Roboti sprovode medicinske eksperimente na Univerzitetu u Tokiju

Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente. Te eksperimente su ranije obavljali ljudi. Cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja, prenose japanski mediji.

U objektu na kampusu Instituta za nauku u Jušimi u Tokiju, poznatom kao Centar za inovacije u robotici, nalazi se 10 robota, uključujući humanoidni model nazvan Maholo LabDroid, dok ljudskog osoblja nema, prenijela je agencija Kjodo.

Univerzitet planira da na duži rok značajno poveća broj robota, integrišući sisteme automatizacije sa vještačkom inteligencijom (AI), prenosi Tanjug.

Koristeći dvije ruke, roboti mogu da obavljaju delikatne zadatke kao što su prenos fiksnih količina reagensa i otvaranje vrata opreme sa kontrolisanom temperaturom radi postavljanja i uklanjanja predmeta. Kultivacija ćelija, koja je već programirana, takođe može da se obavlja automatski.

Univerzitet planira da do 2040. godine poveća broj robota na oko 2.000, pri čemu bi oni obavljali skoro sve istraživačke zadatke. Od generisanja hipoteza do eksperimentalne verifikacije.

Možda vas zanima i ovo:

U roku od deset godina roboti bi mogli operisati ljude samostalno

„Želimo da japansku nauku učinimo najboljom na svijetu“, izjavio je direktor centra Keiči Nakajamana na ceremoniji otvaranja objekta sredinom aprila.

On je naveo da su AI i robotika ključni alati za postizanje tog cilja. Roboti su se takođe pridružili ceremoniji presijecanja vrpce.

Ovaj potez uslijedio je u trenutku kada se istraživačke institucije suočavaju sa izazovima, uključujući nedostatak radne snage i potrebu za smanjenjem ljudskih grešaka u eksperimentalnom radu, navodi Kjodo.

Robot Maholo je već predstavljen u bolnici u gradu Kobe, u zapadnom Japanu, koja se fokusira na oftalmologiju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rusi razvili inovativan lijek koji duže ostaje u organizmu

Naučnici sa Univerziteta „Sečenov“ u Rusiji razvili su inovativni sistem pomoću kojeg antitumorski lijekovi dospijevaju u mozak kroz nosnu duplju koristeći gelan gumu, što omogućava da lijek duže ostane u sluzokoži nosa, saopštila je pres služba univerziteta.

Uz pomoć ove inovativne metode koja koristi gelan gumu, aditiv za hranu sa svojstvima želiranja, stabilizacije i poboljšanja teksture, lijek se zadržava na mjestu apsorpcije do šest sati.

Mladi naučnici sa Farmaceutskog instituta „A. P. Neljubina“ na Univerzitetu „Sečenov“ razvili su „pametni“ intranazalni oblik doziranja na bazi gelan gume.

To omogućava lijeku da duže ostane na sluzokoži. Takođe  i da aktivnu supstancu isporuči u mozak, zaobilazeći krvno-moždanu barijeru, navodi se u saopštenju koje prenosi agencija TASS.

Prema riječima Elene Bahrušine, profesorke Katedre za farmaceutsku tehnologiju, istraživači su koristili ribavirin kao aktivni sastojak za „in situ“ sistem. Odnosno terapiju u ranom stadijumu bolesti ograničenom na mjesto nastanka, prenosi Tanjug.

Možda vas interesuje i ovo:

Cijene lijekova porasle do 150 posto, posebno ugroženi penzioneri

„Podaci iz brojnih kliničkih studija potvrđuju antitumorski efekat ribavirina. Nedavne studije pokazuju njegovu efikasnost protiv glioblastoma, jednog od najagresivnijih tipova raka centralnog nervnog sistema“, objasnila je Bahrušina.

Studija na životinjama pokazala je mehanizam kojim ribavirin direktno prodire iz nosa u mozak.

Koncentracija aktivne supstance u mozgu bila je znatno veća nego u krvi, a naglašeno je da je lijek ostao u sluzokoži životinja čak 24 časa.

Histološka analiza sluzokože nosa, sprovedena nakon eksperimenta, nije otkrila patološke promjene ni u jednoj grupi, naveli su naučnici.

Podijeli tekst sa drugima na:

Eksperti upozoravaju na slabe lozinke: Moguće ih je razbiti za manje od dan

Tehnološki eksperti upozoravaju korisnike da ne treba da koriste slabe lozinke za pristup svojim nalozima, pozivajući se na rezultate najnovijeg istraživanja prema kojem je moguće razbiti čak 68 odsto savremenih lozinki u roku od jednog dana.

Pored toga, velika većina kompromitovanih lozinki ili počinje ili se završava cifrom, dok se često koriste i predvidivi numerički nizovi, datumi i sekvence sa tastature, što znatno olakšava posao hakerima.

Možda vas zanima i ovo:

Najgore lozinke, izbjegnite ih po svaku cijenu

Povodom 7. maja, Svjetskog dana lozinki, stručnjaci kompanije „Kasperski“ analizirali su 231 milion jedinstvenih lozinki pronađenih u velikim curenjima podataka u periodu od 2023. do 2026. godine i uočili nekoliko ključnih obrazaca, među kojima je rast upotrebe aktuelnih i popularnih riječi u lozinkama.

Na primjer, upotreba riječi „skibidi“ u lozinkama porasla je čak 36 puta u posljednjih nekoliko godina, navode eksperti.

Analiza pokazuje i da korisnici često biraju emocionalno pozitivne riječi na engleskom jeziku poput „love“, „magic“, „friend“, „team“, „angel“, „star“ i „eden“, dok se povremeno pojavljuju i negativni termini kao što su „hell“, „devil“, „nightmare“ i „scar“.

Najviše lozinki se završava ciframa

Stručnjaci upozoravaju da čak i kombinacija jedne riječi sa brojem ili simbolom ne pruža dovoljnu zaštitu. Takvi obrasci se i dalje predvidivi i lako se kompromituju.

Podaci pokazuju da 53 odsto analiziranih lozinki završava ciframa. 17 odsto počinje ciframa, dok skoro 12 odsto sadrži datumske obrasce u rasponu od 1950. do 2030. godine.

Oko tri odsto lozinki uključuje jednostavne sekvence sa tastature poput „qwerty“ ili „1234“.

Stručnjaci upozoravaju da ovakvi obrasci značajno skraćuju vrijeme potrebno za njihovo razbijanje. Posebno kada napadači već poznaju najčešće korisničke navike.

Sve više servisa zahtijeva lozinke koje imaju najmanje 10 karaktera, sadrže veliko slovo i uključuju broj ili simbol.

Uporedna analiza kompromitovanih lozinki iz prethodnih godina pokazuje, međutim, da čak ni poštovanje nekih od ovih pravila ne garantuje otpornost na „brute-force“ napade ili napade vođene vještačkom inteligencijom (AI-driven attacks).

Lozinke do osam karaktera razbijaju se za manje od dana

Stručnjaci kompanije navode da su predvidivi simboli poput „@“, „.“ (tačke) i „!“ najčešći u kompromitovanim lozinkama, pri čemu se „@“ pojavljuje u oko 10 odsto slučajeva kada je korišćen samo jedan simbol.

Istraživanje pokazuje da se kratke lozinke do osam karaktera razbijaju za manje od jednog dana. Više od 20 odsto lozinki od 15 karaktera može se kompromitovati za manje od jednog minuta.

Prema istraživanju, 60,2 odsto lozinki može biti razbijeno za oko sat vremena. 68,2 odsto može biti kompromitovano u roku od jednog dana, pri čemu su proračuni zasnovani na korišćenju jedne RTX 5090 grafičke kartice i MD5 algoritma.

U savremenim uslovima, zaista bezbjedne lozinke moraju imati bar 16 karaktera. Treba da sadrže nasumične kombinacije slova, brojeva i simbola, jedinstvene za svaki nalog, navode eksperti.

Stručnjaci preporučuju korisnicima da izbjegavaju predvidive obrasce i generišu lozinke pomoću specijalizovanih alata.

Takođe se savjetuje upotreba lozinki u formi fraza (passphrase). Najbolje da kombinuju nepovezane riječi uz dodatne znakove i namjerne pravopisne varijacije. Takođe treba koristiti i dvofaktorske autentifikacije (2FA) gdje god je to moguće.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kinezi napravili bateriju od gvožđa koja traje 16 godina

Kineski istraživači predstavili su novo rješenje zasnovano na gvožđu koje može da izdrži više od 6.000 ciklusa punjenja, obećavajući dugogodišnji stabilan rad i značajno niže troškove.

Kineski naučnici sa Instituta za istraživanje metala napravili su veliki iskorak u razvoju takozvanih protočnih (flow) baterija, a njihovo rješenje moglo bi da promijeni način na koji skladištimo električnu energiju.

Testiranja na prototipu pokazala su da ova baterija može da izdrži čak 6.000 ciklusa punjenja. To odgovara periodu dužem od 16 godina svakodnevne upotrebe. Čak i nakon tog vremena, baterija ne gubi kapacitet, dok efikasnost ostaje na visokih 78,5 odsto.

Gvožđe kao jeftina alternativa litijumu

Glavna prednost ove inovacije je korišćenje gvožđa, materijala koji je višestruko jeftiniji od litijuma, koji se danas nalazi u gotovo svim savremenim uređajima. Nova formula elektrolita i izmijenjena molekularna struktura riješile su dugogodišnji problem degradacije baterija tokom rada.

Naučnici su uspjeli da spriječe stvaranje štetnih naslaga unutar sistema. To je ranije bio glavni uzrok kvarova kod sličnih tehnologija. Takođe, curenje aktivne supstance kroz membranu svedeno je na minimum. I time je obezbijeđena dugotrajna stabilnost sistema.

Veliki potencijal za energetiku

Ova tehnologija ima značajan ekonomski potencijal jer je gvožđe lako dostupno i znatno pristupačnije od rijetkih metala, navodi portal Interesting Engineering, a prenosi Smartlife.

Takve baterije mogle bi biti idealno rješenje za masovno skladištenje energije iz solarnih i vjetroelektrana, gdje je potrebna velika snaga po nižoj cijeni. Kako potražnja za industrijskim energetskim sistemima ubrzano raste, ovaj kineski izum mogao bi postati ključni alat za stabilizaciju elektroenergetske mreže.

Umjesto skupih i kratkoročnih rješenja, ova tehnologija nudi dugotrajniju i ekonomičniju alternativu. Ona je istovremeno povoljnija i za životnu sredinu i za krajnje korisnike.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zbog čega nestaje Wi-Fi signal, možda je do mjesta gdje stoji ruter

Svima nam se barem jednom dogodilo da internet koji skupo plaćamo radi loše, prekida ili je spor kao puž. Prije nego što okrivite operatera, vrijedi provjeriti najjednostavniju stvar — gdje vam stoji ruter. Naime, jedan od najčešćih, ali i najzanemarenijih uzroka lošeg Wi-Fi signala može biti nešto što niko ne bi očekivao: obično ogledalo.

Iako zvuči kao urbana legenda, riječ je o čistoj fizici.

Tanki metalni sloj

Moderno ogledalo nije samo staklo — na zadnjoj strani ima tanki metalni sloj, najčešće od aluminijuma ili srebra. Upravo taj sloj reflektuje svjetlost, ali i Wi-Fi talase, što potvrđuju i tehnološki portali.

Stručnjaci objašnjavaju da ogledala mogu reflektovati i raspršiti bežične signale, stvarajući interferenciju i mrtve zone u stanu. Prema analizi PcHardwarePro, ogledala i metalne površine mogu značajno smanjiti domet i stabilnost Wi-Fi mreže. Što je ogledalo veće i bliže ruteru, to je problem izraženiji, prenosi Slobodna Dalmacija.

Slično navodi i portal MundoBytes, koji ističe da metalna podloga ogledala odbija i apsorbuje dio signala, zbog čega talasi ne putuju ravno prema uređajima, nego se raspršuju i sudaraju, što uzrokuje pad brzine i prekide veze.

Neka istraživanja pokazuju da ogledala mogu smanjiti jačinu signala i do 50 odsto, posebno ako se nalaze između rutera i uređaja koji koristite.

Problem su i akvarijumi

Problem nije ograničen samo na ogledala. Strani izvori navode da i akvarijumi, jer voda snažno apsorbuje Wi-Fi talase, kao i mikrotalasne pećnice, veliki metalni uređaji i debele zidne obloge, mogu biti ozbiljne prepreke.

No, ogledala su posebno nezgodna jer ih često postavljamo upravo na mjesta gdje želimo bolji signal — u hodnike, spavaće sobe ili na ormare.

Stručnjaci savjetuju da ruter uvijek stoji na otvorenom, povišenom mjestu. Idealno je u srediti stana, daleko od ogledala, staklenih površina i metala. Čak i pomjeranje rutera za pola metra može donijeti vidljivo poboljšanje.

Možda vas zanima i ovo:

Koje su funkcije WiFi tehnologije?

Jednostavan test može otkriti koliko ogledalo utiče na signal. Izmjerite brzinu interneta mobilnim telefonom dok stojite ispred ogledala, a zatim se pomjerite dva metra dalje, tako da između vas i rutera nema prepreka. Razlika često bude iznenađujuće velika.

Zaključak je jednostavan. Prije nego što kupite skupe pojačivače signala, možda je dovoljno samo pomjeriti ruter dalje od ogledala i osloboditi put Wi-Fi talasima. Ponekad je najjeftiniji „servis“ upravo onaj koji napravite sami, pomjeranjem rutera na pravo mjesto.

Podijeli tekst sa drugima na:

Budućnost je stigla: Robot šeta psa (VIDEO)

Robot pas Spot dobio je unapređenje koje mu omogućava da „čita“ zadatke i samostalno ih izvršava, bez direktnog upravljanja od strane čovjeka.

Nova funkcionalnost demonstrirana je kroz niz primjera, uključujući i zadatak šetnje pravog psa. Ovaj četvoronožni robot, koji je kompanija Boston Dynamics prvi put predstavila 2019. godine, već se koristi u industriji za nadzor postrojenja, inspekcije i održavanje.

Najnovija nadogradnja dodatno proširuje njegove mogućnosti, uvodeći napredni sistem za razumijevanje okruženja i donošenje odluka.

Sistem kao centar za razmišljanje

Ključnu ulogu ima integracija modela Gemini Robotics-ER 1.5, koji funkcioniše kao svojevrsni „centar za razmišljanje“.

Ovaj sistem omogućava Spotu da putem kamera opaža fizički svijet, prepoznaje objekte i situacije. Takođe, može da razumije tekstualne instrukcije koje vidi u okruženju.

Za razliku od klasičnih robota koji rade po unaprijed definisanim rutinama, Spot sada može da interpretira prirodni jezik i da složene zadatke razloži na više koraka.

Možda vas interesuje i ovo:

Psi smanjuju krvni pritisak

Na primjer, može da pročita uputstvo. Razumije šta se od njega traži i samostalno isplanira niz radnji potrebnih za izvršenje zadatka.

Iako se kaže da Spot sada može da „čita“, to ne znači da čita kao čovjek. Uz pomoć kombinacije vizuelnog i jezičkog modela može da interpretira tekst i simbole koje registruje kamerama, prenosi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Važna presuda u SAD: Društvene mreže stvaraju zavisnost

Sud u Kaliforniji donio je presudu protiv kompanija Meta i Google, utvrdivši da su njihove platforme Instagram i YouTube dizajnirane na način koji izaziva zavisnost i da nisu adekvatno zaštitile djecu koja ih koriste.

Porota je naložila isplatu odštete od šest miliona dolara mladoj ženi koja je tvrdila da su joj društvene mreže izazvale ozbiljne mentalne probleme, uključujući depresiju i suicidalne misli.

Optužbe o dizajnu koji stvara zavisnost

Sud je zaključio da su platforme namjerno kreirane kako bi zadržavale korisnike što duže, koristeći algoritme, beskonačno skrolovanje i automatsko puštanje sadržaja.
Prema ocjeni stručnjaka, ovo predstavlja prekretnicu u pravnom tretmanu društvenih mreža. Po prvi put se jasno dovodi u pitanje njihov dizajn, a ne samo sadržaj koji korisnici objavljuju, piše BBC.

Moguće globalne posljedice

Stručnjaci ovu presudu već nazivaju „trenutkom velikog duvana“ za tehnološke kompanije. Time aludiraju na sudske procese koji su u prošlosti promijenili regulaciju duhanske industrije.

Možda vas interesuje i ovo:

Upoznavanje sa društvenim mrežama: Povežite se i komunicirajte online

Otvara se mogućnost uvođenja strožih pravila, uključujući upozorenja o štetnosti, ograničenja oglašavanja i izmjene funkcija koje podstiču dugotrajno korištenje.

Sljedeći koraci i pravna borba

Meta i Google najavili su žalbe na presudu, tvrdeći da pojedinačna aplikacija ne može biti jedini uzrok problema mentalnog zdravlja.
Istovremeno, ovaj slučaj je samo jedan u nizu sličnih tužbi koje se trenutno vode u SAD-u. To ukazuje da bi se tehnološki sektor mogao biti suočiti s dodatnim pravnim izazovima u narednom periodu.

Širi regulatorni trend

Već sada neke države razmatraju ili uvode zabrane korištenja društvenih mreža za maloljetnike, dok se u SAD-u preispituje i pravni okvir koji štiti tehnološke kompanije od odgovornosti za sadržaj i dizajn platformi.
Ova presuda mogla bi ubrzati globalne napore za strožu regulaciju digitalnih platformi i zaštitu djece na internetu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Roboti u domovima za stara lica uskoro bi mogla biti realnost

Robot domaćin dočekivao je i pozdravljao ovih dana na 20. Mobilnom svjetskom kongresu u Barceloni. Tu su predstavljena najnovija planetarna čuda u domenu vještačke inteligencije.

U isto vrijeme nadležni u ovom gradu uvode poseban pilot-program u kojem učestvuje čak 600 humanoidnih robota. Oni će biti raspoređeni u privatne domove za stare i centre za njegu.

Njihov zadatak biće da pomažu starijim osobama i da obavljaju određene poslove umjesto njih, prenijeli su španski mediji. Riječ je o projektu vrijednom gotovo četiri miliona eura.

„Razvijamo ovaj pilot-projekat kako bismo poboljšali telepomoć”, rekla je gradska odbornica za socijalna pitanja Marta Viljanueva Sendan, prenio je Tanjug pisanje Rojtersa.

Robote proizvodi američka kompanija „Misti robotiks”, dok ih na Starom kontinentu distribuira katalonska firma „Grup Salto”.

Riječ je o robotima visokim 1,35 metara, čija je namjena da podsjećaju korisnike da uzimaju terapije i da odlaze na ljekarske preglede, te da obavljaju video-pozive sa socijalnim radnicima.

Možda vas interesuje i ovo:

Znate li šta je humanoidni robot

U roku od deset godina roboti bi mogli operisati ljude samostalno

Takođe, programirani su da nude zabavne sadržaje, igre i muzičke aplikacije.

U hitnim situacijama robot može direktno da kontaktira socijalnog radnika, dok kamera na uređaju omogućava daljinsku procjenu stanja.

S obzirom na to da na tlu Starog kontinenta dolazi do drastičnog starenja stanovništva i pada nataliteta, ovakva situacija dodatno opterećuje sistem dugotrajne njege, naveli su nadležni.

Istraživanja pokazuju da će Španija do 2030. godine morati da udvostruči broj zaposlenih u sektoru dugotrajne njege. Odgovorni u Barceloni navode da bi u narednoj fazi roboti mogli da detektuju rizične situacije po korisnike, poput pada ili povređivanja, i automatski obavijeste nadležne službe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je vještačka inteligencija i kako funkcioniše?

O vještačkoj inteligenciji do sada ste vjerovatno čuli. Mnogi misle da je to naučna fantastika, ali nije. To je postao alat koji olakšava svakodnevnicu. Nekada su tu svakodnvnicu olakšavali i mobilni telefon, veš mašina, bojler itd. Danas je doba vještačke inteligencije i idite u korak sa njom. Ona će sigurno obilježiti budućnost koja dolazi.

Šta je zapravo vještačka inteligencija?

Najjednostavnije rečeno: vještačka inteligencija je kompjuterski program koji može da “razmišlja” i uči slično nama ljudima. Zamislite da imate unuka koji je pročitao sve knjige na svijetu, zna sve recepte, sve lijekove i sve istorijske datume, i spreman je da vam odgovori na bilo koje pitanje u sekundi. To je AI. Ona ne posjeduje osjećanja, ali je nevjerovatno brza u obradi podataka.

Koliko je to zapravo brzo? (Primjer iz života)

Hajde da uporedimo kako se nekada rješavao problem, a kako to ide danas uz pomoć vještačke inteligencije:

Stari način: Imate simptome neke rijetke bolesti ili jednostavno želite da saznate koji prirodni čaj smijete piti uz vaše tablete za pritisak. Morali biste prelistati enciklopedije, tražiti po starim časopisima ili satima čekati u čitaonici.

Novi način (AI): Vi postavite pitanje programu, a on u sekundi “prelista” milione medicinskih istraživanja i odgovori vam: “Uz taj lijek najbolje ide kamilica, ali izbjegavajte kantarion jer on smanjuje dejstvo tablete.” Ono za šta bi čovjeku trebale sedmice istraživanja, AI završi dok vi trepnete.

Šta AI može da uradi za vas?

Ne morate biti stručnjak za tehniku da biste imali koristi. Evo šta AI može:

Pomoć oko zdravlja: Može vam objasniti nalaze krvi (naravno, uz obaveznu konsultaciju s ljekarom) ili vas podsjetiti kada da popijete koji lijek.

Pisanje i čitanje: Može vam napisati molbu za opštinu, žalbu na račun za struju ili vam prevesti pismo od rođaka iz inostranstva na čist srpski jezik.

Kuhinja i hobi: Recite joj: “Imam u frižideru samo dva jajeta, malo sira i stari hljeb, šta da napravim?” – i dobićete recept za pet sekundi.

Razgovor: Ako ste usamljeni ili samo želite da saznate nešto više o istoriji vašeg kraja, AI je sagovornik koji nikada ne gubi strpljenje.

Odakle da počnete?

Nemojte se plašiti – ne možete ništa pokvariti! Najbolji način da počnete je da koristite telefon koji već imate.

Prvi korak: Potražite aplikacije kao što su ChatGPT ili koristite Google na svom telefonu. Oni sada imaju ugrađenu vještačku inteligenciju.

Možda vas zanima i ovo:

Ove informacije nikad ne dijelite sa vještačkom inteligencijom (Chat GPT)

Drugi korak: Razgovarajte sa njom kao sa živim bićem. Nemojte kucati samo ključne riječi. Slobodno napišite: “Zdravo, možeš li mi objasniti kako da najbolje posadim paradajz na balkonu?”

Treći korak: Pitajte unuke! Oni to već koriste. Neka vam pokažu kako da instalirate jednu AI aplikaciju i neka vam objasne osnove. To je sjajan način da se povežete sa mlađima i naučite nešto novo.

Zaključak: Vještačka inteligencija nije tu da nas zamijeni, već da nam bude “desna ruka”. U penziji imamo najviše vremena, pa zašto ga ne bismo iskoristili da istražujemo svijet iz fotelje uz pomoć ovog digitalnog pomoćnika?

Podijeli tekst sa drugima na:

Kina odobrila implantat za mozak koji vraća pokretljivost

Minijaturni modul veličine novčića se postavlja u mozak pacijenta, koji snima električnu aktivnost mozga.

Kineska državna uprava za medicinske proizvode odobrila je sistem za djelimičnu obnovu motoričke funkcije šake zasnovan na neuro-računarskom interfejsu. Uređaj, koji se implantira u mozak i povezuje s pneumatskom rukavicom, prvo je takvo rješenje na svijetu koje je prešlo iz laboratorijskog testiranja u komercijalnu kliničku primjenu.

Sistem, koji je razvila kompanija Borui Kang Medical Technology sa sjedištem u Šangaju, namijenjen je pacijentima s kvadriplegijom uzrokovanom povredama vratne kičmene moždine.

Omogućava pacijentima da povrate sposobnost hvatanja predmeta putem rukavice povezane s moždanim implantatom.

Kako funkcioniše

U mozak pacijenta se implantira sićušni modul veličine novčića koji bilježi električnu aktivnost mozga. Neuralni signali se pretvaraju u komande za vanjski uređaj – pneumatsku rukavicu koja koristi komprimirani zrak za savijanje i ispružanje prstiju.

Implantat se postavlja izvan dura mater, što smanjuje rizik od oštećenja moždanog tkiva. Kompanija je saopštila da je do sada izvela 36 uspješnih operacija implantacije sistema.

Klinička ispitivanja su pokazala značajno poboljšanje u sposobnosti pacijenata da hvataju predmete i izvode osnovne pokrete rukama, poput podizanja čaše vode do usta.

Uslovi za pacijente

Uređaj je namijenjen pacijentima između 18 i 60 godina s povredom kičmene moždine dijagnosticiranom najmanje godinu dana ranije. Kandidati moraju biti u stabilnom stanju najmanje šest mjeseci prije tretmana. Moraju biti nesposobni hvatati predmete rukama, ali sa zadržanom određenom pokretljivošću nadlaktica.

Prema navodima kineskog regulatora, rezultati testiranja pokazuju da tehnologija značajno poboljšava kvalitet života pacijenata, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na: