Kada je vrijeme za novu SIM karticu: Zamijenite je na vrijeme

Mnogi korisnici mobilne telefonije i danas kažu: „Ne putujem, ne koristim internet, telefon mi radi – zašto bih mijenjao karticu?” I to je sasvim razumljivo. Godinama su mobilne usluge funkcionisale bez većih promjena, posebno za one koji telefon koriste za pozive i poruke. Međutim, tehnologija se promijenila – čak i ako su navike ostale iste.

Mobilne mreže se postepeno modernizuju, a starije tehnologije, poput 3G mreže, polako se gase.

Iako se te promjene ne dešavaju preko noći, one utiču na kvalitet i pouzdanost osnovnih usluga – poziva, poruka i dostupnosti mreže.

Drugim riječima, telefon koji danas „radi“, sutra može imati slabiji signal, češće prekide ili probleme sa uspostavljanjem poziva.

Stručnjaci iz oblasti telekomunikacija objašnjavaju da zamjena 3G SIM kartice za 4G ne mijenja način korištenja telefona.

Ne podrazumijeva korištenje interneta, aplikacija ili pametnih funkcija, već omogućava stabilan rad uređaja u mreži koja se stalno unapređuje.

Postupak zamjene traje samo nekoliko minuta

U tom kontekstu, i mobilni operateri u BiH su se prilagodili promjenama u mrežnoj infrastrukturi.

Tako je m:tel omogućio korisnicima besplatnu zamjenu 3G za 4G SIM karticu u svim svojim prodajnim mjestima.

Postupak traje nekoliko minuta, broj ostaje isti, a korisnik dobija karticu prilagođenu savremenoj mreži – bez dodatnih obaveza i bez potrebe za promjenom ustaljenih navika.

Nova tehnologija ne mora značiti komplikacije. Ponekad znači samo sigurnost da će ono na šta smo navikli – poziv, poruka i dostupnost – nastaviti da funkcioniše i u budućnosti.

Možda vas zanima i ovo:

Ako imate legandarni Nokia stari telefon nemojte ga bacati

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Produžite rad telefona: Pogledajte šta zaista troši bateriju

Scenario “Ujutru napunjen, već u podne na izmaku” sve je češći kod pametnih telefona. Prva pomisao korisnika je da je baterija dotrajala i da je vrijeme za zamjenu.

Međutim, iskustva iz servisa pokazuju da kod više od polovine uređaja stanje baterije i dalje prelazi 85 odsto, dok je ubrzano hemijsko starenje stvarno prisutno u manje od trećine slučajeva.

Problem je često negde drugdje.

Tihi potrošači u pozadini

Glavni “krivci” su aplikacije koje rade u pozadini. Zatvaranje aplikacije ne znači da prestaje njeno aktivno korišćenje procesora, lokacije i mreže.

Servisi za poruke stalno osluškuju notifikacije, navigacione aplikacije povremeno aktiviraju GPS, a mnoge aplikacije unaprijed učitavaju sadržaj kako bi se brže pokrenule – sve to troši energiju.

Ekran i način korišćenja

Ekran je drugi veliki faktor potrošnje. Visoka frekvencija osvježavanja od 120 Hz, velika osvjetljenost i funkcije poput prikaza informacija na ugašenom ekranu značajno smanjuju autonomiju.
Brzo punjenje samo po sebi ne ubrzava habanje baterije, ali korišćenje telefona tokom punjenja, posebno igranje ili gledanje videa, podiže temperaturu i može ubrzati habanje

Razlika između starenja i potrošnje

Starenje baterije znači manji ukupni kapacitet, ali ne nužno brže pražnjenje u jedinici vremena. Najčešće je osjećaj da baterija “nestaje pred očima” posljedica prevelike trenutne potrošnje, a ne same baterije.

Uz pravilna podešavanja moguće je produžiti autonomiju i bez servisa. Ograničavanje rada aplikacija u pozadini, snižavanje frekvencije osvježavanja, automatska osvjetljenost i povremeni restart sistema često donose vidljivu razliku.

Kako produžiti trajanje baterije

Isključivanje nepotrebnih bežičnih veza i korišćenje režima štednje energije može produžiti rad telefona satima, čak i sa starijom baterijom, piše Kurir.

Zaključak je jednostavan: brza potrošnja baterije rijetko je problem koji se rješava samo zamjenom baterije. Nekoliko minuta optimizacije sistema često donosi više nego što se očekuje.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako da odaberete novi mobilni telefon?

Ako imate stare mobilne telefone, ne bacajte ih, neki vrijede mnogo

Podijeli tekst sa drugima na:

Predviđanja stručnjaka o AI: To će biti nova vrsta na zemlji

Vodeći svjetski stručnjaci vjeruju da bi 2030. godina mogla ostati upamćena kao trenutak kada je vještačka inteligencija (AI) prestala da bude običan alat.

Prema njihovim procjenama, AI bi tada mogao biti posmatran kao nova „vrsta“ na našoj planeti – sa uticajem koji bi mogao temeljno redefinisati ljudsko društvo.

Predviđanja stručnjaka o AI

Profesor Bendžamin Rosman sa Univerziteta Vitvatersrand iznio je tvrdnju da AI više neće biti samo „neživi predmet“ poput telefona. On smatra da bi do 2030. godine vještačka inteligencija mogla postati entitet sa određenim pravima. Slično kao što ih ima savremeni čovjek (Homo sapiens).

Takav razvoj događaja značio bi da AI prestaje biti puki digitalni asistent i dobija sposobnost da direktno djeluje u stvarnom svijetu. Od upravljanja sistemima do donošenja kompleksnih odluka.

To pred čovječanstvo postavlja ogroman izazov zajedničkog suživota sa naprednim mašinama kažu predviđanja stručnjaka o AI.

Digitalni kolonijalizam i prijetnja demokratiji

Istraživanje sprovedeno među osam globalnih eksperata pokazalo je duboku zabrinutost za budućnost slobode i političkih sistema.

Ugrožena demokratija: Pet od osam stručnjaka strahuje da bi algoritmi i deepfake tehnologije mogli urušiti povjerenje u informacije.

Gubitak suvereniteta: Šest stručnjaka upozorava na „digitalni kolonijalizam“. To je scenario u kojem velike tehnološke kompanije ili moćne države kontrolišu slabije nacije putem AI sistema.

Sukob ciljeva: Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Berkli upozorava na mogućnost da AI, ukoliko njegovi ciljevi ne budu usklađeni sa ljudskim, isključi ljude iz ključnih procesa odlučivanja. To je scenario koji podsjeća na naučnofantastične filmove.

Obrazovanje: Važnija su pitanja od odgovora

U svijetu u kojem AI može ponuditi gotov odgovor za nekoliko sekundi, klasično učenje napamet gubi smisao. Stručnjaci su saglasni da će najvažnija vještina budućnosti biti kritičko razmišljanje i sposobnost postavljanja pravih pitanja.

Budućnost će pripadati onima koji znaju provjeriti informaciju, razumjeti način rada algoritama i upravljati tehnologijom – umjesto da joj se slijepo pokoravaju.

Utopija ili pucanje balona?

Dok jedni predviđaju eru prosperiteta i tehnološkog napretka, drugi upozoravaju na mogućnost „pucanja AI balona“. To bi dovelo do masovnog razočaranja ako očekivanja budu nerealna.

Bez obzira na to koji scenario prevagne, 2030. godina bi mogla predstavljati prelomnu tačku u odnosu čovjeka i mašine. Trenutak kada će se jasno vidjeti da li je AI ostao alat ili je postao nova sila na Zemlji, prenosi Telegraf.

Možda vas zanima i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Podijeli tekst sa drugima na:

Google popravio sigurnosnu “rupu” na Androidu

Uglavnom, stvari bi trebale biti prilično glatke kada je u pitanju svakodnevna upotreba na vašim Android uređajima.

Međutim, kada imate hitan slučaj, poput kvara uređaja, tada će vam dobro doći fizička ili sigurnosna kopija vaših podataka u oblaku, omogućujući vam da bez problema nastavite obavljati svakodnevne zadatke.

Naravno, postoji niz različitih rješenja. Ako ste na Androidu, prilično je vjerovatno da ćete se držati Googleovih proizvoda i usluga. To znači korištenje Google One, Google Drive i Google Photos u kombinaciji kako biste dobili najpotpuniju dostupnu sigurnosnu kopiju.

Uz to rečeno, uvijek postoji mogućnost da nešto promakne. Zbog toga se čini da Google poboljšava svoje usluge sigurnosnog kopiranja, uključujući mapu na vašem uređaju za koju možda nikada nećete pomisliti da ćete je sigurnosno kopirati. Ubuduće će se sva preuzimanja na vaš telefon automatski sigurnosno kopirati u oblak.

Ništa veliko, ali sviđa nam se ova promjena

Kao i mnoga ažuriranja od Googlea, ova promjena nije velika, ali bi na kraju mogla napraviti veliku razliku za neke ljude.

Android Authority već neko vrijeme prati ovu priču, a tragovi o njoj sežu do 2025. godine.

U najnovijem ažuriranju Play Systema za februar spominje se nova karakteristika sigurnosne kopije.  Ta kopija će “automatski spremiti preuzete dokumente na Google disk. Na taj način osiguravajući da su sigurni i dostupni s bilo kojeg vašeg uređaja.”

Dakle, sve datoteke koje se pojave u vašoj mapi Preuzimanja sada se mogu sigurnosno kopirati, što vam omogućuje praćenje stvari kojih se inače ne biste sjetili.

To je jednostavna promjena, ali ona koja može biti vrlo učinkovita. Siguran sam da je bilo mnogo puta da ste preuzeli nešto važno, ali ste zaboravili spremiti to u oblak.

Možda vas interesuje i ovo:

Obavite sami mali servis na telefonu

Podijeli tekst sa drugima na:

U Španiji održana online konferencija stogodišnjaka

U Španiji je održana prva video-konferencija koja je okupila stogodišnjake.

Digitalni sastanak je okupio 17 stogodišnjakinja koji predstavljaju svaku od autonomnih zajednica zemlje.

Najmlađa članica grupe Marija Pakita ima 100 godina i došla je iz Katalonije. Najstarija je bila Rosario iz Kantabrije, koja je sa 111 godina treća najstarija osoba u Španiji.

Madrida Pepita, koja je nedavno proslavila 105. rođendan, bila je i prva koja se dobrovoljno prijavila za ovo virtuelno iskustvo.

Sve one su podijelile niz uspomena, radosnih ali i tužnih trenutaka u životu, govorile o svojim porodicama i sadašnjim iskustvima.

Ovu neobičnu video-konferenciju omogućila je aragonska startap firma koju je osnovao Horhe Tereu. Firmu je nazvao “Maksimilijana” po svojoj baki.

Uređaj je dizajniran tako da stogodišnjaci mogu da komuniciraju bez komplikacija.

Možda vas interesuje:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Namjera mladog preduzetnika bila je da pokaže da “nikad nije kasno za povezivanje”. Tehnologija treba da bude most, a nikada prepreka, posebno za one kojima je najpotrebnije da se osjćaju bliski sa svojim voljenima.

Glavna karakteristika je da je uređaj u potpunosti prilagođen potrebama starijih osoba. Uređaj omogućava članovima porodice da upravljaju uređajem na daljinu putem aplikacije za kontrolu.

Bilo kakvo podešavanje ili konfiguracija može da se izvrši direktno sa telefona njegovatelja, bez potrebe da starija osoba interveniše u složenim tehničkim procesima.

Jedna od najinovativnijih karakteristika koju je ovaj istorijski sastanak omogućio je mogućnost automatskih video poziva, u kojima starija osoba ne mora da preduzima nikakve radnje da bi se komunikacija uspostavila.

Ovaj sistem, koji je nastao 2020. godine iz lične potrebe njegovog osnivača Horhea Tereua da razgovara sa svojom bakom, premostio je digitalni jaz za više od 4.000 korisnika širom Španije.

Podijeli tekst sa drugima na:

NASA potvrdila: Brana Tri klisure usporila rotaciju zemlje

Projekat završen 2012. godine postao je simbol industrijske moći Kine.

Brana “Tri klisure” duga je više od 960 kilometara i visoka više od 180 metara, što je čini najvećom hidroelektranom na svijetu.

Brana godišnje može da generiše više od 80 milijardi kilovat-sati energije.

NASA je potvrdila da je kineska brana “Tri klisure”, zbog svog ogromnog kapaciteta za skladištenje vode, neznatno usporila Zemljinu rotaciju.

Skladištenjem 40 kubnih kilometara vode, ovaj projekat preraspodjeljuje masu. Produžava dan za otprilike 0,06 mikrosekundi i pomičući osu planete za skoro 2 cm, prenio je Times of India.

Ključni detalji “Tri klisure”

Mehanizam: Brana djeluje poput klizača koji ispruža ruke, pomičući masu dalje od ose rotacije, što usporava rotaciju.

Magnituda udara: Promjena rotacije je nevjerovatno mala, mjeri samo 0,06 mikrosekundi dnevno. Ljudi je ne primjećuju i trebalo bi otprilike 40.000 godina da se danu doda jedna sekunda.

Pomicanje ose: Masivna, koncentrirana težina vode uzrokovala je pomicanje Zemljine polarne ose za skoro 2 centimetra (otprilike 0,8 inča).

Kontekst: Iako je brana Tri klisure glavni primjer, ona nije jedina građevina koju je sagradio čovjek, a koja je utjecala na planetu.

Promjene u okolišu u prošlosti, poput isušivanja Aralskog jezera, imale su slične, iako različite, utjecaje na Zemljinu rotaciju.

Ovaj fenomen, prvi put identifikovan u NASA-inoj analizi iz 2005. godine, pokazuje da veliki ljudski inženjering može imati mjerljive uticaje na planetarnu dinamiku.

Možda vas zanima i ovo:

Mega projekat Kine: Brana usporila rotaciju zemlje

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka kao laž: Kako AI daje pogrešne zdravstvene savjete

Prema najnovijoj studiji, modeli vještačke inteligencije koji se sve češće koriste za pružanje zdravstvenih savjeta imaju značajan problem. Podložni su dezinformacijama ako su one upakovane u format koji imitira naučni autoritet.

Istraživanje je pokazalo da AI čettbotovi i veliki jezički modeli često ne uspijevaju da razlikuju provjerene medicinske činjenice od laži.

Glavni problemi identifikovani u studiji su:

• AI modeli daju veći značaj strukturi teksta i autoritativnom tonu nego stvarnoj provjeri podataka kroz baze kliničkih dokaza.
• Pošto se sve veći broj ljudi oslanja na AI za samoliječenje i razumijevanje simptoma, sposobnost tehnologije da “povjeruje” u dezinformacije predstavlja ozbiljan rizik po javno zdravlje.
• Studija upozorava da kreatori lažnih vesti koriste upravo ove slabosti AI sistema kako bi progurali opasne medicinske savjete u same odgovore koje generišu popularni AI asistenti.
• Stručnjaci koji su radili na istraživanju ističu da trenutni zaštitni mehanizmi nisu dovoljni. Iako kompanije kao što su OpenAI, Google i Meta stalno unapređuju svoje modele, studija sugeriše da je neophodan radikalno drugačiji pristup u načinu na koji AI vrednuje izvore informacija.

Uči iz neistina

“Problem nije samo u tome što AI može da pogreši, već u tome što on aktivno uči iz sofisticirano plasiranih neistina koje imitiraju nauku”, navodi se u izvještaju, a prenosi GlasSrpske.

Dok se tehnologija ne usavrši, ljekari i istraživači apeluju na građane da AI alate koriste isključivo kao informativnu pomoć. Za bilo kakvu dijagnozu ili terapiju treba da se obrate kvalifikovanim medicinskim stručnjacima i provjerenim institucijama.

Možda vas interesuje i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Budućnost je stigla: AI asistent za mobilni uskoro realnost

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici razvili implant koji samostalno dozira insulin

​Naučnici su razvili novi eksperimentalni implantat za dijabetes koji obećava automatizaciju kontrole šećera u krvi. Ovo oslobađa pacijente svakodnevnog tereta brige o lijekovima.

Ova tehnologija koristi bioinženjerski modifikovane ćelije koje proizvode insulin. One su zaštićene mikroskopskim štitom nalik kristalu koji im omogućava bezbijedan rad unutar tijela.

Ono što ovaj uređaj izdvaja od tradicionalnih medicinskih pomagala jeste potpuno odsustvo eksternih baterija, elektronike i potrebe za stalnim unosom podataka.

Implantat funkcioniše kao “novi pankreas”. Samostalno detektuje porast nivoa glukoze i automatski oslobađa odgovarajuću količinu insulina, pružajući prirodniji i samoregulišući pristup liječenju.

Rani testovi na životinjama, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Science Medicine”, pokazali su izuzetno ohrabrujuće rezultate. Kod primata su implantirane ćelije ostale vitalne i funkcionalne, održavajući stabilan nivo šećera tokom dužeg perioda.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta se dešava sa tijelom kada pretjerate sa slatkišima

Projekat je plod međunarodne saradnje koju predvodi doktor Šadi Fara, uz učešće prestižnih institucija kao što su Technion, MIT, Harvard, Johns Hopkins i Univeritet u Masačusetsu.

Iako klinička ispitivanja na ljudima još uvijek nisu zakazana, istraživači vjeruju da bi ova platforma u budućnosti mogla da se prilagodi i za druge metaboličke poremećaje, čineći liječenje hroničnih bolesti manje invazivnim i efikasnijim, prenosi “Ubergizmo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH napustila u ratu, sada šef katedre na američkom univerzitetu

Vesna Balać, profesorica radioloških nauka, danas vodi budućnost obrazovanja u zdravstvu kao šefica Katedre za radiološke nauke na Indiana University Northwest (IU Northwest). Put do te pozicije bio je dug, izazovan i inspirativan – od ratom pogođenog Sarajeva početkom devedesetih do akademskog vrha u Sjedinjenim Američkim Državama.

Početkom 1990-ih, Vesna Balać je živjela u Sarajevu, suočena sa ekonomskim kolapsom i rastućim političkim tenzijama. Zbog sukoba, njena porodica je bila prinuđena da napusti dom – prvo su se preselili u Srbiju, a potom u sjeverozapadnu Indijanu.

“Imali smo sve što nam je trebalo, ali okolnosti su nas naterale da krenemo ispočetka”, prisjeća se Balać.

Novi početak i put ka zdravstvu

Po dolasku u SAD, upisala je IU Northwest, vođena željom da pomaže drugima. Iako joj rad u zdravstvu ranije nije bio privlačan, američki zdravstveni sistem ostavio je snažan utisak.
“Oduvijek me je fascinirala mehanika ljudskog tijela. Spoj nauke i pomaganja ljudima učinio je ovu profesiju idealnom za mene”, kaže Balać.

Diplomirala je radiološke nauke radeći dva posla i učeći na engleskom kao drugom jeziku. Paralelno je pohađala predavanja, obavljala kliničku praksu i radila u Community Hospital in Munster, kao i u John’s Pizzeria u Griffithu.

“To je bio izuzetno zahtjevan period, ali naučila sam istrajnost, organizaciju i vjeru u sebe”, ističe ona, prenose Aktuelnosti.us.

Od MRI tehničara do predavača

Nakon diplome zaposlila se kao MRI tehničar, a ubrzo je pozvana da predaje dio kursa na svom bivšem fakultetu. Iako je imala tehničko znanje, ulazak u učionicu bio je izazov.

Kada se otvorilo stalno nastavničko mjesto, nije vjerovala da ima šanse – ali uz podršku kolega, prijavila se i dobila posao.

“Otkrila sam svoju pravu strast – podučavanje”, kaže Balać.

Akademski napredak i liderstvo

Svjesna da kvalitetna nastava zahteva više od stručnog znanja, stekla je master diplomu iz obrazovanja odraslih i doktorat iz instructional systems technology. Godine 2017, nakon penzionisanja prethodnog rukovodioca, imenovana je za šeficu katedre koju je i sama završila.

“To je za mene pun krug – simbol rasta, nasljeđa i inspiracije”, naglašava Balać.

Posvećenost studentima

Tokom karijere bila je član uredničkog odbora časopisa American Society of Radiologic Technologists, govorila na nacionalnim konferencijama i koautor je udžbenika koji se koristi širom SAD i Kanade. Ipak, njen glavni fokus ostaju studenti.

Kao prva generacija studenta i netradicionalni polaznik, razumije izazove sa kojima se suočavaju današnji studenti.

“Moj cilj je da uklonim prepreke i pokažem da je uspjeh moguć, bez obzira na okolnosti”, poručuje Balać.

Njena priča svjedoči da i najteži počeci mogu postati temelj izuzetnog uspjeha – uz istrajnost, obrazovanje i spremnost da se prihvate nove prilike.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Budućnost je stigla: AI asistent za mobilni uskoro realnost

AI asistent za mobilni. Google je korak bliže ka tome da vještačka inteligencija direktno upravlja Android telefonom, umjesto korisnika.

Novi detalji otkrivaju da će Gemini uskoro moći samostalno da otvara aplikacije, skroluje ekran i dodiruje dugmad, kako bi obavljao svakodnevne zadatke.

Projekt Astra

Na Google I/O konferenciji ova ideja je prvi put prikazana kroz projekat “Project Astra”, gdje je Gemini demonstrirao kako čita sadržaj na ekranu i reaguje kao pravi korisnik. Iako je projekat još u razvoju, sada se pojavljuju konkretni tragovi da je funkcija blizu stvarne upotrebe.

U beta verziji Google aplikacije za Android primjećeni su novi dijelovi koda koji otkrivaju kako će funkcija izgledati u praksi. Interno nosi naziv “bonobo”, dok se za korisnike pominje kao screen automation, odnosno automatizacija ekrana.

Prema opisu, Gemini će moći da obavlja zadatke poput naručivanja proizvoda ili zakazivanja vožnje, u aplikacijama kao što su Uber i Lyft. Drugim riječima, AI bi sam prolazio kroz aplikacije, bez potrebe da korisnik ručno klikće kroz interfejs.

AI asistent za mobilni može da bude grešaka

Ipak, Google jasno naglašava da ovo nije potpuno autonomna funkcija. U upozorenjima stoji da Gemini može da pravi greške, kao i da je korisnik uvijek odgovoran za ono što AI uradi u njegovo ime. Biće moguće pratiti šta Gemini radi, zaustaviti ga u bilo kom trenutku i ručno preuzeti kontrolu.

Još osjetljivija tema je privatnost. Google navodi da, kada Gemini komunicira sa aplikacijama, snimci ekrana mogu biti pregledani od strane obučenih recenzenata, ukoliko je uključena opcija čuvanja aktivnosti. Zbog toga se korisnicima savjetuje da ne unose podatke za prijavu ili informacije o plaćanju kroz Gemini razgovore.

Možda vas interesuje i ovo:

Google i partneri uvode AI asistenta za lakšu kupovinu

Evo kako da razgovarate sa vještačkom inteligencijom

Zbog ovoga ostaje nejasno kako će Google spriječiti da AI aisitent za mobilni vidi ili obradi osjetljive podatke. Nije poznato da li će Gemini automatski izbjegavati takve situacije ili će korisnici morati ručno da ga pauziraju.

U kodu se pojavljuju i nagoveštaji sekcija poput “My orders” i “Purchases”, što ukazuje da bi Gemini mogao da prati narudžbine koje obavi u ime korisnika. Za sada te opcije ne vode nigde, ali jasno je u kom pravcu Google razmišlja.

Sve u svemu, Gemini se približava ulozi digitalnog asistenta koji ne samo da savjetuje, već i djeluje. Međutim, uz tu moć dolazi i pitanje kontrole, privatnosti i odgovornosti. Te stvari Google još uvijek nije do kraja razjasnio, prenosi Telegraf.

Podijeli tekst sa drugima na: