Kategorija: Tehnologija

Na raznim društvenim mrežama i platformama, kao što su Instagram, Facebook, Linkedin, X (bivši Twitter) i raznim drugim aplikacijama, većina ljudi danas je aktivni učesnik.
Bilo da učestvuju u žestokim raspravama na platformi X, ili žele da ojačavaju svoj profil na Linkedin-u koristeći AI alate, korisnici moraju da znaju da će početi da ostavljaju neke informacije (htjeli to ili ne), koje mogu da ugroze njihovu bezbjednost i da na taj način dovedu u opasnost sebe ili svoju porodicu.

Shodno tome, u nastavku pročitajte kojih je to pet stvari koje nikada ne bi trebalo da dijelite na društvenim mrežama, kako biste pomenute rizike izbjegli.

Ne treba nikako da zaboravimo da sve što napišemo, komentarišemo, ili podijelimo neku fotografiju ili video zapis, ostaje zauvijek na internetu.

Kada previše dijelimo o sebi na društvenim mrežama, na određeni način “crtamo metu na leđima” i tako sebe činimo ranjivijim na sve vrste rizika, kao što su krađa identireta, prevare, lični napadi i slično.

Ovo su neki od predloga, koje je na listu onoga što ne treba da dijelimo na društvenim mrežama rasporedio portal SlashGear.

Lični podaci

Vaša privatnost je ključna, pa shodno tome izbjegavajte da dijelite osetljive informacije kao što su datum rođenja, adresa stanovanja ili detalji o ličnom životu, koje mogu da zloupotrebe potencijalni prevaranati. Nisu vam svi prijatelji sa veba “baš prijatelji” na koje se možete osloniti i kojima možete vjerovati. Prevaranti uvijek traže informacije na društvenim mrežama koje im mogu pomoći da urade stvari kao što su provale u naloge ili prijave za kreditnu karticu na vaše ime.

Takođe, treba da izbjegavate objave koje se odnose na gradove u kojima ste živjeli, školu koju ste završili, vaše godine ili adresu. Prevaranti mogu i da iskoriste ove podatke za “fišing” poruke kojima vas mame da objavite još više svojih ličnih informacija, što poslije koriste za različite sajber napade.

Planovi za putovanje

Većina korisnika društvenih mreža je uzbuđena kada je u pitanju putovanje i to žele da podijele sa prijateljima. Definitivno je velika greška uraditi tako nešto, jer ostavljate vrata “na izvol’te”. Takve vrste informacija ukazuju kriminalcima da ste odsutni od kuće i čini vaš dom dobrom metom za provale. Takođe, dok ste na putu, ne dijelite podatke sa vaših računa iz restorana, jer oni sadrže barkodove i QR kodove sa kojih se lako može ustanoviti gdje se trenutno nalazite.

Takođe ne dijelite fotografije koje otkrivaju vašu lokaciju (koliko god to zvučalo loše), bar ne dok ste u tom trenutku na toj lokaciji, a ako baš morate da dijelite fotografije sa putovanja, barem nemojte da obilježavate lokaciju na kojoj se nalazite, već to učinite nakon što sa nje odete. Najsigurnija opcija u ovom slučaju je da to fotografije ipak dijelite kada se vratite sa puta.

Fotografije i informacije o djeci

Prilikom objave fotografija i informacija o djeci, recimo na mreži Facebook ili Instagram, važno je da zapamtite da ne možete imati kontrolu šta se dalje dešava sa tim fotografijama i šta drugi rade sa podjeljenim informacijama. Osim gomile lajkova, rizik može da bude mnogo veći kada su u pitanju djeca. Čak i nakon što promijenite podešavanja na Facebooku, dobra je ideja da ograničite ono što objavljujete. Ne zaboravite, da ne možete imati kontrolu nad tim gdje će i za šta da završi fotografija vašeg djeteta.
Pristup vašoj objavi mogao bi da otkrije raznim predatorima stvari kao što su ime vašeg djeteta, datum rođenja ili lokaciju, i tako ih dovede u različite vrste opasnosti.

Sadržaji koji mogu da ugroze vašu bezbjednost

Ne dijelite detalje o tome gdje se nalazite ili šta posjedujete. Opet, kao neizbježna činjenica imamo to da ljudi vole da se pohvale na mrežama o tome gdje su, šta rade i šta su kupili. Ako ste pomislili da vaši kontakti i prijatelji već znaju gde živite i radite pa je vrlo bezazleno da to i objavite, možda grešite. Tako otvarate mogućnost da vas prate “loši momci”, koji mogu da saznaju više o vašim kretanjima i interesovanjima, i to kasnije zloupotrebe.

Ne dijelite informacije o vašim dragocjenostima na društvenim mrežama, kao što su novi automobil ili nešto slično, jer je to definitivno vrlo loša opcija. Djeljenje ovakvih informacija mogu da vas učine metom za krađu. Isto važi za sve ostale dragocenosti koje uključuju nakit, elektroniku, umjetnička djela i slično.

Lažne vijesti ili prevara

Budite oprezni pri djeljenju informacija i provjerite činjenice prije nego što podjelite neku vijest ili učestvujete u onlajn aktivnostima koje bi mogle da budu prevare. Skoro je nemoguće da se izbjegnu lažne vijesti i prevare na društvenim mrežama, a u doba kada su AI alati dostupni svima, prevaranti su usavršili svoju umjetničku formu do te mjere da je često vrlo teško napraviti razliku pravog od lažnog.

Problem je što i algoritmi društvenih mreža često pokupe ove laži i prevare i šire ih dalje. Budite skeptični prema senzacionalističkim i dramatičnim vijestima i čekajte potvrdu da su istinite prije nego ih podjelite na društvenim mrežama. Takođe, budite obazrivi kada su u pitanju nagrade i razna druga davanja u vidu poklona, jer je to često samo još jedna od sajber prevara.

Zapamtite da niko ne poklanja ništa na Internetu, a da zauzvrat ne traži nešto drugo. Dobar primjer za to su prevare koje uključuju poklone na Facebooku ili Instagramu, u kojima se od vas traži da podjelite objavu ili je komentarišete da biste dobili šansu za poklon. Pametno korišćenje društvenih mreža može da vam pomogne da ostanete povezani sa drugima, ali je važno da budete svjesni potencijalnih rizika i vodite računa o onome što dijelite.

(Izvor vijesti: Kurir)

Skoro četiri godine nakon što je napustio posao sa pametnim telefonima, LG je objavio da gasi servere za ažuriranje svojih postojećih pametnih telefona.

Korisnicima koji još uvijek posjeduju LG pametni telefon savjetuje se da ažuriraju svoje uređaje do 30. juna 2025. godine, nakon čega će sve usluge podrške biti ugašene.

Pogođene usluge uključuju LG Electronics Mobile Phone Software Upgrade (FOTA), Update Center i LG Bridge.

LG Bridge je računarska aplikacija koja omogućava korisnicima da upravljaju ažuriranjima softvera i rezervnim kopijama svog telefona putem računara. To znači da korisnici neće imati način da ažuriraju svoje uređaje nakon isteka roka.

LG je takođe napomenuo da će lični podaci prikupljeni kroz ove usluge biti izbrisani kada se one ugase. Ipak, navedeno je da se određene informacije mogu čuvati na osnovu važećih zakona i internih politika kompanije. U tom slučaju, podaci će biti zadržani onoliko koliko je propisano tim regulativama.

Ova elektronska kompanija je zvanično okončala poslovanje sa pametnim telefonima još 2021. godine, jer nije mogla da održi korak sa žestokom konkurencijom. Prije nego što je definitivno ugasila mobilnu diviziju, LG je pokušao da je proda vijetnamskoj kompaniji Vingroup, ali bez uspjeha.

Iako je LG tada obećao da će korisnici i dalje imati podršku za postojeće telefone u određenom periodu, prošlo je dovoljno vremena od zatvaranja mobilnog odjeljenja, i prilično je vjerovatno da su mnogi korisnici u međuvremenu već promijenili svoje uređaje.

(Izvor: Telegraf)

Počinje tako što vam na Facebook Messenger stigne poruka od nekoga od vaših Facebook prijatelja koji vam šalje upozorenje pod nadimkom Meta Maganar, gdje vas obavještava da će vam trajno zaključati profil ako nije verifikovan, stavlja neki link za verifikaciju, kodove…

Ako ste već stigli do tog koraka, vaš Facebook nalog je kompromitovan i uskoro ćete primijetiti da ga više ni nemate, a vaši prijatelji će vas vidjeti kao Meta Maganara.

Ovaj oblik phishinga vrlo vjerovatno se stalno vrti u virtuelnom svijetu, ali se s vremena na vrijeme dodatno razmaše kad naiđe na trenutak nečije nepažnje, pa se širi poput živog virusa.

Jutros nam je tako stigla poruka koleginice koju je Maganar “uhvatio” prije par dana.

“Prije par dana počele su mi stizati poruke s upozorenjem da će mi se ugasiti profil ako se ponovo ne registrujem preko linka, očigledno sam nešto zakačila i počeli su mi se javljati ljudi kojima je s mog naloga poslana čudna poruka, nestao mi je profil i neki kontakti, ja sam tu nešto radila i čini mi se da sam uspjela da vratim profil”, objasnila nam je svoje iskustvo, nesvjesna šta joj se tačno dogodilo i šta je zapravo uradila.

To je upravo i cilj onih koji upadom u vaš profil pokušavaju da dođu do korisnih podataka kao što su brojevi računa, lozinke, kontakti… ni ne znate šta ste pritisnuli, a već ste sebi napravili haos. Iako nam je koleginica rekla da joj se čini da je vratila svoj profil, mi je na Facebooku i dalje ne možemo pronaći, a na spisku naših prijatelja nema ni Meta Maganara u kog ju je preimenovao prevarant na kog je naišla.

Lažne poruke

Pretražujući Facebook profile, nailazimo međutim na masu profila pod tim imenom, a kako se radi o profilima s kojima imamo dosta zajedničkih prijatelja, ali i po sadržaju objava, otkrivamo da su to zapravo profili osoba koje poznajemo – samo su hakovani.

Pronalazimo i osobu kojoj je neko pod imenom Meta Maganar preuzeo profil s kog šalje promotivne poruke za neku firmu koja pruža usluge.

Google nije naročito koristan kad ga pitate ko je Meta Maganar, ili Maganer, kako se ponekad pojavljuje, pa smo bolje prošli sa ChatGPT-jem, koji se poziva na jedan grčki portal kao izvor informacija (debater.gr).

Tamo piše kako se izraz Meta Maganar odnosi na pokušaj prevare putem lažnih poruka koje se šire na platformama poput Facebook Messengera. U takvim porukama prevaranti se predstavljaju kao zvanični predstavnici kompanije Meta (koja je vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa) i tvrde da je korisnički nalog privremeno onemogućen iz bezbjednosnih razloga.

U poruci se korisnik poziva da klikne na priloženi link kako bi “potvrdio” svoj nalog. Međutim, riječ Messenger je namjerno pogrešno napisana kao Maganar, što je prvi znak da se radi o pokušaju prevare.

Ova vrsta poruka je oblik phishinga, čiji je cilj da navede korisnike da otkriju svoje lične podatke, poput lozinki ili drugih osjetljivih informacija. Klikom na takve linkove korisnici mogu biti preusmjereni na lažne web stranice koje oponašaju zvanične stranice Meta-e, čime se povećava rizik od krađe identiteta ili drugih oblika zloupotrebe.

Reagujte što prije

Ni Facebook na svojim korisničkim stranicama ne pominje konkretno Meta Maganara, ali navodi da, ako je vaš Facebook nalog bio meta phishing napada, trebalo bi što prije da preduzmete korake kako biste ga zaštitili.

“Prvo prijavite svoj nalog kao kompromitovan. Svoj nalog možete prijaviti kao kompromitovan bez obzira možete li se prijaviti ili ne. Čak i ako se još uvijek možete prijaviti, ali ste zabrinuti da mu mogu pristupiti neovlašćene osobe – prijavite ga.

Ako se i dalje možete prijaviti na svoj Facebook nalog, isprobajte ove korake: resetujte lozinku. Ako ste slučajno unijeli korisničko ime ili lozinku na zlonamjernu poveznicu, neko bi mogao da se prijavi umjesto vas. Resetovanje lozinke može pomoći u sprječavanju neželjenih prijava.

Idite na svoj Facebook nalog i uklonite sve neovlašćene prijave/uređaje. Pregledajte svoj dnevnik aktivnosti kako biste vidjeli da li je bilo neovlašćenih radnji (objava, interakcija, linkova itd.). Provjerite nedavne e-poruke koje vam je poslao Facebook da vidite postoje li problemi s vašim nalogom.

Pregledajte svoj feed kako biste utvrdili da li je napad doveo do neželjenih ili neprimjerenih objava. Obrišite sve što niste vi postavili.

Saznajte više o tome kako da prijavite ili izbrišete objavu. Za poslovne naloge, kontaktirajte tim za podršku preko početne stranice za biznis korisnike ili Business Help Centra (izaberite Request Support)”, savjetuju iz kompanije Meta.

Nepoznat izvor, gramatičke greške…

Generalne preporuke nikad nije naodmet ponoviti – podsjeća i ChatGPT, koji čak nudi korak-po-korak postupak šta da uradite ako vas zakači ovako nešto.

• Ne otvarajte sumnjive linkove. Ako dobijete poruku sa nepoznatog naloga koja sadrži link, ne klikćite ga.
• Provjerite pravopis. Lažne poruke često imaju očigledne greške, kao što je pogrešno napisana riječ (Maganar umjesto Messenger).
• Koristite dvofaktorsku autentifikaciju. Omogućite dodatni sloj bezbjednosti na svojim nalozima.
• Prijavite sumnjive poruke preko zvaničnih kanala platforme na kojoj ste je primili.

Šta ako ste ipak otvorili link?

“Ako si samo otvorila link, ali nisi ništa dalje radila, rizik je manji, ali i dalje postoji – stranica može automatski pokušati da prikupi tvoje podatke (npr. IP adresu, lokaciju). Moguće je da ti se instalirao zlonamjerni softver ako koristiš nesiguran ili neažuriran uređaj (posebno Android uređaje bez zaštite).

Ako si bila na telefonu i nisi ništa kucala, vjerovatno nisi ugrozila podatke, ali ipak bi trebalo da preduzmeš zaštitne korake. Ako si na toj stranici unijela korisničko ime i lozinku – lozinka ti je najvjerovatnije kompromitovana.

Napadači mogu pristupiti tvom Facebooku, Instagramu, pa čak i e-mail nalogu ako koristiš istu lozinku. Odmah promijeni lozinku na svim povezanim servisima. Ako koristiš istu lozinku za e-bankarstvo ili druge važne servise – promijeni i njih odmah”, poručuju.

(Izvor: Jutarnji list)

Novi model vještačke inteligencije „Aurora“ nadmašuje trenutne metode u predviđanju kvaliteta vazduha, vremenskih obrazaca i tropskih oluja izazvanih klimatskim promjenama.

Novi sistem, nazvan Aurora, koji još nije ušao u komercijalnu upotrebu, generisao je desetodnevne vremenske prognoze i preciznije i brže predvidio putanje uragana od tradicionalnih metoda prognoze, uz značajno niže troškove, objavili su istraživači u časopisu Nejčer (Nature).

„Prvi put jedan sistem vještačke inteligencije može da nadmaši sve operativne centre u prognoziranju uragana“, rekao je vodeći autor Paris Perdikaris, vanredni profesor mašinskog inženjerstva na Univerzitetu Pensilvanije.

Aurora, koja je obučena isključivo na osnovu istorijskih podataka, uspjela je da preciznije od operativnih centara, kao što je američki Nacionalni centar za uragane, predvidi sve uragane u 2023. godini.

Tradicionalni modeli prognoziranja vremena zasnivaju se na fizičkim principima – poput očuvanja mase, impulsa i energije – i zahtijevaju ogromnu računarsku snagu.

Međutim, prema studiji, računarski troškovi rada Aurore bili su nekoliko stotina puta manji.

Ovi eksperimentalni rezultati dolaze nakon modela Pangu-Weather, kineskog sistema vještačke inteligencije koji je razvio tehnološki gigant „Huavej“ 2023. godine i mogli bi najaviti promjenu paradigme u načinu na koji glavne svjetske meteorološke agencije predviđaju vrijeme i potencijalno smrtonosne ekstremne događaje pojačane globalnim zagrijevanjem.

Sveti gral prognoze

„Vjerujem da se nalazimo na početku ere transformacije nauke o atmosferskim sistemima. U narednih pet do deset godina, sveti gral biće izgradnja sistema koji mogu direktno da obrađuju podatke iz daljinskih senzora kao što su sateliti i meteorološke stanice, kako bi generisali prognoze visoke rezolucije bilo kog dijela svijeta“, rekao je Perdikaris u video-prezentaciji koju je objavio Nature.

Prema tvrdnjama njenih tvoraca, Aurora je prvi model koji je konzistentno nadmašio sedam prognostičkih centara u predviđanju putanje razornih ciklona u periodu od pet dana.

Primjera radi, Aurora je u simulaciji četiri dana unaprijed tačno predvidela gdje i kada će tajfun Doksuri, koji se vodi kao najrazorniji zabilježeni tajfun u Tihom okeanu, pogoditi Filipine. Zvanične prognoze iz 2023. godine u to vreme ukazivale su na to da će tajfun proći sjeverno od Tajvana.

„Majkrosoftov“ model takođe je nadmašio model Evropskog centra za srednjoročno prognoziranje vremena (ECMWF) u 92 odsto slučajeva za globalne desetodnevne prognoze, na skali od približno 10 kvadratnih kilometara.

ECMWF, koji izrađuje prognoze za 35 evropskih zemalja, smatra se zlatnim standardom u tačnosti vremenskih prognoza.

U decembru je „Guglov“ model GenCast nadmašio tačnost Evropskog centra u više od 97 odsto od 1.320 klimatskih katastrofa zabilježenih 2019. godine.

Obećavajuće, ali i dalje eksperimentalne, performanse, zasnovane na stvarnim događajima, pažljivo prati naučna i meteorološka zajednica.

Vještačka inteligencija je moćan alat, ali ne bi trebalo da se ponašate kao da je ona vaš dnevnik, doktor ili najbolji prijatelj.

Vještačka inteligencija može biti pametna, šarmantna (ponekad) i dostupna 24 sata dnevno sedam dana u nedjelji. Ali, to ne znači da morate da joj ispričate baš sve.

Evo što nikako ne biste smjeli da podjelite sa vještačkom inteligencijom.

• Vaše najdublje, najmračnije tajne (osjetljivi lični podaci)

Nema potrebe da dijelite svoju kućnu adresu, broj telefona, OIB (poreski identifikacioni broj) ili biografiju. Zadržite osjetljive informacije i lične drame za sebe.

• Podatke o vašem (ili bilo čijem) bankovnom računu

Koliko god vam vještačka inteligencija može pomoći u planiranju budžeta, ne mora da zna podatke o vašoj kreditnoj kartici ili bankovne podatke. Nikada. Dijeljenje finansijskih informacija dovodi vas u rizik, s vještačkom inteligencijom ili uopšteno onlajn.

Iako vam može pomoći u izradi budžeta, simuliranju planova štednje ili objašnjavanju kako funkcioniše složena kamata, nije kreirana za bezbjedno čuvanje ili obradu stvarnih finansijskih podataka. To je posao za zaštićene i regulisane platforme, a ne za prozor za ćaskanje.

• Bilo šta što bi vašeg advokata učinilo nervoznim (ilegalne stvari)

Namjeravate da od vještačke inteligencije zatražite savjet kako da uradite nešto što nije u skladu sa zakonom? Odustanite.

Ne samo što je neetično, već vam vještačka inteligencija neće pomoći u neugodnoj situaciji. Štaviše, takva interakcija mogla bi biti sumnjiva policiji jer ju je moguće protumačiti kao pokušaj pripremanja ili prikrivanja kaznenog djela.

Čak i šala o ilegalnim aktivnostima u upitu može podići uzbunu i rezultirati upozorenjima ili ograničenim pristupom. Sve što upišete dio je razgovora koji može biti pregledan radi bezbjednosti ili usklađenosti.

• Govor mržnje, prijetnje i tome slično

Vještačka inteligencija uglavnom ima politiku nulte tolerancije za štetan, nasilan ili diskriminiatorski jezik. To uključuje sve što nalikuje maltretiranju, govoru mržnje, prijetnjama ili bilo čemu što podstiče nasilje.

ChatGPT je dizajniran kako bi odmah isključio ovakve upite. Ponovljeni pokušaji unosa štetnog sadržaja mogu dovesti do obilježavanja vašeg korisničkog naloga, pa i do njegovog blokiranja. Osim tehničkih posljedica, postoji i šira slika koju bi trebalo uzeti u obzir.

Jezik je važan. Ono što upisujemo u modele vještačke inteligencije doprinosi oblikovanju načina na koji ovi sistemi uče i reaguju tokom vremena. Ako želimo da vještačka inteligencija bude alat koji podržava kreativnost, inkluziju i poštovanje, moramo to da modelujemo u načinu na koji s njom komuniciramo.

• Medicinske informacije

ChatGPT vam može dati uopštene zdravstvene savjete, ali nije ljekar. Nikada nemojte u njega unositi rezultate nalaza ili tražiti dijagnozu. Umjesto toga, obratite se pravim lekarima.

• Povjerljive tajne kompanije ili informacije zaštićene autorskim pravima

U iskušenju ste da kao upit zalijepite kompletnu strategiju brenda svojih klijenata kako bi je vještačka inteligencija prepisala? Razmislite ponovno. Vještačka inteligencija je odličan saradnik, ali povjerljivi ili podaci zaštićeni autorskim pravima bi trebalo da ostanu izvan razgovora s vještačkom inteligencijom.

Povjerljive informacije izostavite iz svojih upita i zamijenite ih generičkim pojmovima. Na primjer, zamijenite strategija lansiranja Coca-Cole sa plan lansiranja bezalkoholnog pića.

• Vaše (ili tuđe) lozinke

Lozinke nisu za dijeljenje, ni drugim ljudima ni s vještačkom inteligencijom. Platforme poput ChatGPT-a nisu bezbjedne, niti zaštićene. Ako u njih unesete svoju lozinku, izlažete se ogromnim rizicima poput krađe identiteta, ucjenjivanja i tome slično.

• Ćaskanje poput “ćao” ili “hvala”

Ovo nije opasno, ali je nepotrebno. Time trošite računarske resurse i električnu energiju. Budite sažeti, nastojte da ne koristite veštačku inteligenciju ako za to nema potrebe.

(Izvor: B92)

Bluetooth je način bežične razmjene podataka između dva ili više uređaja.

Većina današnjih modernih računara, mobilnih telefona, digitalnih kamera i audio uređaja imaju mogućnost slanja podataka pomoću bluetootha.

Veza se uspostavlja putem radio valova u frekventnom području od 2,4 do 2,48 GHz.

Zbog korištenja radio veze uređaji koji se povezuju ne moraju biti u optičkoj vidljivosti kao niti međusobno usmjereni a veza se može ostvariti u promjeru od otprilike 10 metara oko uređaja.

Kako je Bluetooth dobio ime?

Bluetooth je dobio naziv po srednjovjekovnom danskom kralju Haraldu Plavozubom (danski Harald Blåtand, eng. Harold Bluetooth) koji je bio poznat po svojim mogućnostima diplomatskih pregovora, gdje je često uspijevao uspostaviti komunikaciju i visok nivo razumijevanja između više strana s različitim interesima.

Uspio je pomiriti zaraćene narode na području današnje Danske, Švedske i Norveške. Uspostavio je ujedinjeno kraljevstvo Dansku, te prihvatio hrišćanstvo.

Naziv “bluetooth” odabran je zato što ta tehnologija omogućuje komunikaciju različitih uređaja.

Kako funkcioniše Bluetooth?

Da bi prenijele podatke sa jednog mobilnog na drugi, ili da bi uparili mobilni telefon sa slušalicama ili nekim drugim uređajem kao što su klima uređaj, štampač itd… neophodno je te uređaje “upariti”.

Npr. kada upalite bluetooth na svom mobilnom telefonu, telefon vam “ponudi” uređaj čiji je bluetooth takođe uključen. Kada se ta dva uređaja povežu oni se praktično “prepoznaju” i prenos podataka, slika, videa itd.. može da počne.

Bluetooth ne koristi interent

Bluetooth ne koristi Wi-Fi ili internet. Potpuno je nezavisan, i ne troši mobilne podatke.
Štedi energiju – Moderne Bluetooth veze troše veoma malo baterije, pa ga možeš ostaviti uključenog bez brige.

Nova prevara putem WhatsAppa se širi – sajber kriminalci koriste slike kako bi sakrili malver i neprimjetno prevarili ljude, prazneći im bankovne račune.

Internet prevare su u porastu već neko vrijeme. Iako su ljudi postali svjesniji rizika, prevaranti su takođe postali kreativniji i pronalaze nove načine da nastave sa svojim prevarama. Najnovija u nizu je prevara sa WhatsApp slikama.

U ovoj prevari, korisnici dobijaju slike koje sadrže skriveni malver. Tehnika koja se koristi zove se steganografija, gdje je zlonamjerni kod ubačen unutar slikovnog fajla. Žrtva može čak i da ne dobije nikakvu SMS potvrdu (OTP), jer malver direktno cilja osjetljive informacije kao što su bankovni podaci i lozinke. U nekim slučajevima, napadač čak može da dobije daljinski pristup uređaju žrtve.

Prevara počinje odmah nakon što se slika otvori, i tada malver napada telefon.

Nedavno je prijavljen slučaj iz Džabalpura, gdje je jedan korisnik dobio poziv sa nepoznatog broja, uz molbu da pomogne u identifikaciji osobe sa fotografije. Iako je isprva ignorisao poruke, upornost pozivača ga je navela da klikne na sliku i preuzme je. To je omogućilo prevarantima da pristupe njegovom telefonu i nelegalno skinu oko 2.400 evra sa njegovog računa.

Kako biste se zaštitili, pridržavajte se sljedećih savjeta:

• Ne preuzimajte slike ili bilo kakve fajlove koje dobijete sa nepoznatih brojeva.
• Isključite automatsko preuzimanje medijskih fajlova u podešavanjima WhatsAppa.
• Redovno ažurirajte telefon kako bi sigurnosne zakrpe bile aktuelne.
• Izbjegavajte i blokirajte sumnjive brojeve koji vas pozivaju ili šalju neobične poruke.
• Obavijestite prijatelje i porodicu o ovoj prevari kako bi i oni znali da se zaštite.

Budite oprezni – jedna naizgled bezazlena slika može vas skupo koštati.

(Izvor vijesti: PCpress)

Asfalt se ljeti brzo zagrijeva, usljed čega, posebno u gradskim sredinama nastaju velike toplotne zone, odnosno povišene temperature.

Grad Beč u okviru pilot-projekta testira nove mogućnosti asfaltiranja, odnosno materijala.

U okolini potoka Lizing, postavljeni su putevi napravljeni od četiri nove mješavine asfalta.

Asfalt je najčešće zbog svoje čvrtste podloge neizbježan, na primjer, za biciklističke staze ili trotoare.

Međutim, asfalt ne samo da se brzo zagrijeva, već ne propušta vodu, što nije ekološki, i zbog čega Grad Beč traži „zelene” alternative.

Boja, vrsta materijala i vezivni sloj su faktori koji mogu uticati na to koliko se asfalt zagrijeva na suncu. Testiranje u Beču se vrši na biciklističkoj stazi kod Lizingbaha.

“Ovdje već dugo tražimo inovativnu podlogu po kojoj se može lijepo voziti bicikl i po kojoj se ljudi mogu kretati dječijim ili invalidskim kolicima. Potrebna nam je podloga, odnosno površima koja je stabilna, a istovremeno je ekološki prihvatljiva jer propušta vodu“, izjavila je članica gradskog vijeća za urbano planiranje, Uli Zima.

U saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču razvijene su četiri različite mješavine novih vrsta asfalta, jedan klasičan asfalt i tri takozvana “Cool Pavements” (hladni kolovozi), koji se razlikuju po vrsti kamena, boji i vezivnim slojevima.

Na dionici biciklističke staze dužine 80 metara kod Lizingbaha, asfaltne mješavine su nanesene jedna pored druge.

Tamo će senzori za temperaturu i vlagu prikupljati podatke o tome kako različiti slojevi utiču na razvoj temperature u okolini.

“U idealnom slučaju, ovaj novi vodopropusni asfalt mogao bi se potom koristiti posebno u centralnim gradskim zonama”, izjavio je Volfgang Ablinger iz Sekretarijata za upravljanje i izgradnju puteva.

Istraživački projekat trajaće naredne tri godine. Asfalt koji se tokom testiranja pokaže kao najbolji, u budućnosti će se koristiti i van područja Lizingbaha.

Iako su mnogi ubijeđeni da je čuvena fotografija dorađena ili čak potpuno vještačka, to ni približno nije tačno.

Ovo je priča o tome kako je nastala najpoznatija kompjuterska pozadina svih vremena.

Ko je napravio fotografiju?

Čarls O'Rir rođen je 1941. i više od 25 godina je radio kao fotograf za časopis Nešnl geografik.

Od 1978. njegovo interesovanje se usmjerava na vinogradarstvo i proizvodnju vina, pa je fotografije na ovu temu snimao širom svijeta.

Iako se cijelog života bavi fotografijom, svoju najčuveniju fotografiju nije uslikao u toku planiranog snimanja, već sasvim slučajno.

Dok se vozio autoputem, Čarls je odlučio da siđe s puta i fotografiše prizor o kojem je često razmišljao.

Nekoliko godina kasnije, kompanija Majkrosoft isplatila mu je pozamašnu sumu za ovu fotografiju, ali O'Rir nikada nije otkrio o kojoj je cifri riječ.

Fotografija je takva kakva jeste zahvaljujući kombinaciji Fuji filma, sa pojačanim bojama i odlične optike fotoaparata koji je O'Rir tada koristio.

Cijenu fotografije nije mogao da odredi sam, pa mu je Majkrosoft poslao avionsku kartu da dođe u centralu kako bi o tome pregovarali.
Fotografija se na XP sistemu prikazuje od 2001. godine, a svakodnevno ju je posmatralo više od milijardu ljudi.

Gdje je nastala fotografija?

Dugo godina se vodila polemika o mjestu nastanka ove fotografije – Irska, Francuska i Novi Zeland predstavljali su moguće lokacije, da bi nagađanjima došao kraj kada je kompanija Majkrosoft otkrila godinama čuvanu tajnu na Jutjubu.

Pejzaž zelene livade, plavog neba i tek nekoliko oblaka nalazi se zapravo u Kaliforniji, u okrugu Napa.

„Snimljena je blizu moje kuće, dok sam išao u posjetu djevojci, sjeverno od San Franciska. Dan je jednostavno bio takav. Fotografija nije dorađena u fotošopu. Trava je bila savršena i sunce je sijalo. Na nebu nije bilo ni nijednog oblačka, ali dok sam parkirao i postavio fotoaparat, oblaci su se pojavili”, rekao je O ‘Rir, piše DDL.

Kasnije je čuveno mjesto nastanka fotografije pretvoreno u vinograd.

(Izvor vijesti: Magazin)

Dok je veliki dio globalne pažnje i dalje usmjeren na trgovinske sporove, tiša ali vjerovatno značajnija transformacija događa se iza zidova fabrika u Kini – a pokreću je roboti.

Kina je sada jedna od najautomatizovanijih nacija na Zemlji, prema nedavnom izveštaju “Njujork tajmsa”.

Sa više robota po radniku nego SAD, Nemačka ili čak Japan, zaostaje samo za Južnom Korejom i Singapurom, a i ta razlika se brzo smanjuje.

Ništa nije slučajno

Godine 2015, kineska vlada je pokrenula “Made in China 2025”, sveobuhvatnu nacionalnu strategiju za dominaciju u visokotehnološkoj proizvodnji.

Cilj ovog poteza bio je unaprjeđenje ključnih industrija poput električnih vozila, brodogradnje i brzih željeznica, i transformacija Kine iz centra za masovnu proizvodnju u tehnološki moćnu proizvodnu silu.

Ranije je China Daily izvjestio da je jedan od ciljeva inicijative bio proizvodnja 100.000 industrijskih robota godišnje. Kina ne samo da je dostigla taj cilj – ona ga je premašila.

Roboti na sve strane

Prema Međunarodnoj federaciji za robotiku, zemlja je rasporedila više od 276.000 robotskih radnika samo između 2022. i 2023. godine, što čini više od polovine svih instaliranih robota na globalnom nivou u tom periodu.

Rezultat je to da kineske fabrike sada proizvode robu brže, jeftinije i sa većom dosljednošću nego ikada ranije, zahvaljujući armijama robotskih radnika koji rade non-stop.

Razlika sve veća

Stručnjaci upozoravaju na sve veću razliku između Kine i zapadnih zemalja poput SAD-a.

Dok se američka proizvodnja preusmjerila na visokotehnološke industrije poput vazduhoplovstva i medicinske tehnologije, ovi sektori zahtjevaju ljudsku stručnost koju je teško automatizovati.

U međuvremenu, Kina je uspješno preusmjerila svoju robotsku industriju na praktične, skalabilne primjene.

Dodatno komplikuje stvari dominacija Kine u snabdijevanju teškim rijetkim metalima, koji su neophodni za izgradnju samih robota koji sada pokreću ovu proizvodnu revoluciju.

SAD i dalje u velikoj meri zavise od kineskog izvoza ovih resursa, što je pojačalo uticaj Pekinga u trgovinskim sporovima.

(Izvor vijesti: B92)