnog talasa vrućine, Španija je već pogođena trećim velikim toplotnim talasom ovog ljeta.

Prema podacima španske meteorološke službe AEMET, temperature bi u pojedinim dijelovima zemlje mogle dostići i 47 stepeni Celzijusa. To je blizu nacionalnom rekordu od 47,6 stepeni.

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

Najugroženiji će biti jugoistočni dijelovi zemlje, gdje je zbog visokih temperatura i suše povećan rizik od šumskih požara.

Meteorološki portal Severe Weather Europe navodi da je uzrok ekstremnih vrućina takozvana toplotna kupola, odnosno snažno polje visokog vazdušnog pritiska koje zadržava veoma topao vazduh pristigao iz sjeverne Afrike i Sahare.

Austrijski meteorolozi najavljuju novi toplotni talas

Meteorolog austrijskog javnog servisa ORF Markus Vadsak (Marcus Wadsak) upozorio je da bi novi talas vrućina mogao da počne oko 31. jula.

Na društvenim mrežama napisao je da mnogi već imaju utisak kako je ljeto završeno nakon nekoliko svježijih dana. Međutim meteorološki modeli pokazuju drugačiji razvoj situacije.

“Ali dolazi još nešto, i vjerovatno će biti ozbiljno”, poručio je Vadsak, prenosi Heute.

Prema njegovim riječima, novi talas mogao bi da potraje više dana i da se nastavi i početkom avgusta.

Pojedini modeli najavljuju i do 43 stepena

Dugoročne prognoze pojedinih meteoroloških servisa, među kojima je i Wetter.com, pokazuju mogućnost da bi početkom avgusta temperatura u Beču mogla da dostigne čak 43 stepena Celzijusa.

Ako bi se takav scenario ostvario, bio bi oboren dosadašnji austrijski rekord od 40,5 stepeni.

Ipak, meteorolozi upozoravaju da ovakve dugoročne prognoze treba tumačiti s oprezom. Vremenski modeli za period duži od sedam dana se često mijenjaju.

Toplotna kupola mogla bi zahvatiti dio srednje Evrope

Prema sadašnjim projekcijama, nad dijelom srednje Evrope mogla bi da se formira nova toplotna kupola.

Riječ je o meteorološkoj pojavi u kojoj snažno polje visokog vazdušnog pritiska zadržava veoma topao vazduh iznad istog područja. Zbog toga temperature ostaju izuzetno visoke i tokom dana i tokom noći.
U urbanim sredinama to dodatno pojačava osjećaj vrućine, jer se asfalt i beton sporo hlade, pa ni noći ne donose značajnije osvježenje.

Prognoze će biti preciznije narednih dana

Meteorolozi ističu da će naredni izlazi numeričkih modela pokazati da li će se scenario o novom dugotrajnom talasu vrućina potvrditi ili će intenzitet biti ublažen.

Za sada je izvjesno da bi kraj jula i početak avgusta ponovo mogli donijeti veoma visoke temperature u velikom dijelu Evrope, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovih sedam biljaka najbolje rashlađuje dvorište tokom vrućina

Kada temperature pređu 35 stepeni, većina ljudi spas od vrućine traži ispod tende ili uz klima-uređaj. Međutim, stručnjaci za hortikulturu ističu da određene biljke mogu značajno da doprinesu prijatnijoj temperaturi u dvorištu, na terasi ili balkonu.

Razlog nije samo hlad koji prave. Biljke kroz prirodan proces transpiracije ispuštaju vodenu paru, pa vazduh oko njih može biti svježiji i prijatniji nego na mjestima bez zelenila.

Evo koje biljke stručnjaci najčešće preporučuju za ljetne dane.

1. Lavanda

Osim što lijepo miriše i privlači pčele i leptire, lavanda odlično podnosi visoke temperature i sušu.

Najbolje uspijeva na sunčanim mjestima, a zbog guste krošnje doprinosi prijatnijem ambijentu u bašti.

2. Vinova loza

Ako želite prirodnu zaštitu od sunca na terasi ili pergoli, vinova loza je jedan od najboljih izbora.

Tokom leta pravi gust hlad, dok zimi, kada lišće opadne, propušta sunčevu svjetlost, pa ne zaklanja kuću.

3. Bambus

Pojedine vrste bambusa brzo rastu i formiraju gust zeleni zid koji može da posluži kao prirodna zaštita od sunca.

Osim toga, lišće bambusa doprinosi osjećaju svježine jer kroz isparavanje vode hladi okolni vazduh.

4. Hortenzija

Hortenzije vole vlagu i tokom ljeta razvijaju velike cvjetove koji dvorištu daju poseban izgled.

Ako se redovno zalivaju, mogu doprinijeti prijatnijoj mikroklimi oko mjesta za odmor.

5. Paprati

Paprati su idealne za sjenovite dijelove dvorišta ili terase.

Njihovi veliki listovi zadržavaju vlagu i doprinose osjećaju svježine, zbog čega se često sade u blizini mjesta za sjedenje.

6. Drvo javora

Ako imate dovoljno prostora, listopadno drvo poput javora može biti jedno od najboljih prirodnih rješenja protiv ljetnih vrućina.

Njegova široka krošnja pravi dubok hlad, a ispod drveta temperatura može biti nekoliko stepeni niža nego na otvorenom.

7. Jasmin

Jasmin je omiljena puzavica za pergole, ograde i terase.

Osim što pravi prirodnu zaštitu od sunca, tokom ljeta širi prijatan miris i doprinosi stvaranju hladnijeg kutka za odmor.

Kako biljke zapravo rashlađuju prostor

Biljke ne hlade vazduh kao klima-uređaj, ali mogu da poboljšaju mikroklimu oko kuće, prenosi Kurir.

Tokom procesa transpiracije korijen upija vodu iz zemlje, koja zatim kroz listove isparava u atmosferu. To isparavanje troši toplotnu energiju iz okoline, zbog čega se vazduh oko biljke prirodno hladi.

Istovremeno, krošnje i lišće sprečavaju direktno zagrijavanje tla, terasa i zidova kuće, pa površine ostaju znatno prijatnije tokom dana.

Biljke mogu da smanje osjećaj ljetne vrućine

Stručnjaci ističu da kombinacija drveća, puzavica i ukrasnog rastinja može napraviti veliku razliku tokom ljeta. Iako neće zamijeniti klima-uređaj u zatvorenom prostoru, dobro osmišljeno zelenilo može da stvori prijatniji ambijent u dvorištu, na balkonu ili terasi i učini boravak napolju mnogo podnošljivijim čak i tokom toplotnih talasa.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Podijeli tekst sa drugima na: