Kategorija: Tehnologija

Ljudi često razgovaraju neformalno s AI chatbotovima, što može smanjiti preciznost njihovog razumijevanja.

Novo istraživanje pokazuje da prilagođavanje stila i treniranje AI modela mogu značajno poboljšati razumijevanje korisničkih namjera.

Naučnici Fulei Zhang i Zhou Yu iz Amazona analizirali su kako korisnici komuniciraju s ljudskim agentima u poređenju s chatbotovima zasnovanim na velikim jezičkim modelima (LLM). Koristeći model Claude 3.5 Sonnet, procjenjivali su pristojnost, tečnost i raznovrsnost vokabulara. Utvrdili su da su korisnici znatno manje formalni i pristojni kada razgovaraju s chatbotovima. Komunikacija s ljudskim agentima bila je 14,5% formalnija i pristojnija, 5,3% tečnija i 1,4% raznovrsnija u rječniku.

Korisnici prilagođavaju svoj jezički stil u razgovorima s LLM-ovima tako što šalju poruke koje su kraće, direktnije, manje formalne i gramatički jednostavnije. Ovo ponašanje, navode autori istraživanja objavljenog na preprint serveru arXiv, vjerovatno proizlazi iz shvatanja da chatbotovi nisu toliko društveno osjetljivi i da manje mogu da tumače nijanse.

U drugoj fazi istraživanja, Zhang i Yu obučili su model Mistral 7B na 13.000 razgovora između ljudi, a zatim ga testirali na 1.357 interakcija korisnika s chatbotovima. Pošto je Mistral treniran na ljudskim dijalozima, često je pogrešno tumačio korisničke namjere u razgovorima s AI-em, zbog ranije navedenih razlika.

Pokušaji poboljšanja razumijevanja pomoću Claude AI, koji su uključivali stilsku preobliku korisničkih poruka u „minimalni“ ili „obogaćeni“ oblik, zapravo su smanjili preciznost za 2,6% odnosno 1,8%. Kombinovanjem oba pristupa, preciznost se poboljšala za 2,9%, što pokazuje važnost prilagođavanja stila komunikacije.

Noah Giansiracusa sa Univerziteta Bentley, koji nije učestvovao u istraživanju, smatra da različit ton prema chatbotovima ne treba posmatrati negativno.

„Dobro je kada ljudi znaju da razgovaraju s botovima i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu s tim“, rekao je za New Scientist,

(Izvor vijesti: Zimo)

Ako ste ikada primetili da vam ruter svjetli crveno dok svi u kući spavaju, niste jedini.

Sve više korisnika prijavljuje da uređaji “ožive” noću, bez ijednog aktivnog uređaja na mreži.

Iako zvuči bezazleno, razlog za to često nije ni slučajan ni nevažan.

U većini modernih rutera crveno svjetlo se pojavljuje kada uređaj pokušava da uspostavi vezu sa udaljenim serverom.

Ono što mnogi ne znaju jeste da većina proizvođača rutera, posebno oni iz Kine, koristi takozvane firmware pingove kako bi provjerili da li je uređaj aktivan, da li ima novu verziju softvera i da li je povezan na mrežu.

Ti pingovi se često šalju u kasnim noćnim satima jer tada mreže imaju najmanje opterećenje.

Ipak, problem nastaje kada ruter ne može da pronađe “matični” server, pa signalna dioda postane crvena.

U prevodu, vaš uređaj pokušava da kontaktira proizvođača, ali ne uspjeva. U nekim slučajevima to je samo rutinska provjera.

U drugim, znak da ruter koristi sporne servere koji se nalaze van Evropske unije, što znači da vaši podaci, makar na nivou telemetrije, mogu završiti na mjestima na kojima ne želite da budu.

Kako da provjerite da li vaš ruter zaista komunicira sa spoljnim serverima

Najjednostavniji način da provjerite šta se dešava jeste da otvorite administratorski panel rutera i pogledate logove aktivnosti. Ako primjetite da ruter svake noći u isto vrijeme pokušava da se poveže sa IP adresom koja ne pripada vašem provajderu, vjerovatno se radi o automatskom firmware upitu.

Kod nekih modela (TP-Link, Tenda, D-Link) to se može isključiti ručno, ali opcija je često sakrivena duboko u menijima pod nazivima kao što su “Auto maintenance”, “Smart diagnostics” ili “Cloud check”.

Ako ruter svjetli crveno duže od nekoliko minuta, to može značiti da se ruter resetovao ili da je izgubio autentifikaciju kod provajdera.

U tom slučaju vrijedi ručno restartovati uređaj i provjeriti da li se lampica vraća u zeleno. Ako se situacija ponavlja svake noći, rješenje može biti jednostavno: promijenite vremensku zonu u podešavanjima. Neki ruteri greškom tumače vrijeme servera i pokreću ažuriranje u pogrešnom trenutku.

Druga, rjeđa ali ozbiljnija mogućnost jeste da ruter svjetli crveno jer je došlo do pokušaja spoljnog pristupa. Kod određenih modela, crveno svjetlo označava blokiranu konekciju prema nepoznatom izvoru. U tom slučaju obavezno ažurirajte firmware, promijenite administratorsku lozinku i isključite mogućnost daljinskog pristupa (Remote Access).

U praksi, većina ovih situacija nije znak hakovanja, ali jeste pokazatelj da vaš uređaj komunicira više nego što bi trebalo. A kada uređaj koji povezuje sve vaše telefone, televizore i računare ima naviku da “priča” sa svijetom dok spavate, to nikada nije dobar znak

(Izvor vijesti: Telegraf)

Kriminalci na internetu koriste video sadržaje na platformi TikTok, preko kojih šire malver.

Na popularnoj društvenoj mreži TikTok sve češće se pojavljuju video snimci koji obećavaju “besplatnu” aktivaciju softvera poput Windowsa, Spotify-a ili Netflixa, ali iza njih se krije sofisticirani malver koji krade podatke.

Kako piše sajt Bleeping Computer, u pitanju je novi talas takozvanih “ClickFix” napada, u kojima se korisnici navode da u PowerShell prozor ukucaju naizgled bezazlenu komandu. Umjesto aktivacije softvera, ta komanda zapravo preuzima zlonamjerni kod koji instalira program poznat kao Aura Stealer.

Ovaj malver prikuplja lozinke, kolačiće, podatke iz pregledača i kripto-novčanika, a zatim ih prosljeđuje napadačima. U nekim slučajevima pokreće se i dodatni kod kompajliran “u letu”, čija svrha još nije potpuno razjašnjena.

Bezbjednosni stručnjak Zejvier Mertens, koji je prvi otkrio kampanju, upozorava korisnike da nikada ne kopiraju i ne izvršavaju komande koje pronađu na internetu, posebno one iz video uputstava na društvenim mrežama.

Ako ste već pokrenuli ovakvu komandu, odmah promenite lozinke i proverite da li su vaši uređaji kompromitovani.

(Izvor vijesti: B92)

Ljudi koji su izgubili vid zbog uobičajenog, ali neizlječivog stanja povezanog sa starenjem, ponovo mogu da čitaju zahvaljujući pionirskom elektronskom implantatu za oči.

Mali uređaj nazvan “prima” ima dimenzije od samo dva sa dva milimetra, a debeo je kao polovina ljudske dlake.

Postavlja se ispod sloja tkiva u oku osjetljivog na svjetlo koje se naziva mrežnjača i omogućava pacijentima da vide slova, brojeve i riječi kroz oko koje je ranije bilo slijepo.

Neki sada čak mogu da rješavaju ukrštenice i čitaju sitni tekst na receptima koristeći ovaj uređaj, prenijela je agencija DPA.

Ovaj napredak, kažu stručnjaci, predstavlja “promjenu paradigme” u vještačkom vidu. Nadaju se da bi ova tehnologija jednog dana mogla da bude široko dostupna u javnim zdravstvenim službama.

Prvo ispitivanje u svijetu obuhvatilo je 38 pacijenata na 17 lokacija u pet zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Italiju i Holandiju. Svi su imali stanje poznato kao geografska atrofija, što je uznapredovali stadijum suve degeneracije mrežnjače povezane sa starenjem.

Geografska atrofija, koja pogađa oko pet miliona ljudi širom svijeta, može da napreduje do potpunog gubitka vida.

Da bi vidjeli riječi i pisali, pacijenti nose naočare za proširenu stvarnost, koje sadrže video-kameru. Ona je povezana sa malim kompjuterom pričvršćenim za pojas, koji ima funkciju zumiranja da bi tekst bio veći.

Vještačka inteligencija u kompjuteru na pojasu zatim obrađuje informacije, koje se pretvaraju u električni signal. Ovaj signal prolazi kroz ćelije u mrežnjači i optičkom nervu do mozga, gdje se tumači kao vid.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu “Medicinski žurnal Nove Engleske”, ukazuju na to da je 84 odsto pacijenata iz studije bilo u stanju da čita slova, brojeve i riječi dok su koristili “primu” i u prosjeku su mogli da pročitaju pet linija na tabeli vida.

WhatsApp testira novu funkciju za suzbijanje spam poruka – ograničenje broja poruka koje korisnici mogu da pošalju bez odgovora primaoca.

“TechCrunch” piše da je test počeo u petak, a kompanija eksperimentiše sa različitim limitima, pokušavajući da pronađe broj koji će pogoditi masovne pošiljaoce i spam naloge, a ne obične korisnike.

Sve poruke, bilo da ih šalju pojedinci ili biznisi, uračunavaju se u ograničenje – uključujući i više nepročitanih poruka poslatih istoj osobi.

Ako primalac odgovori, te poruke se brišu iz mjesečnog brojača. WhatsApp će prikazivati upozorenje nalozima koji se približavaju granici.

Iz kompanije su za “TechCrunch” poručili da prosječni korisnici vjerovatno nikada neće dostići limit. “Uobičajena je pristojnost da ne pišete nekome ko ne odgovara”, naveli su, dodajući da je funkcija prije svega namijenjena spam i marketinškim nalozima.

Test će biti uveden u više zemalja tokom narednih nedjelja.

Ovo je najnoviji pokušaj WhatsAppa, koji je u vlasništvu Mete, da se izbori sa sve većim problemom spama i prevara.

Prošle godine je uvedena opcija odjave sa marketinških lista biznisa, a u avgustu su počela da stižu obavještenja korisnicima kada ih neko van kontakata doda u grupu.

Istovremeno je objavljeno da je tokom prve polovine 2025. WhatsApp blokirao više od 6.8 miliona naloga povezanih sa prevarama

(Izvor vijesti: PCpress)

Veliki prekid u radu interneta zahvatio je desetke internetskih stranica, online igara i aplikacija, uključujući Amazon, Snapchat i Vodafone.

Problemi su započeli jutros 20. oktobra, a čini se da su povezani s poteškoćama u radu servisa Amazon Web Services (AWS), javlja Sky News.

Prema podacima stranice Downdetector, samo u SAD-u zabilježeno je više od 2.000 prijava vezanih uz pad sustava Amazon Web Servicesa.

Među aplikacijama i servisima pogođenima problemima su, osim već spomenutih, i Ring, Clash Royale, Life360, MyFitnessPal, Xero, Amazon Music, Prime Video, Clash of Clans, Wordle, Coinbase, HMRC, Vodafone, PlayStation i Pokémon Go.

Na svojoj stranici za praćenje statusa usluga, kompanija je objavila da bilježi povećanu stopu pogrešaka i kašnjenja u radu više AWS servisa.

Pionirski test krvi “Galeri”, koji može da otkrije više od 50 vrsta raka, identifikovao je bolest u gotovo dvije trećine slučajeva kod ispitanika kod kojih je marker raka prisutan, pokazala je nova studija.

Test, koji prati DNK ćelije raka u krvotoku, omogućava ranije otkrivanje bolesti, prije pojave simptoma, piše Skaj njuz.

U okviru ispitivanja “Pathfinder 2” analizirano je više od 23.000 ljudi iz SAD i Kanade bez simptoma tokom najmanje godinu dana.

Rezultati su pokazali da je kod 61,6 odsto ispitanika kod kojih je u krvi otkriven marker raka, bolest kasnije potvrđena dijagnozom.

“Galeri” je takođe precizan i u utvrđivanju da osoba nema rak – 99,6 odsto slučajeva je pravilno označeno kao negativno.

Kada se otkrije rak, test uspijeva da precizno identifikuje pogođeni organ ili tkivo u 92 odsto slučajeva, što može da smanji potrebu za dodatnim skeniranjem i testovima.

Predsjednik međunarodnog poslovanja i biofarmacije kompanije “Grail”, Harpal Kumar, istakao je da test “otkriva sedam puta više karcinoma nego postojeći programi skrininga zajedno” i ocenio je da bi mogao “da transformiše ishode raka”.

Test se trenutno ispituje u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), a očekuje se objavljivanje rezultata skrininga za pacijente bez simptoma sljedeće godine.

Stručnjaci ukazuju na potencijal testiranja kod osoba starijih od 50 godina, kada se učestalost raka značajno povećava.

Ipak, pojedini naučnici pozivaju na oprez.

Profesorka Kler Ternbul iz Instituta za istraživanje raka upozorava da su potrebna dalja istraživanja kako bi se utvrdilo da li test zaista smanjuje smrtnost od raka, dok profesorka Ana Šuh sa Univerziteta u Oksfordu napominje da test može da pruži lažno pozitivan rezultat u gotovo polovini slučajeva, što ograničava njegovu pouzdanost.

Svakodnevni život danas podrazumijeva neprestano prebacivanje između različitih digitalnih platformi i aplikacija – od čitanja i slanja imejlova, obavještenja, video poziva, do praćenja školskih i ličnih obaveza pomoću telefona ili kompjutera.

Takav stalni tok prekida i prelaza između misli i aplikacija iscrpljuje mozak jer nije evolutivno prilagođen brzom prebacivanju fokusa sa jednog na drugo. Dok fizički umor možemo lako osjetiti, mentalni se nagomilava neprimjetno, sve dok ne počne da nam ometa život.

Stručnjaci ističu tri glavna izvora ovog mentalnog zamora: Prvi je prebacivanje između digitalnih alata i aplikacija. Na primjer, prelazak sa jedne platforme za video konferencije na drugu zahtijeva prilagođavanje različitim interfejsima i koracima. Iako svi alati djeluju slično, svaki prelazak zahtijeva mali dodatni mentalni napor koji se vremenom nakuplja i iscrpljuje nas.

Drugi tip je prebacivanje između digitalnih zadataka. Na primjer, kada nas nešto prekine u radu na jednom programu, mozak mora da “isključi” fokus za taj zadatak i ponovo se angažuje na drugom. To zahtijeva značajan kognitivni napor, a svaki prekid nam troši energiju i povećava umor.

Treći tip je prebacivanje između različitih oblasti života. Bilo da je riječ o porukama iz škole, pozivima za kućne popravke, digitalnom bankarstvu ili drugim privatnim obavezama, takvi prekidi nam potpuno remete koncentraciju.

Društvene mreže pojačavaju zamor

Ovo je posebno iscrpljujuće jer nije samo tehnički, već i emocionalno zahtijevan zadatak.

Pored toga, društvene mreže dodatno pojačavaju zam18or. One istovremeno troše našu pažnju, zahtijevaju da neprestano donosimo zaključke na osnovu nepotpunih informacija i izazivaju emocionalne reakcije.

Postajemo ljubomorni, frustrirani ili nezadovoljni kada gledamo tuđe objave ili čitamo uznemirujuće vijesti.

Iako tehnologija više nije nešto čega se možemo odreći, možemo da je koristimo pametnije – tako da radi za nas, a ne protiv nas.

Kada smo u kancelariji, spontani razgovori i fizičko kretanje nam daju kratak predah, ali kod kuće toga često nema, pa moramo svjesno da pravimo pauze od ekrana, bilo da završavamo obaveze ili samo gledamo sadržaj na društvenim mrežama, prenosi Si-En-En.

Manje prebacivanja između alata, manje paralelnih zadataka i više fokusiranih perioda rada omogućavaju mozgu da se odmori i sačuva energiju. Prelasci s jednih programa na druge su neminovni, ali možemo birati kako ćemo ih rasporediti i sačuvati energiju.

(Izvor vijesti: RT Balkan)

Poslije deset godina, Windows 10 je zvanično ugašen. Microsoft je prekinuo podršku, što znači da korisnici više neće dobijati bezbjednosne zakrpe, nove funkcije ni tehničke ispravke. Iako će računari i dalje raditi, svaki dan korištenja ovog sistema povećava rizik od virusa, hakovanja i gubitka podataka.

Kada je lansiran 2015. godine, Bil Gejts i njegov tim iz Microsofta tvrdili su da će to biti “posljednja verzija Windowsa”. Danas, kompanija u potpunosti usmjerava korisnike na Windows 11, dok milioni ljudi širom svijeta ostaju na sistemu koji više nije bezbijedan za rad na internetu.

Stručnjaci upozoravaju da nastavak korištenja Windows 10 sistema za osjetljive aktivnosti, poput onlajn plaćanja ili poslovne prepiske, nosi ozbiljan rizik jer bezbjednosne rupe više neće biti zakrpljene.
Šta možete da uradite

Ako vaš računar još koristi Windows 10, imate nekoliko izbora. Najbolja opcija je prelazak na Windows 11, ali to zavisi od hardverskih mogućnosti. Novi sistem zahtijeva modernije procesore i TPM 2.0 čip, pa stariji uređaji često ne ispunjavaju uslove. U podešavanjima sistema možete provjeriti da li je nadogradnja dostupna i, ako jeste, prije toga obavezno sačuvajte sve važne fajlove.

Ako vaš računar nije kompatibilan sa Windows 11, alternativa je prelazak na Linux. Savremene distribucije kao što su Ubuntu ili Mint nude jednostavno okruženje, veću stabilnost i ugrađenu zaštitu. One su danas mnogo pristupačnije nego ranije i omogućavaju obavljanje svih svakodnevnih zadataka.

Treća opcija je kupovina novog računara, jer većina novih uređaja dolazi sa Windows 11 sistemom i bržim komponentama. Ako ne planirate da ga mijenjate, možete svoj stari računar iskoristiti kao uređaj za gledanje filmova, pisanje ili čuvanje dokumenata, ali bez povezivanja na internet.

Bez obzira na izbor, obavezno napravite kopiju svih podataka na eksterni disk ili u cloud, jer prelazak na novi sistem uvijek nosi rizik gubitka fajlova.

(Izvor vijesti: Telegraf)