Kategorija: Edukacija

Biljkama morate posvetiti dosta pažnje i ljubavi, a postoje mnogi trikovi koji će vam pomoći da one rastu i izgledaju lijepo.
Sigurno niste znali da kesice čaja mogu da vam pomognu i za njegu biljaka.

Kad kesice iskoristite, odnosno skuvate čaj, nemojte ih bacati. Zakopajte ih u saksiju, žardinjeru ili zemlju u bašti, ukoliko je imate, i dobićete besplatno đubrivo za biljke!

Stručnjaci su objasnili da ove kesice sa biljem obezbjeđuju zemljištu neophodnu ishranu. Budući da čaj sadrži tanin i druge hranljive materije, nije čudo što služe kao prirodno đubrivo. Sama kesica je obično napravljena od vlakana biljke abaka, vrste drveta banane. Kesa i njen sadržaj rastvoriće se u zemljištu i obezbjediti zdravo okruženje za rast cvijeća i biljaka.

Eliminiše i štetočine

Još jedna prednost ovog prirodnog đubriva jeste što drži štetočine na odstojanju. Mljevena kafa je takođe ovdje od pomoći, samo zakopajte manju količinu u zemlju i vidjećete da vaše biljke zaobilaze insekti. Miris čaja i kafe tjera ove napasti i sprečava ih da vam unište biljke.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Drastično odricanje hrane, nedostatak vode, nerealni ciljevi – sve to može dovesti do suprotnog efekta prilikom dijetetskog režima
Pred vama je lista najčešćih grešaka koje čine osobe na nekoj od mnogobrojnih dijeta:

Praktikovanje brzih niskokaloričnih dijeta

Odlučni da brzo izgubite pet kilograma, okrećete se nekoj popularnoj brzoj dijeti. Možda vaš plan ne zahtijeva ništa osim grejpfruta ili nekog čorbuljka svakog dana. Idete logikom da ako smanjite svoj dnevni unos kalorija na ispod 1.000, neželjeni kilogrami će se istopiti. Ali smanjenjem kalorija tjerate metabolizam da uspori. Kada se dijeta završi, imate tijelo koje sporije sagorijeva kalorije i po pravilu se vraćate na staru težinu.

Preskakanje doručka

Preskakanje doručka mnogima izgleda kao jednostavan način da smanje unos kalorija, ali vas može učiniti gladnim tokom dana. Ova greška može dovesti do neplaniranog „grickanja“ na poslu i jedenja velike porcije za ručak, što povećava broj kalorija. S druge strane, doručak koji je bogat proteinima i vlaknima može obuzdati glad tokom cijelog dana.

Pretjerujete sa grickanjem između obroka

Ako ste od onih koji broje kalorije u svakom obroku, da li vodite računa i o užinama? Recimo, na stolu je kesica pereca, parče torte… Sve situacije u kojima nekontrolisano jedete između obroka mogle bi da sabotiraju inače dobro planiranu ishranu. Ako imate izbalansiran jelovnik, fokusirajte se i vodite dnevnik ishrane.

Nemate užinu?

Osobe koje ne jedu ništa između osnovnih obroka imaju veće padove šećera u krvi između njih, naročito ako su obroci neredovni i neadekvatni. Osobe koje imaju dvije užine dnevno lakše kontrolišu glad i nije im problem da izgube višak kilograma. Užine drže vaš metabolizam u „višoj brzini“, posebno ako su grickalice bogate proteinima. Orašasti plodovi su dobar izbor sa visokim sadržajem proteina. Naravno, greška je pretjerivati u količinama, jer su orašasti plodovi izrazito kalorični.

Kalorije se ne unose samo hranom

Kada brojimo kalorije iz hrane, mnogi zaborave da broje i kalorije iz pića. Ovo je velika greška ako uzmete u obzir da neke fensi kafe i alkoholna pića imaju više od 500 kalorija. Ako vam taj višak kalorija trenutno ne treba, one će se vrlo lako gomilati oko vašeg struka ili kukova u vidu masnih naslaga.

Previše proizvoda sa niskim sadržajem masti

Proizvodi sa niskim sadržajem masti mogu, a ne moraju da igraju važnu ulogu u vašoj ishrani. Samo zapamtite da malo masti nije isto što i niskokalorično, jer u ovim proizvodima nešto mora da se doda da bi se kompenzovala ta razlika u masnoći. Obično je to šećer. Najbolji način da saznate koliko masti, šećera i kalorija jedete jeste da provjerite deklaraciju na ambalaži proizvoda.

Izbacivanje mliječnih proizvoda

Punomasno mlijeko, sir i jogurt su tabu za neke popularne dijete sa interneta, ali izbacivanje mliječnih proizvoda može biti greška. Neka istraživanja sugerišu da tijelo sagorijeva više masti kada dobije dovoljno kalcijuma i proizvodi više masti kada je lišeno kalcijuma. Suplementi kalcijuma nemaju istu apsorpciju, tako da su mliječni proizvodi ipak bolje rješenje. Ovo je veoma važna grupa namirnica kod starijih osoba sa dijagnostikovanom osteoporozom i mlađe populacije koja još uvijek raste.

Pijete premalo vode

Voda je neophodna za sagorijevanje kalorija. Ako dozvolite da dehidrirate, vaš metabolizam se otežava, a to znači i sporiji gubitak težine. Zato pokušajte da dodate čašu vode svakom obroku i užini. Mnoge osobe pomiješaju osjećaj žeđi i gladi, što je još jedan problem u postizanju željene kilaže.

Brza hrana je uvijek greška

Svi znamo koliko je brza hrana ukusna i dostupna bukvalno svuda oko nas. Ali bogata je i zasićenim mastima, bijelim brašnom i veoma siromašna kad je riječ o važnim nutrijentima. Ne preporučujem je nikome, a ako samo malo više istražite, naći ćete mnogo ukusnije i nutritivno zdravije alternative.

Postavljanje ciljeva koji nisu realni

Ako kažete sebi da ćete u prvoj sedmici izgubiti 10 kilograma masnoće sa struka ili butina, znajte da to nije realno. Ako ste na dijeti i izgubite recimo do kilogram i po za sedmicu dana, umjesto da slavite, možda ćete se osjećati obeshrabreno što niste postigli svoj cilj. Realan cilj je od vitalnog značaja za uspješnu dijetu.

(Izvor vijesti: Politika/Magazin)

Donosimo vam jednu starinsku, porodičnu poslasticu koja se prenosi s generacije na generaciju, svaka sa svojim malim tajnama. Sočan čokoladni kolač sa aromom amareta, suvim grožđem i topljenom čokoladom, a sve počinje sa bajatim hljebom.

Još ako ga poslužite uz kuglu sladoleda od vanile? Prava fantazija.

Sastojci:
• 700 ml mlijeka
• 400 g bajatog hljeba
• 100 g kakaa
• 100 g suvog grožđa
• 100 g biskvita amareti (ili mljevenih bademastih keksića)
• 100 g šećera
• 80 g crne sjeckane čokolade
• 70 g badema
• 2 jaja
• Liker od amareta
• Puter i šećer za kalup
• Prstohvat soli

Priprema:

Suvo grožđe potopite na 15 minuta u malo likera od amareta. Hljeb iskidajte na komade i prelijte ga mlijekom. Ostavite da odstoji 20 minuta, povremeno promiješajte da upije mlijeko ravnomjerno.

Kada hljeb omekša, izmrvite ga rukama, lagano ga iscijedite ako je previše mokar. Dodajte izmrvljen amareti keks, kakao, šećer, umućena jaja sa prstohvatom soli, ocijeđeno suvo grožđe, bademe i komadiće čokolade.

Smjesu sipajte u prethodno puterom podmazan i šećerom posut kalup.

Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 45 minuta. Ako površina počne da tamni previše, pokrijte folijom.
Kada je kolač pečen, ostavi ga da se malo ohladi, ali najbolji je dok je još topao, poslužen uz kuglu sladoleda od vanilije.

Savjeti za serviranje:

Za dodatni efekat, pospite kolač prah šećerom, dodajte listiće badema ili kapljicu likera pored sladoleda. Svaki zalogaj će vas vratiti u djetinjstvo i podsjetiti koliko su jednostavni recepti – oni najukusniji.

Prijatno i ne bacajte hljeb, pretvorite ga u čokoladnu čaroliju.

(Izvor vijesti:Superžena/Nezavisne novine)

Za ljude koji žive sa srčanim oboljenjima ili faktorima rizika kao što je visok krvni pritisak, visoke temperature mogu biti posebno opasne, a klimatske promjene ih čine sve češćim.

Na ekstremnim vrućinama, ljudsko tijelo naporno radi na regulisanju temperature, a glavni mehanizam je znojenje. To znači cirkulaciju veće količine krvi na površini vaše kože.

“Ovo dodatno opterećuje vaše srce. Mora jače da pumpa da bi se rešilo te toplote”, rekla je Keli van Hojgten, medicinska sestra i menadžerka programa za srce u zdravstvenom timu organizacije “Srce i moždani udar”.

“To može da dovede do dehidracije, posebno kod prekomernog znojenja. I može da se manifestuje simptomima kao što su grčevi, iscrpljenost i toplotet:

Prvi priorit: Održavanje hladnoće

Preduzmite ove korake da biste spriječili bolesti povezane sa vrućinom.

• Budite spremni. Naviknite se da proveravate lokalnu prognozu ili aplikaciju za vremensku prognozu kako biste mogli da planirate unaprijed. Održavajte svoj dom hladnim.

• Zatvarajte prozore i roletne tokom vrućih dana; ako nemate klima uređaj, otvorite vrata uveče da biste uhvatili povjetarac.

• Ostanite hidrirani. Pijte vodu tokom cijelog dana, najbolje čašu vode na svaki sat. “Ako čekate dok ne osetite žeđ, može biti prekasno”, istakla je”Hojgten.

Pijte vodu, izbjegavajte zaslađena pića i sokove.

• Manji, česti obroci biće lakši za varenje. Sadržaj vode u voću poput lubenice, breskvi i jagoda može vam pomoći da ostanete hidrirani.

Izbjegavajte špic. “Kažemo našim pacijentima da se drže podalje od sunca između 11 i 15 časova”, naveo je farmaceut Rijad Vilijams.

• Potražite hlad ili ostanite u zatvorenom prostoru ako možete, sa ventilatorom ili klima uređajem. Ako nemate pristup klima uređaju, razmislite o posjeti javnoj biblioteci, tržnom centru ili drugom rashlađenom mjestu.

• Planirajte fizičku aktivnost, uključujući baštovanstvo i šetnje, za jutarnje ili večernje sate. Obucite se za prikladno. “Svijetla i široka odjeća može da vam pomogne da se osjećate udobno”, navela je van Hojtgen.

• Zaštitite se od sunca. Nosite šešir i naočare za sunce (sa UVA i UVB zaštitom) kada ste napolju. Zaštitite ruke laganim dugim rukavima i često nanosite kremu za sunčanje na izloženu kožu. Pronađite načine da se rashladite. Vlažna krpa ili sprej mogu pomoći u hlađenju kože. Ili pokušajte sa mlakim tušem. Izbjegavajte hladne tuševe, koji mogu da suze krvne sudove i uspore gubitak toplote.

• Pratite svoje zdravlje. Simptomi povezani sa toplotom, poput vrtoglavice i glavobolje, mogu vas iznenaditi. Budite ispred njih tako što ćete praviti česte pauze od aktivnosti i ostati hidrirani.

Znaci opasnosti na koje treba obratiti pažnju

Ekstremne vrućine mogu vas brzo dehidrirati, posebno tokom fizičke aktivnosti. Znaci uključuju jaku žeđ i nedostatak mokrenja, tamnožuti urin, umor, vrtoglavicu ili konfuziju. Odmorite se i pijte vodu da biste nadoknadili tečnost.

Toplotna iscrpljenost i toplotni udar su ozbiljnija stanja. Budite pažljivi na ove znake kod sebe i drugih.

Uprkos svom imenu, toplotni udar nije povezan sa sunčanicom.

“Ovo je uglavnom rezultat gubitka vode usljed prekomjernog znojenja”, pojasnila je van Hojgten.

“Sklonite se sa vrućine i preduzmite korake da se brzo ohladite i rehidrirate”, dodala je.

Simptomi uključuju:

• obilno znojenje
• slabost
• vrtoglavicu
• mučninu
• glavobolju
• ubrzano disanje i otkucaje srca
• ekstremnu žeđ (suva usta ili lepljiva pljuvačka)
• smanjeno mokrenje (urin može da bude tamno žut)

Toplotni udar je vrlo ozbiljno stanje i zahteva stručnu pomoć.

“To znači da je regulacija tjelesne temperature otkazala”, istakla je van Hojgten. Odmah pozovite lokalni broj za hitne slučajeve ako vi ili neko sa vama doživite ove simptome na ekstremnoj vrućini: koža je vruća i suva, nije znojna i može biti crvena konfuzija i uznemirenost ili umor vrtoglavica ili nesvestica ubrzan rad srca mučnina, povraćanje, dijareja glavobolja

Premjestite osobu na hladno mjesto dok čekate pomoć. Natopite kožu hladnom vodom i lepezom je opustite da biste smanjili toplotu. Kese sa ledom mogu pomoći; postavite ih na prepone ili pazuh.

Upozorenje o lijekovima

Farmaceut Rijad Vilijams je naveo da vrućine mogu da utiču na način na koji neki lijekovi djeluju.

Evo njegovih savjeta o četiri vrste lijekova koje se često propisuju ljudima sa srčanim oboljenjima ili visokim krvnim pritiskom.

• Ako uzimate diuretike

“Oni izbacuju višak tečnosti. Zato treba da pratite znake dehidracije i da se pobrinete da održavate adekvatan unos tečnosti tokom dana”.

• Ako uzimate ACE inhibitor

“Ovi lijekovi mogu smanjiti osećaj žeđi i povećati rizik od niskog krvnog pritiska. Pacijenti treba da ostanu hidrirani. Ustajte polako iz sjedećeg ili ležećeg položaja kako biste izbjegli vrtoglavicu ili nesvjesticu”.

• Ako uzimate blokator kalcijumovih kanala

“Ovi lijekovi opuštaju arterije i mogu izazvati nizak krvni pritisak na ekstremnim vrućinama. Zato je ključno da ostanete hidrirani. Redovno koristite aparat za mjerenje krvnog pritiska kako biste bili sigurni da ne padne prenisko”.

• Ako uzimate beta blokator

“Beta blokatori mogu smanjiti vaš otkucaj srca i ograničiti sposobnost vašeg tijela da se ohladi. Savetujemo tim pacijentima da izbjegavaju visoke temperature i da budu oprezni zbog znakova pregrevanja”, rekao je Vilijams

(Izvor vijesti: B92)

Čuvajte se krpelja: Njihov ubod može dovesti do teških oboljenja, pa čak i smrti

Lajmska bolest je multisistemska infektivna bolest izazvana bakterijom Borrelia burgdorferi. Mogu biti zahvaćeni svi organi, a najčešće: koža, nervni sistem, zglobovi i srce.

Ovaj nozološki entitet poznat je od 1975. godine, i to pod raznim nazivima, no uglavnom je povezan sa imenom lokaliteta Lyme u sjevernoameričkoj državi Connecticut, gdje se bolest prvi put pojavila u epidemijskim razmjerama. Od tog vremena registruje se povećana incidencija obolijevanja, što je s jedne strane posljedica boljeg poznavanja kliničkih manifestacija, a s druge strane egzaktnije dijagnostike.

U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama bolest izazivaju najmanje tri srodne vrste borelija: Borrelia burgdorferi sensu stricto, Borrelia garinii i Borrelia afzelii. Genotipske razlike među ovim borelijama dijelom su odgovorne za različita klinička ispoljavanja kod inficiranih osoba. Bolest prenose razni krpelji iz kompleksa Ixodes ricinus/persulcatus. U SAD je glavni vektor Ixodes scapularis, u Evropi Ixodes ricinus, a u Aziji Ixodes persulcatus.

Nastanak bolesti

Poslije uboda krpelja i inokulacije B. burgdorferi u kožu, one se mogu širiti lokalno u koži ili putem krvi i limfe po tijelu. U tankom crijevu krpelja borelije ispoljavaju OspA i OspB protein, a nakon uzimanja krvnog obroka i prelaska u pljuvačne žlijezde krpelja, ispoljavaju i OspC i druge proteine što je važno za patogenezu bolesti.

Nakon inkubacije od 3 do 32 dana, uzročnici se mogu lokalno širiti i izazvati karakterističnu kožnu promjenu erythema migrans. Ulaskom u krv dolazi do diseminacije borelija, tokom koje mogu zahvatiti razne organe, a prije svega one prema kojima pokazuju tropizam kao što su centralni nervni sistem, zglobovi, srce i koža.

Diseminaciji borelija značajno doprinosi i njihova sposobnost da se vežu za trombocitne integrine. Osim toga, imunski odgovor na infekciju se razvija tek poslije nekoliko sedmica, što takođe doprinosi diseminaciji uzročnika bolesti. Najprije se razvija snažan ćelijski, poslije čega slijedi sporiji humoralni imunski odgovor. Sva zahvaćena tkiva pokazuju histološki infiltraciju limfocitima i plazma ćelijama, uz propratni vaskulitis.

Kliničke manifestacije lajmske borelioze

Bolest se najčešće razvija kroz tri stadijuma. Prva dva stadijuma odgovaraju ranoj, a treći stadijum kasnoj infekciji. Stadijumi bolesti se mogu preklapati, većina bolesnika ne prolazi kroz sve stadijume, a do serokonverzije može doći i kod asimptomatskih osoba.

I stadijum (lokalizovani erythema migrans)

Poslije uboda krpelja i inokulacije borelija u kožu, uzročnik se širi lokalno i kod 60 do 80 % bolesnika nastaje erythema migrans, koji može biti praćen temperaturom i/ili regionalnim limfadenitisom. Crvenilo se širi centrifugalno, može biti homogeno ili prstenasto sa središnjim blijedilom, dostižući prosječno 15 cm u prečniku.

Erythema migrans obično blijedi i nestaje tokom 3 do 4 sedmice, a kod neliječenih bolesnika može se održavati i do 14 mjeseci. Antibiotska terapija obično skraćuje trajanje eritema i u značajnoj mjeri prevenira kasne manifestacije bolesti.

II stadijum (diseminovana infekcija)

Već nekoliko dana ili sedmica nakon uboda krpelja, borelije se mogu proširiti po cijelom organizmu. Diseminovana infekcija je često povezana sa simptomima na koži, nervnom i mišićno-koštanom sistemu. Kod oko 20 % bolesnika u SAD i oko 2–8 % u Evropi pojavljuju se sekundarne kožne lezije u obliku manjih EM, tj. prstenastih promjena.

Od neuroloških manifestacija najčešće se javljaju limfocitni meningitis, meningo-radikuloneuritis (Bannwarthov sindrom), kranijalni neuritis, a znatno rjeđe encefalitis, mijelitis i cerebralni vaskulitis. U Evropi se kao najčešća neurološka manifestacija javlja Bannwarthov sindrom, koji čini trijas: limfocitni meningitis, Bellova paraliza i radikulopatija sa jakim, povremeno iridirajućim ili migratornim bolovima.

Kardijalne manifestacije se javljaju kod 4–8 % bolesnika sa lajmskom boreliozom. Najčešće se sreću različiti stepeni atrioventrikularnog bloka. Kod nekih bolesnika opisan je akutni mio- i perikarditis. U ovom stadijumu može se vidjeti i lymphocytoma ili lymphadenosis benigna cutis (LBC) – solitarni čvorić ili plak, obično na ušnoj resici kod djece, ili bradavicama kod odraslih.

U kliničkoj praksi posebne probleme zadaje tzv. post-lajm sindrom. Bolesnici se žale na artralgije, mijalgije, bolove u vratu, glavobolju i umor. Patogeneza nije jasna, ali se smatra da simptomi nastaju kao rezultat imunoloških reakcija. Tegobe obično spontano prolaze za manje od 6 mjeseci.

III stadijum (perzistentna infekcija)

U ovom stadijumu može se javiti hronični lajmski artritis koji traje duže od godinu dana. Zahvaćen je jedan ili nekoliko zglobova, sinovija pokazuje viloznu hipertrofiju, fibrinske naslage i infiltrate mononuklearnim ćelijama. Češće se javlja kod osoba sa HLA-DR2 i HLA-DR4.

Najbolje definisana kasna neurološka manifestacija je progresivni encefalitis. Za razliku od Bannwarthovog sindroma, ovaj oblik se ne povlači spontano. Javljaju se problemi sa pamćenjem, depresija, glavobolja i dezorganizovanost. U likvoru se nalaze antitijela na B. burgdorferi, a na NMR-u mozga često se vide lezije bijele mase. Kožna manifestacija je Acrodermatitis chronica atrophicans (ACA) – plavkasto-crvene promjene i otok na distalnim ekstremitetima, koje prelaze u atrofiju.

Kongenitalna infekcija

Postoji sumnja da B. burgdorferi može izazvati oštećenja ploda, ali to nije egzaktno dokazano. Prije dvadesetak godina dokazan je transplacentarni prenos kod dvoje novorođenčadi koja su preminula, a čije su majke bile inficirane tokom trudnoće. U jednoj retrospektivnoj studiji kod 5 od 19 trudnica sa lajmskom bolešću utvrđena su fetalna oštećenja, ali bez direktne potvrde uzročne povezanosti.

Za sve oblike lajmske bolesti kod trudnica preporučuje se parenteralno liječenje ceftriaksonom, iako ne postoji opšti konsenzus.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu kliničkih manifestacija, epidemioloških podataka (ubod krpelja) i seroloških testova. Definitivna dijagnoza se može postaviti kultivacijom B. burgdorferi (najuspješnije iz erythema migrans promjene). Serološki testovi (ELISA, IFA, Western blot) se koriste za potvrdu. Moguće su lažno pozitivne i negativne reakcije.

IgM antitijela se javljaju između 2. i 4. sedmice nakon infekcije, a IgG od 6. do 8. sedmice i mogu ostati prisutna godinama, čak i doživotno.

Liječenje

Zavisi od stadijuma bolesti:

I stadijum: azitromicin, doksiciklin, amoksicilin ili cefuroksim, 14–21 dan.

Neurološke manifestacije: ceftriakson 2 g dnevno 2–4 sedmice, alternativno cefotaksim ili kristalni penicilin.

Reumatske manifestacije: doksiciklin, amoksicilin, ceftriakson ili penicilin, 30–60 dana.

Lajmski karditis: ceftriakson ili doksiciklin, 2–4 sedmice.

Prognoza i prevencija

Terapijski odgovor je najbolji ako se liječenje započne u ranoj fazi. Kasnije liječenje je takođe efikasno, ali je oporavak duži. Većina pacijenata se potpuno oporavi.

U SAD postoji vakcina za prevenciju lajmske bolesti – rekombinantni lipoprotein A sa adjuvansom, u tri doze: 0, 1. i 12. mjesec. Treća doza se daje u aprilu kako bi se zaštita poklopila sa sezonom.

(Izvor vijesti: B92)

Muve i ose drži dalje od vaše kuće, a božanstveno miriše. Ukoliko već niste, obavezno isprobajte ovaj trik.

Umjesto raznih hemijskih preparata koji ne garantuju uspjeh, evo nekoliko prirodnih i jednostavnih načina da se nosite sa problemima osa i muva.

Ose nisu neko s kim želite da imate posla i najbolje je da ih se riješite prije nego što postanu „bjesne“ i opasne.
Mirisne biljke ili eterična ulja

Mjesta na kojima se ose „skupljaju“ poprskajte mješavinom vode i ulja nane u odnosu 1:5, u vazduhu, a ne direktno po površini. Nana u tegli će takođe odbiti ove insekte. Pomaže i citronela, timijan, karanfilić i geranijum. Možete koristiti svijeće sa mirisom ovih biljaka ili aroma lampu za eterična ulja.

Ose i muve se okupljaju da bi jele, pa je jedan od načina da spriječite njihovu pojavu pokrivanje i čuvanje hrane u frižideru ili ostavi.

Nakon jela, odmah uklonite prazne tanjire sa stola, a ostatak bacite u smeće. Držite kante za otpatke dalje od mjesta gdje sjedite ili se odmarate i obavezno spustite poklopac.

Napravite zamku

Odrežite vrh plastične flaše koja je zatvorena poklopcem i okrenite je naopako kao zatvoreni lijevak. Podmažite unutrašnjost lijevaka uljem kako ose ne bi mogle da se popnu kada uđu u zamku.
U sredinu stavite mamac, na primjer meso ili slatkiše. Okačite zamku na drvo ili ogradu dalje od mjesta gdje boravite. Testirano – radi!