Frižider koji prepoznaje članove porodice po glasu

Južnokorejska kompanija Samsung predstavila je pametne frižidere koji umiju da prepoznaju članove porodice po glasu, što omogućava personalizovano korišćenje ekrana na vratima uređaja.

Samsung je unapredio svog digitalnog asistenta na bazi vještačke inteligencije Biksbi (Bixby), tako da ovaj alat u zavisnosti od glasa korisnika može da na vratima uređaja prikaže njegov plan obaveza ili omiljene slike, kao i da automatski aktivira prilagođeni režim komandi.

Biksbi može da obavlja razne zadatke poput podešavanja podsjetnika, slanja poruka i kontrole uređaja, a sposoban je za učenje i prilagođavanje željama korisnika.

Samsung nije uspio da se pozicionira na tržištu pametnih zvučnika, tako da integracija u kućne aparate ostaje njegov glavni kanal za razvoj personalizovanih funkcija, dodaje portal.

Divizija Samsung elektroniks, koja proizvodi pametne frižidere i druge elektronske uređaje, u fiskalnoj 2024. zabilježila je svoj drugi najveći prihod u istoriji, u iznosu od 259 milijardi dolara, dok je profit iznosio 33,62 milijarde dolara, preneli su ranije mediji.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nikad ne punite telefon u autu, evo i zašto

Svako bi, vjerovatno, pomislio da punjenje pametnih telefona u automobilu tokom odlaska na posao djeluje kao veoma praktično rješenje koji štedi vrijeme.

To, međutim, baš i nije tako, pošto primjeri iz prakse pokazuju da dopuna baterija na ovaj način može da nanese više štete nego koristi.
Priključivanje telefona na USB port u kolima nije sasvim bezazleno, pa ako niste baš očajni zbog jednocifrenog broja procenata u gornjem desnom uglu ekrana, punjenje bi tokom vožnje trebalo da izbjegavate. Evo i zašto!

Malo struje

USB priključci u automobilima često daju manje struje nego što je to današnjim pametnim telefonima potrebno, zbog čega samo punjenje može izgledati kao da telefon jedva i može da se puni.
Dobar doo onih koji praktikuju da na ovaj način dopunjavaju baterije svojih uređaja primjetili su da se telefoni vrlo sporo pune – ako se uopšte i pune, tokom vožnje na posao ili sa posla.

“Razlog je to što pametni telefoni koriste više energije za punjenje, nego što punjači namjenjeni za korišćenje u automobilima mogu da obezbjede”, ističe Bred Nikols iz informatičke kompanije Staymobile.

(Pre)Više struje

Do problema, međutim, može da dođe i ako se za punjenje koriste “starinski” priključci za upaljač, odnosno USB adapteri za isti.

Iako noviji modeli automobila uglavnom nemaju upaljače kao dio osnovne opreme, većina ih i dalje ima bar jednu okruglu utičnicu od 12V kakve su služile za njihovo napajanje. A iz njih telefon može da dobije više struje nego što mu je potrebno, objašnjava Nikols.

Razlog je to što većina utičnica od 12V može da napaja uređaje strujom do 10 ampera, dok većina punjača za telefone koristi struju od jednog do tri ampera. A previše struje može da pregrije telefon i ošteti njegove dijelove.

Akumulator

Punjenje telefona tokom vožnje moglo bi i da isprazni akumulator automobila, navodi sajt GoCharge. Ukoliko je dat kontakt i automobil ima struje, ali je motor ugašen, i pritom npr. rade radio i/ili klima uređaj, telefon koji se puni će dodatno crpjeti energiju iz akumulatora.

To obično nije od većeg značaja kod nov(ij)ih automobila sa ispravnim akumulatorima, ali kod starijih četvorotočkaša može dovesti do osjetnog pražnjenja.
Rješenje – powerbank

Punjenje telefona u automobilu, pa ni uz upotrebu bežičnog indukcijskog punjača, ne može da dopuni bateriju više od procenta dovoljnog za održavanje na trenutnom nivou napunjenosti.

Zaključak je da punjenje u kolima može da posluži samo kao prva pomoć u situacijama kada treba obaviti neki važan ili hitan poziv, dok o ozbiljnijem punjenju treba razmišljati kod kuće i u kancelariji, ili sa sobom uvijek nositi eksternu bateriju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je Temu i kako se koristi?

Instagram profil “Maps Interlude” objavio je kartu Europe koja prikazuje koje su aplikacije najviše instalirane u europskim zemljama tokom 2024. godine.

Dominirale su tri aplikacije, od kojih je najpopularnija bila Temu, a odmah iza nje je TikTok 

Šta je Temu?

Temu je internet prodavnica, odnosno aplikacija za kupovinu putem telefona ili računara, slična kao AliExpress, eBay, Amazon ili Shein.

Putem Temu-a mogu se naručiti razne stvari iz Kine, kao što su odjeća, obuća, torbe, alat, kuhinjski pribor, igračke, ukrasi za kuću, kozmetika i elektronika.

Cijene su uglavnom niske jer proizvodi dolaze direktno od proizvođača.

Aplikacija se instalira na mobilni telefon tako što se pronađe u prodavnici aplikacija (Google Play za Android telefone ili App Store za iPhone).

Nakon instalacije, potrebno je registrovati se tako što se unese ime, e-mail adresa ili broj telefona.

U aplikaciji se lako pretražuju proizvodi tako što se u polje za pretragu upiše ono što vas zanima, na primjer „muški džemper” ili „alat za drvo”.

Kada se pronađe željeni proizvod, klikne se na dugme za dodavanje u korpu, a zatim se izvrši narudžba unosom adrese i podataka za plaćanje.

Sistem bezbjedan

Plaćanje se najčešće vrši platnom karticom (Visa ili MasterCard), a sistem je bezbjedan.

Nakon kupovine, proizvod se šalje na kućnu adresu. Dostava je najčešće besplatna ili vrlo jeftina, a paket stiže u roku od sedam do dvadeset dana, u zavisnosti od vrste proizvoda i lokacije.

Temu je legalna i popularna aplikacija koju koristi veliki broj ljudi širom svijeta.

Ako kupac nije zadovoljan naručenim proizvodom, robu može vratiti, a povrat u mnogim slučajevima ne košta ništa.

Svaka narudžba može da se prati putem aplikacije, a kupac dobija obavještenje kada pošiljka stigne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li smo postali zavisni od mobilnog telefona i interneta?

Trenutno, od 8,1 milijarde stanovnika na zemlji više od 70 posto koristi mobilni telefon.

Ovisnost od pametnih telefona nije prepoznata u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, niti u dijagnostičkim kriterijima, napominje , Doris Elena Herera, specijalistica psihijatrije.

Prim. dr Ivica Mladenović ističe da roditelji dovode djecu, mladi ljudi dolaze zbog problema ovisnosti od mobilnih telefona, a psihijatri nemaju konkretnu dijagnozu i prinuđeni su da se dovijaju.

Više od 70 posto stanovništva ima mobilni

Trenutno, od 8,1 milijarde stanovnika, koliko ih ima na planeti Zemlji, urbane sredine zauzimaju 58,2 posto. Od toga je ukupno 5,81 milijarda korisnika mobilnih telefona, što je više od 70 postotaka. Korisnici interneta čine 5,64 milijarde ljudi, što je skoro 70 postotaka ukupne populacije, a korisnici društvenih mreža njih je 5,31 milijarda, što je skoro 65 postotaka.

Najviše ljudi na internet ide u potrazi za informacijama. Zatim slijede druženja, gledanje raznih video-zapisa, praćenje vijesti, traganje za sajtovima na kojima se može vidjeti kako se nešto radi. Visoko se kotiraju i pronalaženje mjesta za odlazak na odmor, obrazovanje, igranje igrica i upoznavanje novih ljudi.

Sajt koji se najviše koristi je Gugl, koji bilježi 81,4 milijarde mjesečnih posjeta. Slijede Jutjub sa 28,9 milijardi, Fejsbuk 11,8 milijardi, Instagram, Iks (nekada Tviter), Votsap (WhatsApp), Vikipedija, ChatGPT, a TikTok je na 14. mjestu.

Polovina ljudi spava sa svojim mobilnim

Ukupno vrijeme provedeno na internetu je šest sati i 38 minuta dnevno, od čega na društvenim mrežama: dva sata i 21 minut.

Podaci jednog istraživanja provedenog u Sjedinjenim Državama pokazuju da prosječan Amerikanac provjerava svoj telefon 205 puta dnevno – svakih pet minuta dok je budan. U prvih 10 minuta poslije buđenja, 80,6% korisnika provjerava telefon.

Skoro 70% ispitanika koristi telefon dok je u toaletu. Više od polovine je slalo poruku nekome ko je u istoj prostoriji s njima. Više od polovine spava sa svojim mobilnim telefonom. Trećina telefon koristi i dok vozi.

Doris Elena Herera, specijalistica psihijatrije, smatra da u svjetlu današnjeg načina života i ekspanzije tehnologije, mobilni telefoni su postali nužnost.

“Međutim, iz ugla psihijatrije, potrebno je mnogo više od ekscesivnog vremenskog korišćenja mobilnih telefona da bismo nešto mogli imenovati kao ovisnost”, napominje Herera.

Ovisnost od pametnih telefona nije prepoznata u međunarodnoj klasifikaciji bolesti i također u dijagnostičkim kriterijima Američke asocijacije psihijatara. Postoje prepoznati kriteriji za ovisnost o supstancama, za ovisnost o kockanju kao bihevioralna ovisnost, ali ne postoje jasno definirani kriteriji za ovisnost o mobilnim telefonima.

Veliki broj ovisnika, a ne postoje kriterijumi

Prim. dr Ivica Mladenović, načelnik Klinike za bolesti ovisnosti na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, ističe da je frapantna činjenica da ne postoje kriteriji za ovisnost o mobilnim telefonima u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, s obzirom na postojanje velikog broja ovisnika.

“Recimo u Kini, ovisnost o mobilnim telefonima ide čak do 25% srednjoškolaca i studentske omladine, u Koreji je nekih 20%. Međutim, interesantno je da u Evropi i u Americi posljednjih desetak godina postoji tendencija da se uopće ne rade istraživanja. Nekako mi se čini da ulazimo u problem normalizacije. I onda imate jednu diskrepanciju”, ističe dr Mladenović.

Roditelji dovode djecu, mladi ljudi dolaze zbog problema, a psihijatri nemaju konkretnu dijagnozu i onda su prinuđeni da se dovijaju s dijagnozama za stvari koje su očigledno prisutne, dodaje gost Beogradske hronike.

“Imamo poremećaj pažnje, imamo depresiju, anksiozno-depresivni poremećaj, ali moramo stavljati neke druge dijagnoze kao ulazne da bismo mogli tretirati samu ovisnost.“

Ako bi se pretjerano korišćenje mobilnog telefona imenovalo ovisnošću, ono bi uključivalo i kriterije kao što su pad akademskih postignuća, ili pad u bilo kojoj drugoj oblasti života, okupiranost korišćenjem i zapostavljanje svih drugih obaveza, objašnjava dr Herera.

“Opsesivno provjeravanje telefona u cilju da vidimo novo obavještenje, znači žudnja za korišćenjem telefona u trenutku kada on nije dostupan ili ne smije biti dostupan. U pomenutom američkom istraživanju 20% ljudi osjeća anksioznost ukoliko im je baterija pri kraju, a kamoli ako im telefon nije blizu“, napominje Herera.

Ne postojimo ako nemamo profil na društvenim mrežama

Dr Mladenović podsjeća da je još prije deset godina na jednom stručnom skupu predstavio rad „Ako nemate profil na Fejsbuku, ne postojite“. Danas je to daleko izraženije jer ako nemamo profil na društvenim mrežama – ne postojimo ne samo za društvo, već ne postojimo ni za sebe, smatra psihijatar.

“Imamo sada generaciju mladih, komotno mogu reći do neke 25. pa i 30. godine, koji virtualni svijet i mobilne telefone već doživljavaju kao dio ličnosti. Tako da je jako diskutabilna priča šta mi možemo učiniti u tom kontekstu. Znate, drogu oduzmemo i oni se srede. Telefon, virtualni svijet – to ne možemo oduzeti. Moramo sve svesti na neku razumnu mjeru, a već imamo ljude koji nemaju unutrašnji svijet. Unutrašnji svijet je – ‘ja postojim zato što imam životnu filozofiju’. U današnjem društvu mi postojimo zato što imamo profil.”

Ne možemo ukinuti virtualni svijet, ali moramo naći pravu mjeru

S druge strane, može se reći i da nije sve tako crno. Posljednji podaci pokazuju da su PISA testove najbolje riješili učenici Estonije koji su usmjeravani kako na pravi način koristiti mobilne telefone.

U mnogim zemljama, poput Južne Koreje, Španije, Sjedinjenih Američkih Država…, veliki akcenat stavlja se na neku vrstu kampova za „digitalni detoks“.

“Koncipirani su na principu potpunog izmještanja od mobilnih telefona, gdje se oni, kako kroz psihoterapijski pristup – na primjer, kognitivno-bihevioralnu terapiju, grupe podrške – uče kako ograničiti svoju uporabu pametnih telefona, i kako ojačati svoje sposobnosti koje će ih odvući od daljeg ekscesivnog korišćenja. To bi bio neki plan tretmana, kako u Estoniji, tako i u drugim zemljama koje su formalizirale neku vrstu liječenja”, navodi dr Herera.

“Moguće je naći ravnotežu, ali je nemoguće bez učešća sistema. Treba reći, Šveđani od prvog do četvrtog razreda osnovne škole izbacuju kompjutere i mobilne telefone. Sto milijardi eura Švedska je dala za olovke i sveske. Vraćaju djecu nekim manuelnim sposobnostima, poboljšanju koncentracije, i mislim da je to najbolji mogući put“, ističe prim. dr Ivica Mladenović.

(Izvor: RTS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovih pet stvari ne objavljujte na mrežama

Na raznim društvenim mrežama i platformama, kao što su Instagram, Facebook, Linkedin, X (bivši Twitter) i raznim drugim aplikacijama, većina ljudi danas je aktivni učesnik.
Bilo da učestvuju u žestokim raspravama na platformi X, ili žele da ojačavaju svoj profil na Linkedin-u koristeći AI alate, korisnici moraju da znaju da će početi da ostavljaju neke informacije (htjeli to ili ne), koje mogu da ugroze njihovu bezbjednost i da na taj način dovedu u opasnost sebe ili svoju porodicu.

Shodno tome, u nastavku pročitajte kojih je to pet stvari koje nikada ne bi trebalo da dijelite na društvenim mrežama, kako biste pomenute rizike izbjegli.

Ne treba nikako da zaboravimo da sve što napišemo, komentarišemo, ili podijelimo neku fotografiju ili video zapis, ostaje zauvijek na internetu.

Kada previše dijelimo o sebi na društvenim mrežama, na određeni način “crtamo metu na leđima” i tako sebe činimo ranjivijim na sve vrste rizika, kao što su krađa identireta, prevare, lični napadi i slično.

Ovo su neki od predloga, koje je na listu onoga što ne treba da dijelimo na društvenim mrežama rasporedio portal SlashGear.

Lični podaci

Vaša privatnost je ključna, pa shodno tome izbjegavajte da dijelite osetljive informacije kao što su datum rođenja, adresa stanovanja ili detalji o ličnom životu, koje mogu da zloupotrebe potencijalni prevaranati. Nisu vam svi prijatelji sa veba “baš prijatelji” na koje se možete osloniti i kojima možete vjerovati. Prevaranti uvijek traže informacije na društvenim mrežama koje im mogu pomoći da urade stvari kao što su provale u naloge ili prijave za kreditnu karticu na vaše ime.

Takođe, treba da izbjegavate objave koje se odnose na gradove u kojima ste živjeli, školu koju ste završili, vaše godine ili adresu. Prevaranti mogu i da iskoriste ove podatke za “fišing” poruke kojima vas mame da objavite još više svojih ličnih informacija, što poslije koriste za različite sajber napade.

Planovi za putovanje

Većina korisnika društvenih mreža je uzbuđena kada je u pitanju putovanje i to žele da podijele sa prijateljima. Definitivno je velika greška uraditi tako nešto, jer ostavljate vrata “na izvol’te”. Takve vrste informacija ukazuju kriminalcima da ste odsutni od kuće i čini vaš dom dobrom metom za provale. Takođe, dok ste na putu, ne dijelite podatke sa vaših računa iz restorana, jer oni sadrže barkodove i QR kodove sa kojih se lako može ustanoviti gdje se trenutno nalazite.

Takođe ne dijelite fotografije koje otkrivaju vašu lokaciju (koliko god to zvučalo loše), bar ne dok ste u tom trenutku na toj lokaciji, a ako baš morate da dijelite fotografije sa putovanja, barem nemojte da obilježavate lokaciju na kojoj se nalazite, već to učinite nakon što sa nje odete. Najsigurnija opcija u ovom slučaju je da to fotografije ipak dijelite kada se vratite sa puta.

Fotografije i informacije o djeci

Prilikom objave fotografija i informacija o djeci, recimo na mreži Facebook ili Instagram, važno je da zapamtite da ne možete imati kontrolu šta se dalje dešava sa tim fotografijama i šta drugi rade sa podjeljenim informacijama. Osim gomile lajkova, rizik može da bude mnogo veći kada su u pitanju djeca. Čak i nakon što promijenite podešavanja na Facebooku, dobra je ideja da ograničite ono što objavljujete. Ne zaboravite, da ne možete imati kontrolu nad tim gdje će i za šta da završi fotografija vašeg djeteta.
Pristup vašoj objavi mogao bi da otkrije raznim predatorima stvari kao što su ime vašeg djeteta, datum rođenja ili lokaciju, i tako ih dovede u različite vrste opasnosti.

Sadržaji koji mogu da ugroze vašu bezbjednost

Ne dijelite detalje o tome gdje se nalazite ili šta posjedujete. Opet, kao neizbježna činjenica imamo to da ljudi vole da se pohvale na mrežama o tome gdje su, šta rade i šta su kupili. Ako ste pomislili da vaši kontakti i prijatelji već znaju gde živite i radite pa je vrlo bezazleno da to i objavite, možda grešite. Tako otvarate mogućnost da vas prate “loši momci”, koji mogu da saznaju više o vašim kretanjima i interesovanjima, i to kasnije zloupotrebe.

Ne dijelite informacije o vašim dragocjenostima na društvenim mrežama, kao što su novi automobil ili nešto slično, jer je to definitivno vrlo loša opcija. Djeljenje ovakvih informacija mogu da vas učine metom za krađu. Isto važi za sve ostale dragocenosti koje uključuju nakit, elektroniku, umjetnička djela i slično.

Lažne vijesti ili prevara

Budite oprezni pri djeljenju informacija i provjerite činjenice prije nego što podjelite neku vijest ili učestvujete u onlajn aktivnostima koje bi mogle da budu prevare. Skoro je nemoguće da se izbjegnu lažne vijesti i prevare na društvenim mrežama, a u doba kada su AI alati dostupni svima, prevaranti su usavršili svoju umjetničku formu do te mjere da je često vrlo teško napraviti razliku pravog od lažnog.

Problem je što i algoritmi društvenih mreža često pokupe ove laži i prevare i šire ih dalje. Budite skeptični prema senzacionalističkim i dramatičnim vijestima i čekajte potvrdu da su istinite prije nego ih podjelite na društvenim mrežama. Takođe, budite obazrivi kada su u pitanju nagrade i razna druga davanja u vidu poklona, jer je to često samo još jedna od sajber prevara.

Zapamtite da niko ne poklanja ništa na Internetu, a da zauzvrat ne traži nešto drugo. Dobar primjer za to su prevare koje uključuju poklone na Facebooku ili Instagramu, u kojima se od vas traži da podjelite objavu ili je komentarišete da biste dobili šansu za poklon. Pametno korišćenje društvenih mreža može da vam pomogne da ostanete povezani sa drugima, ali je važno da budete svjesni potencijalnih rizika i vodite računa o onome što dijelite.

(Izvor vijesti: Kurir)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ako posjedujete LG telefon zamijenite ga vrijeme

Skoro četiri godine nakon što je napustio posao sa pametnim telefonima, LG je objavio da gasi servere za ažuriranje svojih postojećih pametnih telefona.

Korisnicima koji još uvijek posjeduju LG pametni telefon savjetuje se da ažuriraju svoje uređaje do 30. juna 2025. godine, nakon čega će sve usluge podrške biti ugašene.

Pogođene usluge uključuju LG Electronics Mobile Phone Software Upgrade (FOTA), Update Center i LG Bridge.

LG Bridge je računarska aplikacija koja omogućava korisnicima da upravljaju ažuriranjima softvera i rezervnim kopijama svog telefona putem računara. To znači da korisnici neće imati način da ažuriraju svoje uređaje nakon isteka roka.

LG je takođe napomenuo da će lični podaci prikupljeni kroz ove usluge biti izbrisani kada se one ugase. Ipak, navedeno je da se određene informacije mogu čuvati na osnovu važećih zakona i internih politika kompanije. U tom slučaju, podaci će biti zadržani onoliko koliko je propisano tim regulativama.

Ova elektronska kompanija je zvanično okončala poslovanje sa pametnim telefonima još 2021. godine, jer nije mogla da održi korak sa žestokom konkurencijom. Prije nego što je definitivno ugasila mobilnu diviziju, LG je pokušao da je proda vijetnamskoj kompaniji Vingroup, ali bez uspjeha.

Iako je LG tada obećao da će korisnici i dalje imati podršku za postojeće telefone u određenom periodu, prošlo je dovoljno vremena od zatvaranja mobilnog odjeljenja, i prilično je vjerovatno da su mnogi korisnici u međuvremenu već promijenili svoje uređaje.

(Izvor: Telegraf)

Podijeli tekst sa drugima na:

Opasna prevara na Fejsbuku, budite pažljivi

Počinje tako što vam na Facebook Messenger stigne poruka od nekoga od vaših Facebook prijatelja koji vam šalje upozorenje pod nadimkom Meta Maganar, gdje vas obavještava da će vam trajno zaključati profil ako nije verifikovan, stavlja neki link za verifikaciju, kodove…

Ako ste već stigli do tog koraka, vaš Facebook nalog je kompromitovan i uskoro ćete primijetiti da ga više ni nemate, a vaši prijatelji će vas vidjeti kao Meta Maganara.

Ovaj oblik phishinga vrlo vjerovatno se stalno vrti u virtuelnom svijetu, ali se s vremena na vrijeme dodatno razmaše kad naiđe na trenutak nečije nepažnje, pa se širi poput živog virusa.

Jutros nam je tako stigla poruka koleginice koju je Maganar “uhvatio” prije par dana.

“Prije par dana počele su mi stizati poruke s upozorenjem da će mi se ugasiti profil ako se ponovo ne registrujem preko linka, očigledno sam nešto zakačila i počeli su mi se javljati ljudi kojima je s mog naloga poslana čudna poruka, nestao mi je profil i neki kontakti, ja sam tu nešto radila i čini mi se da sam uspjela da vratim profil”, objasnila nam je svoje iskustvo, nesvjesna šta joj se tačno dogodilo i šta je zapravo uradila.

To je upravo i cilj onih koji upadom u vaš profil pokušavaju da dođu do korisnih podataka kao što su brojevi računa, lozinke, kontakti… ni ne znate šta ste pritisnuli, a već ste sebi napravili haos. Iako nam je koleginica rekla da joj se čini da je vratila svoj profil, mi je na Facebooku i dalje ne možemo pronaći, a na spisku naših prijatelja nema ni Meta Maganara u kog ju je preimenovao prevarant na kog je naišla.

Lažne poruke

Pretražujući Facebook profile, nailazimo međutim na masu profila pod tim imenom, a kako se radi o profilima s kojima imamo dosta zajedničkih prijatelja, ali i po sadržaju objava, otkrivamo da su to zapravo profili osoba koje poznajemo – samo su hakovani.

Pronalazimo i osobu kojoj je neko pod imenom Meta Maganar preuzeo profil s kog šalje promotivne poruke za neku firmu koja pruža usluge.

Google nije naročito koristan kad ga pitate ko je Meta Maganar, ili Maganer, kako se ponekad pojavljuje, pa smo bolje prošli sa ChatGPT-jem, koji se poziva na jedan grčki portal kao izvor informacija (debater.gr).

Tamo piše kako se izraz Meta Maganar odnosi na pokušaj prevare putem lažnih poruka koje se šire na platformama poput Facebook Messengera. U takvim porukama prevaranti se predstavljaju kao zvanični predstavnici kompanije Meta (koja je vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa) i tvrde da je korisnički nalog privremeno onemogućen iz bezbjednosnih razloga.

U poruci se korisnik poziva da klikne na priloženi link kako bi “potvrdio” svoj nalog. Međutim, riječ Messenger je namjerno pogrešno napisana kao Maganar, što je prvi znak da se radi o pokušaju prevare.

Ova vrsta poruka je oblik phishinga, čiji je cilj da navede korisnike da otkriju svoje lične podatke, poput lozinki ili drugih osjetljivih informacija. Klikom na takve linkove korisnici mogu biti preusmjereni na lažne web stranice koje oponašaju zvanične stranice Meta-e, čime se povećava rizik od krađe identiteta ili drugih oblika zloupotrebe.

Reagujte što prije

Ni Facebook na svojim korisničkim stranicama ne pominje konkretno Meta Maganara, ali navodi da, ako je vaš Facebook nalog bio meta phishing napada, trebalo bi što prije da preduzmete korake kako biste ga zaštitili.

“Prvo prijavite svoj nalog kao kompromitovan. Svoj nalog možete prijaviti kao kompromitovan bez obzira možete li se prijaviti ili ne. Čak i ako se još uvijek možete prijaviti, ali ste zabrinuti da mu mogu pristupiti neovlašćene osobe – prijavite ga.

Ako se i dalje možete prijaviti na svoj Facebook nalog, isprobajte ove korake: resetujte lozinku. Ako ste slučajno unijeli korisničko ime ili lozinku na zlonamjernu poveznicu, neko bi mogao da se prijavi umjesto vas. Resetovanje lozinke može pomoći u sprječavanju neželjenih prijava.

Idite na svoj Facebook nalog i uklonite sve neovlašćene prijave/uređaje. Pregledajte svoj dnevnik aktivnosti kako biste vidjeli da li je bilo neovlašćenih radnji (objava, interakcija, linkova itd.). Provjerite nedavne e-poruke koje vam je poslao Facebook da vidite postoje li problemi s vašim nalogom.

Pregledajte svoj feed kako biste utvrdili da li je napad doveo do neželjenih ili neprimjerenih objava. Obrišite sve što niste vi postavili.

Saznajte više o tome kako da prijavite ili izbrišete objavu. Za poslovne naloge, kontaktirajte tim za podršku preko početne stranice za biznis korisnike ili Business Help Centra (izaberite Request Support)”, savjetuju iz kompanije Meta.

Nepoznat izvor, gramatičke greške…

Generalne preporuke nikad nije naodmet ponoviti – podsjeća i ChatGPT, koji čak nudi korak-po-korak postupak šta da uradite ako vas zakači ovako nešto.

  • Ne otvarajte sumnjive linkove. Ako dobijete poruku sa nepoznatog naloga koja sadrži link, ne klikćite ga.
  • Provjerite pravopis. Lažne poruke često imaju očigledne greške, kao što je pogrešno napisana riječ (Maganar umjesto Messenger).
  • Koristite dvofaktorsku autentifikaciju. Omogućite dodatni sloj bezbjednosti na svojim nalozima.
  • Prijavite sumnjive poruke preko zvaničnih kanala platforme na kojoj ste je primili.

Šta ako ste ipak otvorili link?

“Ako si samo otvorila link, ali nisi ništa dalje radila, rizik je manji, ali i dalje postoji – stranica može automatski pokušati da prikupi tvoje podatke (npr. IP adresu, lokaciju). Moguće je da ti se instalirao zlonamjerni softver ako koristiš nesiguran ili neažuriran uređaj (posebno Android uređaje bez zaštite).

Ako si bila na telefonu i nisi ništa kucala, vjerovatno nisi ugrozila podatke, ali ipak bi trebalo da preduzmeš zaštitne korake. Ako si na toj stranici unijela korisničko ime i lozinku – lozinka ti je najvjerovatnije kompromitovana.

Napadači mogu pristupiti tvom Facebooku, Instagramu, pa čak i e-mail nalogu ako koristiš istu lozinku. Odmah promijeni lozinku na svim povezanim servisima. Ako koristiš istu lozinku za e-bankarstvo ili druge važne servise – promijeni i njih odmah”, poručuju.

(Izvor: Jutarnji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Vještačka inteligencija brža i preciznija od meteorologa

Novi model vještačke inteligencije „Aurora“ nadmašuje trenutne metode u predviđanju kvaliteta vazduha, vremenskih obrazaca i tropskih oluja izazvanih klimatskim promjenama.

Novi sistem, nazvan Aurora, koji još nije ušao u komercijalnu upotrebu, generisao je desetodnevne vremenske prognoze i preciznije i brže predvidio putanje uragana od tradicionalnih metoda prognoze, uz značajno niže troškove, objavili su istraživači u časopisu Nejčer (Nature).

„Prvi put jedan sistem vještačke inteligencije može da nadmaši sve operativne centre u prognoziranju uragana“, rekao je vodeći autor Paris Perdikaris, vanredni profesor mašinskog inženjerstva na Univerzitetu Pensilvanije.

Aurora, koja je obučena isključivo na osnovu istorijskih podataka, uspjela je da preciznije od operativnih centara, kao što je američki Nacionalni centar za uragane, predvidi sve uragane u 2023. godini.

Tradicionalni modeli prognoziranja vremena zasnivaju se na fizičkim principima – poput očuvanja mase, impulsa i energije – i zahtijevaju ogromnu računarsku snagu.

Međutim, prema studiji, računarski troškovi rada Aurore bili su nekoliko stotina puta manji.

Ovi eksperimentalni rezultati dolaze nakon modela Pangu-Weather, kineskog sistema vještačke inteligencije koji je razvio tehnološki gigant „Huavej“ 2023. godine i mogli bi najaviti promjenu paradigme u načinu na koji glavne svjetske meteorološke agencije predviđaju vrijeme i potencijalno smrtonosne ekstremne događaje pojačane globalnim zagrijevanjem.

Sveti gral prognoze

„Vjerujem da se nalazimo na početku ere transformacije nauke o atmosferskim sistemima. U narednih pet do deset godina, sveti gral biće izgradnja sistema koji mogu direktno da obrađuju podatke iz daljinskih senzora kao što su sateliti i meteorološke stanice, kako bi generisali prognoze visoke rezolucije bilo kog dijela svijeta“, rekao je Perdikaris u video-prezentaciji koju je objavio Nature.

Prema tvrdnjama njenih tvoraca, Aurora je prvi model koji je konzistentno nadmašio sedam prognostičkih centara u predviđanju putanje razornih ciklona u periodu od pet dana.

Primjera radi, Aurora je u simulaciji četiri dana unaprijed tačno predvidela gdje i kada će tajfun Doksuri, koji se vodi kao najrazorniji zabilježeni tajfun u Tihom okeanu, pogoditi Filipine. Zvanične prognoze iz 2023. godine u to vreme ukazivale su na to da će tajfun proći sjeverno od Tajvana.

„Majkrosoftov“ model takođe je nadmašio model Evropskog centra za srednjoročno prognoziranje vremena (ECMWF) u 92 odsto slučajeva za globalne desetodnevne prognoze, na skali od približno 10 kvadratnih kilometara.

ECMWF, koji izrađuje prognoze za 35 evropskih zemalja, smatra se zlatnim standardom u tačnosti vremenskih prognoza.

U decembru je „Guglov“ model GenCast nadmašio tačnost Evropskog centra u više od 97 odsto od 1.320 klimatskih katastrofa zabilježenih 2019. godine.

Obećavajuće, ali i dalje eksperimentalne, performanse, zasnovane na stvarnim događajima, pažljivo prati naučna i meteorološka zajednica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

Vještačka inteligencija je moćan alat, ali ne bi trebalo da se ponašate kao da je ona vaš dnevnik, doktor ili najbolji prijatelj.

Vještačka inteligencija može biti pametna, šarmantna (ponekad) i dostupna 24 sata dnevno sedam dana u nedjelji. Ali, to ne znači da morate da joj ispričate baš sve.

Evo što nikako ne biste smjeli da podjelite sa vještačkom inteligencijom.

  • Vaše najdublje, najmračnije tajne (osjetljivi lični podaci)

Nema potrebe da dijelite svoju kućnu adresu, broj telefona, OIB (poreski identifikacioni broj) ili biografiju. Zadržite osjetljive informacije i lične drame za sebe.

  • Podatke o vašem (ili bilo čijem) bankovnom računu

Koliko god vam vještačka inteligencija može pomoći u planiranju budžeta, ne mora da zna podatke o vašoj kreditnoj kartici ili bankovne podatke. Nikada. Dijeljenje finansijskih informacija dovodi vas u rizik, s vještačkom inteligencijom ili uopšteno onlajn.

Iako vam može pomoći u izradi budžeta, simuliranju planova štednje ili objašnjavanju kako funkcioniše složena kamata, nije kreirana za bezbjedno čuvanje ili obradu stvarnih finansijskih podataka. To je posao za zaštićene i regulisane platforme, a ne za prozor za ćaskanje.

  • Bilo šta što bi vašeg advokata učinilo nervoznim (ilegalne stvari)

Namjeravate da od vještačke inteligencije zatražite savjet kako da uradite nešto što nije u skladu sa zakonom? Odustanite.

Ne samo što je neetično, već vam vještačka inteligencija neće pomoći u neugodnoj situaciji. Štaviše, takva interakcija mogla bi biti sumnjiva policiji jer ju je moguće protumačiti kao pokušaj pripremanja ili prikrivanja kaznenog djela.

Čak i šala o ilegalnim aktivnostima u upitu može podići uzbunu i rezultirati upozorenjima ili ograničenim pristupom. Sve što upišete dio je razgovora koji može biti pregledan radi bezbjednosti ili usklađenosti.

  • Govor mržnje, prijetnje i tome slično

Vještačka inteligencija uglavnom ima politiku nulte tolerancije za štetan, nasilan ili diskriminiatorski jezik. To uključuje sve što nalikuje maltretiranju, govoru mržnje, prijetnjama ili bilo čemu što podstiče nasilje.

ChatGPT je dizajniran kako bi odmah isključio ovakve upite. Ponovljeni pokušaji unosa štetnog sadržaja mogu dovesti do obilježavanja vašeg korisničkog naloga, pa i do njegovog blokiranja. Osim tehničkih posljedica, postoji i šira slika koju bi trebalo uzeti u obzir.

Jezik je važan. Ono što upisujemo u modele vještačke inteligencije doprinosi oblikovanju načina na koji ovi sistemi uče i reaguju tokom vremena. Ako želimo da vještačka inteligencija bude alat koji podržava kreativnost, inkluziju i poštovanje, moramo to da modelujemo u načinu na koji s njom komuniciramo.

  • Medicinske informacije

ChatGPT vam može dati uopštene zdravstvene savjete, ali nije ljekar. Nikada nemojte u njega unositi rezultate nalaza ili tražiti dijagnozu. Umjesto toga, obratite se pravim lekarima.

  • Povjerljive tajne kompanije ili informacije zaštićene autorskim pravima

U iskušenju ste da kao upit zalijepite kompletnu strategiju brenda svojih klijenata kako bi je vještačka inteligencija prepisala? Razmislite ponovno. Vještačka inteligencija je odličan saradnik, ali povjerljivi ili podaci zaštićeni autorskim pravima bi trebalo da ostanu izvan razgovora s vještačkom inteligencijom.

Povjerljive informacije izostavite iz svojih upita i zamijenite ih generičkim pojmovima. Na primjer, zamijenite strategija lansiranja Coca-Cole sa plan lansiranja bezalkoholnog pića.

  • Vaše (ili tuđe) lozinke

Lozinke nisu za dijeljenje, ni drugim ljudima ni s vještačkom inteligencijom. Platforme poput ChatGPT-a nisu bezbjedne, niti zaštićene. Ako u njih unesete svoju lozinku, izlažete se ogromnim rizicima poput krađe identiteta, ucjenjivanja i tome slično.

  • Ćaskanje poput “ćao” ili “hvala”

Ovo nije opasno, ali je nepotrebno. Time trošite računarske resurse i električnu energiju. Budite sažeti, nastojte da ne koristite veštačku inteligenciju ako za to nema potrebe.

(Izvor: B92)

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je bluetooth i kako se koristi?

Bluetooth je način bežične razmjene podataka između dva ili više uređaja.

Većina današnjih modernih računara, mobilnih telefona, digitalnih kamera i audio uređaja imaju mogućnost slanja podataka pomoću bluetootha.

Veza se uspostavlja putem radio valova u frekventnom području od 2,4 do 2,48 GHz.

Zbog korištenja radio veze uređaji koji se povezuju ne moraju biti u optičkoj vidljivosti kao niti međusobno usmjereni a veza se može ostvariti u promjeru od otprilike 10 metara oko uređaja.

Kako je Bluetooth dobio ime?

Bluetooth je dobio naziv po srednjovjekovnom danskom kralju Haraldu Plavozubom (danski Harald Blåtand, eng. Harold Bluetooth) koji je bio poznat po svojim mogućnostima diplomatskih pregovora, gdje je često uspijevao uspostaviti komunikaciju i visok nivo razumijevanja između više strana s različitim interesima.

Uspio je pomiriti zaraćene narode na području današnje Danske, Švedske i Norveške. Uspostavio je ujedinjeno kraljevstvo Dansku, te prihvatio hrišćanstvo.

Naziv “bluetooth” odabran je zato što ta tehnologija omogućuje komunikaciju različitih uređaja.

Kako funkcioniše Bluetooth?

Da bi prenijele podatke sa jednog mobilnog na drugi, ili da bi uparili mobilni telefon sa slušalicama ili nekim drugim uređajem kao što su klima uređaj, štampač itd… neophodno je te uređaje “upariti”.

Npr. kada upalite bluetooth na svom mobilnom telefonu, telefon vam “ponudi” uređaj čiji je bluetooth takođe uključen. Kada se ta dva uređaja povežu oni se praktično “prepoznaju” i prenos podataka, slika, videa itd.. može da počne.

Bluetooth ne koristi interent

Bluetooth ne koristi Wi-Fi ili internet. Potpuno je nezavisan, i ne troši mobilne podatke.
Štedi energiju – Moderne Bluetooth veze troše veoma malo baterije, pa ga možeš ostaviti uključenog bez brige.

 

Podijeli tekst sa drugima na: