Kategorija: Život

Za ovakav osjećaj postoji i naučno objašnjenje. Osjećamo se pospano jer se krv preusmjerava iz mozga u crijeva da bi preradila svu tu dodatnu hranu.

“Što je obrok veći, to više krvi odlazi u crijeva da bi pomoglo varenju. Manje je krvi u mozgu, pa se osjećate pospano”, objašnjava dr Rič Džozef za Hafington post (Huff Post).

Ugljeni hidrati su zapravo pravi krivac.

“Hrana sa višim glikemijskim indeksom ima tendenciju da izazove više skokova i naknadnih padova šećera u krvi”, rekao je Džozef.

Dodavanje malo vlakana može pomoći u suzbijanju nekih letargičnih efekata ugljenih hidrata.

Za neke ljude, osjetljivost na hranu može dovesti do pospanosti. Potencijalni alergeni ili osjetljivost na hranu mogu uključivati pšenicu i gluten, mliječne proizvode, orašaste plodove ili školjke.

Takođe, alkohol može da doprinese tome da se osjećate pospano i manje fokusirano

Naučnici sa ruskog Istraživačkog instituta za kliničku i eksperimentalnu limfologiju (NIKEL) razvili su antibakterijski gel za brzo zarastanje rana, uključujući i rane od vatrenog oružja i gelera, saopštio je danas ovaj naučni institut.

“Istraživači su razvili prototip lijeka na bazi antibakterijskog peptidomimetika i inertnog polimernog gela za liječenje infektivnih lezija kože i potkožnog tkiva. Proizvod efikasno uništava patogene bakterije i podstiče brže zarastanje rana – rekao je šef odjeljenja eksperimentalne farmakologije u NIIKEL Pavel Madonov.

On je objasnio da su naučnici uveli sintetički antimikrobni peptidomimetik KAMP-1 u gel, što je antibakterijska komponenta na koju mikroorganizmi teško razvijaju otpor.

“Princip djelovanja antibakterijskog peptidomimetika je da se prijanja na membranu bakterije i dovodi do njene smrti. Antimikrobni peptidomimetik je efikasan protiv različitih patogena, uključujući gljivice roda kandida”, rekao je Madonov.

Studije su pokazale da gel sa peptidomimetikom obezbjeđuje antibakterijsku sanitaciju na površini rane i u susjednim slojevima dermisa bez značajne apsorpcije u sistemski krvotok.

Dodaje se da to znači da lijek ne pokazuje veliku toksičnost.

Takav antimikrobni gel može biti tražen u hirurgiji i u liječenju infektivnih lezija kože.

Lijek koji se razvija biće efikasan za pacijente sa dugotrajnim ranama koje ne zarastaju, kao i ranama od vatrenog oružja i gelera, napominje naučni institut, javlja RTS.
Puštanje ovog lijeka u proizvodnju, prema preliminarnim prognozama, moguće je 2030. godine.

Kada prihvatimo odriješeni način za pripremu jela, teško poslije toga mijenjamo naše navike. To se naročito odnosi na uobičajene radnje poput… kuvanja jaja.
Z

ato i ne čudi što stavovi čuvene američke kuvarice Meri Frensis Kenedi Fišer već osam decenija izazivaju hiljade različitih komentara. Inače, Meri je preminula 1992. godine, ali njene knjige i danas izazivaju velik interes.

Tako su izdavači nedavno pripremili reizdanje njene knjige “How To Cook A Wolf” iz 1942. godine, a u njoj Fišerova govori o metodama koje koristimo prilikom kuvanja jaja i zašto su one pogrešne.

Ona smatra da je izraz “skuvati jaja” netačan, i da se tajna uspješne pripreme ovog jela krije u činjenici da se jaja, u stvari, ne kuvaju. Meri objašnjava da u trenutku kad ubacite jaje u ključalu vodu žumance ostaje ostaje sirovo, a belance se odmah skuva. Cilj je da kuvate sve sastojke jaja u isto vrijeme i na isti način.

Zato ona nudi dvije alternative za koje smatra da postižu bolje rezultate. Kako biste spriječili pucanje ljuske, predlaže da jaje najprije prelijete hladnom vodom, a tek zatim ga stavite u proključalu vodu.

Ostavite ga na laganoj vatri koliko želite, a Fišerova napominje da će se na taj način skuvati podjednako brzo kao i kad voda krčka, ali će biti bolje kuvano.

Za drugu metodu predlaže da u malom loncu uronite jaje u hladnu vodu koju potom brzo zagrijete, a čim voda provri, jaje je gotovo i spremno za konzumaciju. Poslije je ipak priznala da postoji i nedostatak, jer je teže očistiti ljusku s jaja ako koristite njene metode.

Iznenađujuće ili ne, njeni predlozi su izazvali pravi rat komentarima – jedni tvrde da su im njeni saveti otvorili oči, dok su drugi ubeđeni da je ovo potpuna budalaština.

Izdvajaju se i oni koji ironično komentarišu da nije potrebno da ih neko uči kako da skuvaju jaja…

Vaš nizak imunitet može biti posljedica stvari koje jednostavno ne možete da kontrolišete, kao što su određena stanja kao što je dijabetes ili potreba za uzimanjem određenih lijekova. Ali ima i onih stvari na koje možete da utičete. Donosimo vam spisak na šta treba da obratite pažnju.

Ne spavate dovoljno

Dobar san je stub dobrog zdravlja, pa ako ga nemate dovoljno, može imati brojne posljedice, uključujući i vaš imuni sistem. Prema VebMD-u, nedostatak sna može vas učiniti ranjivim na viruse i klice i može vam otežati oporavak od njih. To je zato što je vaše tijelo manje sposobno da proizvodi ćelije koje se bore protiv infekcija i proteine koji se zovu antitijela koja pomažu u odbrani od bolesti kada ne radite dovoljno sati. Vaše tijelo oslobađa samo proteine koji pomažu imunološkom sistemu – zvani citokini – tokom spavanja.

Ste uznemireni

Prema VebMD-u, same uznemirene misli mogu oslabiti vaš imunološki odgovor za samo 30 minuta — pa razmislite šta stalni stres može učiniti vašoj sposobnosti da se odbranite od virusa.

Ne provodite dovoljno vremena na otvorenom

Istraživanje sa Univerziteta Džordžtaun otkrilo je da sunčeva svjetlost ne samo da povećava vitamin D. Zrake takođe mogu energizovati vaše T limfocite, ćelije koje su dio vašeg imunološkog sistema koje pomažu u borbi protiv infekcije.

Ne jedete dovoljno voća i povrća

Voće i povrće mogu pomoći vašem tijelu da stvori bijela krvna zrnca za borbu protiv infekcije. Kako je Harvard TH Chan School of Public Health rekao, ishrana kojoj nedostaje jedan ili više nutrijenata može poremetiti proizvodnju i aktivnost imunoloških ćelija i antitijela. Preporučuje se da jedete izbalansiranu ishranu s cijelim voćem, povrćem, nemasnim proteinima, integralnim žitaricama i puno vode kako biste bili u formi.

Ne vježbate dovoljno

Iako većina nas ne želi ništa više od toga bude kod kuće tokom zime, nedostatak vježbanja mogao bi oslabiti vaš imunološki odgovor. Prema WebMD-u, redovna aerobna vježba održava vašu krv da cirkuliše po tijelu efikasnije, pomažući vašem tijelu da se bolje brani od mikroba.

Iako se sve više govori o važnosti mentalnog zdravlja, otprilike 14 odsto odraslih osoba u dobi od 60 i više godina živi s mentalnim poremećajem, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Treba imati na umu da se posljednjih godina bilježi sve veći broj starijih osoba. To znači da će do 2030. godine jedna od šest osoba na svijetu imati 60 ili više godina, a usamljenost i društvena izolacija, s kojom se mnogi od njih suočavaju, povećavaju rizik od porasta mentalnih bolesti u toj dobi.

Osobe starije životne dobi doprinose društvu kao članovi porodica i društva, a mnogi su volonteri i radnici. Dok je većina dobrog zdravlja, mnogi su u opasnosti od razvoja mentalnih bolesti, kao što su depresija i anksiozni poremećaji. Mnogi od njih u toj dobi imaju problema sa smanjenom pokretljivosti, hroničnim bolovima, slabošću, demencijom ili drugim zdravstvenim problemima, za koje im je potrebna osoba da se brine za njih. Kako ljudi stare, veća je vjerojatnost da će doživjeti nekoliko navedenih zdravstvenih stanja istovremeno.

Činjenica je da svjetsko stanovništvo brzo stari jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2020. godine je čak milijardu ljudi na svijetu imalo 60 ili više godina. Ako se taj trend nastavi, ta brojka će do 2030. godine porasti na 1,4 milijarde, što znači da će svaka šesta osoba tada imati 60 ili više godina. Imajući te procjene na umu, do 2050. broj ljudi u dobi od 60 i više godina udvostručit će se i dosegnuti 2,1 milijardu.

Saobraćajne nesreće u Europskoj uniji odnesu oko 20.000 života i briselske vlasti to žele da promijene, između ostalog novom regulativom o saobraćajnim dozvolama.

Na stolu sastanka ministra saobraćaja u ponedeljak je i sporni prijedlog da stariji od 70 godina produženje dozvole dobiju samo uz ljekarski pregled.

Ministri treba da utvrde poziciju za pregovore sa Evropskim parlamentom, koji usvaja zakone EU.

Promjenu propisa je predložila Evropska komisija. Ideja o bilo kakvom ograničavanju prava na vozačku dozvolu je, nimalo neočekivano, izazvala žestoku raspravu u Njemačkoj.

Njemcima, međutim, treba da bude jasno: Za sada nema šanse za takav novitet. Ministar saobraćaja Volker Wissing već je tvrdo odbacio ideju obaveznog pregleda za starije vozače.

Povrh toga, Komisija je državama-članicama ostavila širok prostor za samostalno regulisanje tog pitanja, što dodatno zatamnjuje izglede da će iko zapravo htjeti nešto suštinski da mijenja.

Tako pojedine zemlje – Irska, Luksemburg i Nizozemska – već nameću ljekarski pregled starijim vozačima za produženje dozvole, prema navodima Evropskog savjeta za sigurnost saobraćaja iz 2021.

Moguća su i nekakva rješenja između, uključujući samoprocenu starijih vozača ili dobrovoljni pregled uz obnavljanje dozvole na pet godina.

Multitasking je sposobnost obavljanja više zadataka istovremeno ili prebacivanje između različitih zadataka brzo i učinkovito.

Koristi se u mnogim aspektima našeg svakodnevnog života, kao što su radni zadaci, obrazovanje, kućanski poslovi, vožnja automobila i upravljanje mobilnim uređajima.

Na primjer, dok radite na računaru, možete istovremeno provjeriti e-poštu, pripremati izvještaj i učestvovati u video sastanku. U kući, možete kuhati večeru, odgovarati na telefonske pozive i pomoći djeci oko domaćih zadaća.

Multitasking je posebno koristan kada imamo ograničeno vrijeme i trebamo obaviti više stvari odjednom.

Važno je napomenuti da multitasking može biti koristan, ali i izvor stresa ako se koristi na nepravilan način.

Bitno je pronaći ravnotežu između obavljanja više zadataka i održavanja fokusa i produktivnosti.

Stiglo nam je hladnije vrijeme i minusi. Iako u nekim dijelovima BiH još uvijek nema snijega, svakako je dovoljno hladno da se povede računa o njegi i zaštiti od hladnoće. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta:

Održavajte toplu temperaturu u prostoru

Starije osobe su obično podložnije hladnoći, pa je važno održavati toplu temperaturu u kući. Provjerite da li je termostat podešen na pravu temperaturu i koristite dodatne izvore toplote kao što su grijači ili deke.

Redovno provjetravajte prostor

Iako je važno održavati toplinu, isto tako je važno redovno provjetravati prostor u kom boravite, kako bi se spriječilo nakupljanje vlage i poboljšao kvalitet vazduha.

Odgovarajuća odjeća

Preporučuje se nošenje slojevite odjeće kako bi se tijelo održalo toplo. Koristite tople i udobne materijale poput vune ili flanela, te nosite tople čarape i cipele.

Hidratacija

Starije osobe često imaju smanjen osjećaja žeđi, ali je važno da ostanete hidrirani tokom cijelog dana. Redovno pijte vodu i tople napitke poput čaja ili supe.

Uravnotežena prehrana

Pravilna prehrana igra važnu ulogu u održavanju tjelesne temperature. Osigurajte da konzumirate uravnotežene obroke sa dovoljno proteina, voća i povrća.

Redovna fizička aktivnost

Za poboljšanje cirkulacije i održavanje tijela toplim prekoruka je da po zimi ne zanemarite fizičku aktivnost. To može uključivati ​​laganu šetnju unutar ili oko kuće, vježbe istezanja ili druge aktivnosti prilagođene vašoj kondiciji i zdravlju.

Praćenje zdravlja

Važno je pratiti zdravlje, posebno u zimskim mjesecima. Redovno posjećujte svog doktora, uzimajte potrebne lijekove i održavajte dobar imunološki sistem.

Dobra vijest za one koji se okreću satima prije nego ih san savlada – naučna istraživanja otkrila su najbolji način da brzo zaspite.

Nesanica je mnogima poznata. Neki čak uzimaju i jake tablete za spavanje da bi se izborili sa ovim problemom.

Međutim, jedna jednostavna metoda, koju su još naše bake primjenjivale, sada je postala naučno dokazan metod da brzo utonete u san.

Govorimo o čaši toplog mlijeka! Da, toliko je jednostavno. Naučni dokazi sugerišu da vam toplo mlijeko prije spavanja može pomoći da zaspite. Studija u kojoj su učestvovali odrasli ljudi stariji od 60 godina pokazala je da konzumiranje fermentisanog mlijeka tokom tri nedjelje smanjuje noćno buđenje. I to nije jedina studija koja potvrđuje vrijednost čaše mlijeka prije spavanja.

Činjenica je da kravlje mleko sadrži prirodni peptid koji ima efekat sličan komponentama jakih tableta za spavanje kao što su Zolpidem ili Lorazepam. Samo, za razliku od lijekova, mlijeko nema neželjenih efekata (osim ako, naravno, ne patite od intolerancije na laktozu) i ne izaziva zavisnost.

Konkretno, mlijeko sadrži kazein hidrolizat, peptid koji aktivira GABA receptor, koji, zauzvrat, potiskuje nervne signale i usporava aktivnost mozga.

Pored kazeina, mlijeko sadrži triptofan, posebnu aminokiselinu koja pomaže u stvaranju melatonina, hormona spavanja. Triptofan je takođe neophodan za proizvodnju vitamina B3 i pomaže u održavanju zdravlja probavnog sistema, kože, kose i očiju.

Ako u mlijeko dodate kašiku meda, efekat će biti pojačan zbog lako svarljivih ugljenih hidrata. Takođe, toplo mlijeko doprinosi blagom povećanju tjelesne temperature i ima psihološki efekat – stvara osjećaj udobnosti. Sve ovo takođe pomaže da se zaspi.

Ako ne podnosite laktozu, mlijeko možete zamijeniti sojinim proteinskim šejkom (smanjuje nivo hormona stresa kortizola) ili sokom od trešnje, koji takođe sadrži dovoljno triptofana.

Uravnotežena prehrana, kvalitetan san i redovna vježba nužni su za zdrav život. U hladnijem dijelu godine trudimo se dodatno osnažiti imunitet kako bismo se oduprli sezonskim bolestima.

Pritom se pojačani unos vitamina C i D, kao i minerala cinka i željeza nameće kao apsolutni imperativ koji pomaže u ostvarivanju tog cilja.

Za jačanje imuniteta važan je i piridoksin, poznatiji pod imenom vitamin B6.

Vitamin B6 fascinantna je molekula uključena u preko 150 biokemijskih reakcija, piše na stranicama američke Nacionalne medicinske biblioteke.

Vitamin B6 je neophodan za zdravlje i pravilan rad ljudskog organizma. Nužan je za razmnožavanje stanica, a ima važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, stvaranju proteina i crvenih krvnih stanica. Ključan je za normalno funkcioniranje živčanog i mišićnog sustava kao i u funkcioniranju cjelokupnog imunološkog sustava.

U kojoj hrani se nalazi vitamin B6?

Vitamin B6 može se pronaći u hrani – kako namirnicama životinjskog, tako i onima biljnog porijekla. Izvori vitamina B6 su meso peradi, goveđa jetra, tuna, losos, žumanjak, slanutak, krumpir, zeleno lisnato povrće i banane.

Piridoksin, poznatiji još i kao vitamin B6 sastavni je dio B kompleksa. U skupinu B kompleksa ubrajamo i tiamin ili vitamin B1, riboflavin ili vitamin B2, niacin ili vitamin B3, pantotenska kiselina ili vitamin B5, biotin ili vitamin B7, folna kiselina ili vitamin B9 te cijanokobalamin ili vitamin B12.

Jedini vitamin B kompleksa koji se ne može naći u hrani biljnog porijekla je vitamin B12. Upravo zato se veganima savjetuju da redovito uzimaju suplemente ovog vitamina u obliku kapsula ili sprejeva.

Svaki od osam navedenih članova B kompleksa ima jedinstvenu strukturu, ali se i međusobno nadopunjuju, pa ih je poželjno unositi u vidu uravnotežene cjeline – kroz hranu i/ili s dodacima prehrani.