Kako da smršate, bez “napornih” dijeta?

Kako smršati bez dijete. To se pitaju mnogi. Gojaznost i višak kilograma ozbiljan su problem velikom broju ljudi širom svijeta.

Kao glavno rješenje ovog problema, obično se na prvom mjestu nađu razne dijete, ali većini je teško da se pridržava određenog režima ishrane.

Uz lake promjena u ishrani i dnevnom ritmu, međutim, možete da izgubite nekoliko kilograma i smršate i bez dijete.

Ipak, najvažnije je kretanje, jer ništa vam ne može pomoći ako se unijete kalorije ne troše.

Polako jedite i dugo žvaćite

Ako sporije jedete i ako svaki zalogaj dobro sažvaćete, pomoći ćete svom metabolizmu da bolje svari i absorbuje hranu, pa će se stvoriti i manje masnih naslaga u vašem telu.

Oni koji brzo jedu obično imaju problem sa viškom kilograma. Ako hranu slabo žvaćete, to znači onda da će ona ostati duže u stomaku, što takođe dovodi do povećanja kilaže.

Pijte vodu prije jela

Voda pomaže stomaku da bolje svari hranu, a stvara i osećaj sitosti, što će vam omogućiti da pojedete manje, a da imate utisak kao da ste se najeli.

Jedite bez ometanja

Mnogi vole da ručaju ili da večeraju uz televizor ili laptop, ali na ovaj način se unese čak i do 30 odsto više hrane nego što je zaista potrebno. Kada je mozak fokusiran na televizor ili nešto drugo, kasnije shvatimo da smo siti, ali tada je već sav višak hrane u stomaku, što kasnije stvara probleme i višak kilograma.

Ne preskačite doručak

Studije su pokazale da redovan i umjeren doručak utiče na izbalansirani metabolizam. On vam omogućava da tokom dana unesete manje hrane, nego kada niste pojeli doručak, piše Magazin Politika.

Jedite manje a češće

Ključ mršavljena i dobrog metabolizma jeste da se ne prejedate i da obezbijedite tijelu stalni priliv energije. Zato su češći, a količinski i kalorjski manji obroci najbolji način da imate brz metabolizam i optimalnu težinu.

Možda vas interesuje i ovo:

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Podijeli tekst sa drugima na:

Koju vrstu hrane treba da prestanete jesti poslije 40. godine

Prema nutricionistima, ovo su popularne grickalice koje svi iznad 40 godina trebaju izbjegavati ili barem ograničiti.

Kako starimo, način na koji tijelo obrađuje hranu se mijenja, posebno nakon 40. godine, kada se metabolizam prirodno usporava, a hormonalne promjene olakšavaju nakupljanje masnoće u predjelu stomaka, prenosi Bljesak.info.

Ova vrsta masnoće, poznata kao visceralna masnoća, povezuje se s povećanim rizikom od srčanih bolesti, inzulinske rezistencije i upalnih procesa u organizmu.

Jedan od glavnih faktora koji tome doprinose jesu visoko prerađeni međuobroci i poslastice, koje je lako konzumirati u velikim količinama, a pritom nude vrlo malo stvarne nutritivne vrijednosti.

Prema nutricionistima, ovo su popularne grickalice koje bi svi stariji od 40 godina trebali izbjegavati ili barem ograničiti.

Čips od krompira

Čips je klasičan primjer visoko prerađene hrane koja može potajno usporavati metabolizam. Najčešće se prži u nezdravim uljima i sadrži velike količine natrija, što doprinosi upalnim procesima u tijelu.

Dr. Zeeshan Afzal objašnjava da prerađeni međuobroci poput čipsa mogu usporiti metabolizam jer su bogati kalorijama, nezdravim mastima i solju, a takva kombinacija može potaknuti hroničnu upalu.

S vremenom to može pogodovati nakupljanju visceralne masnoće, naročito u predjelu stomaka.

Keksi

Iako se u malim količinama mogu činiti bezazlenima, keksi često sadrže mnogo rafiniranog šećera i masti koji se brzo zbrajaju.

Nutricionista Jesse Feder upozorava da keksi nose slične rizike kao kolači i peciva jer su obično bogati mastima, šećerima i kalorijama.

Budući da ih je lako pojesti previše, mogu nas dovesti znatno iznad dnevnih kalorijskih potreba, a da pritom ne stvaraju osjećaj sitosti.

Feder ističe da visoka kalorijska vrijednost takvih proizvoda s vremenom može dovesti do neželjenog nakupljanja masnoće, posebno visceralne, ako se konzumiraju redovno.

Zaslađene žitarice za doručak

Mnoge žitarice za doručak, naročito one namijenjene djeci, iako se često reklamiraju kao zdrave, zapravo su ultra-prerađene i bogate šećerom.

Prema stručnjacima, takve žitarice naglo povećavaju nivo šećera u krvi i nude vrlo malo vlakana ili proteina koji bi osigurali duži osjećaj sitosti.

Nutricionistica Krutika Nanavati navodi da su mnoge dječije žitarice bogate šećerom i siromašne nutritivnom vrijednošću. Njihova redovna konzumacija može dovesti do debljanja i povećanog rizika od hroničnih bolesti.

Muffini

Muffini iz pekara ili prodavnica mogu sadržavati iznenađujuće veliki broj kalorija, zbog čega nisu dobar izbor za redovan međuobrok.

Dijetetičarka Lisa Andrews kaže da, iako ih nazivamo muffinima, oni često imaju karakteristike kolača. Ističe da su tradicionalni muffini bogati kalorijama i mastima te da s vremenom mogu doprinijeti nakupljanju masnoće u predjelu stomaka.

Granola pločice umočene u čokoladu

Iako se često promovišu kao zdrava opcija, granola pločice prelivene čokoladom često ne ispunjavaju ta očekivanja.

Obično sadrže velike količine dodanih šećera i zasićenih masti, uz vrlo malo stvarne nutritivne vrijednosti.

Andrews upozorava da su takve pločice u suštini čokoladice prerušene u zdravu hranu. Većina njih sadrži mnogo šećera i zasićenih masti, ali malo korisnih nutrijenata, piše She Finds.

Ako postanu redovan dio ishrane, mogu doprinijeti nakupljanju masnoće u predjelu stomaka.

Zaključno, nakon 40. godine smanjenje unosa visoko prerađenih grickalica i izbor cjelovitije hrane (voće, orašasti plodovi, jogurt…) može pomoći u smanjenju masnoće na stomaku i očuvanju zdravlja.

Možda vas zanima i ovo:

Idealna ishrana za penzionere: ovo je hrana koja održava vašu vitalnost i zdravlje

Podijeli tekst sa drugima na:

U Španiji održana online konferencija stogodišnjaka

U Španiji je održana prva video-konferencija koja je okupila stogodišnjake.

Digitalni sastanak je okupio 17 stogodišnjakinja koji predstavljaju svaku od autonomnih zajednica zemlje.

Najmlađa članica grupe Marija Pakita ima 100 godina i došla je iz Katalonije. Najstarija je bila Rosario iz Kantabrije, koja je sa 111 godina treća najstarija osoba u Španiji.

Madrida Pepita, koja je nedavno proslavila 105. rođendan, bila je i prva koja se dobrovoljno prijavila za ovo virtuelno iskustvo.

Sve one su podijelile niz uspomena, radosnih ali i tužnih trenutaka u životu, govorile o svojim porodicama i sadašnjim iskustvima.

Ovu neobičnu video-konferenciju omogućila je aragonska startap firma koju je osnovao Horhe Tereu. Firmu je nazvao “Maksimilijana” po svojoj baki.

Uređaj je dizajniran tako da stogodišnjaci mogu da komuniciraju bez komplikacija.

Možda vas interesuje:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Namjera mladog preduzetnika bila je da pokaže da “nikad nije kasno za povezivanje”. Tehnologija treba da bude most, a nikada prepreka, posebno za one kojima je najpotrebnije da se osjćaju bliski sa svojim voljenima.

Glavna karakteristika je da je uređaj u potpunosti prilagođen potrebama starijih osoba. Uređaj omogućava članovima porodice da upravljaju uređajem na daljinu putem aplikacije za kontrolu.

Bilo kakvo podešavanje ili konfiguracija može da se izvrši direktno sa telefona njegovatelja, bez potrebe da starija osoba interveniše u složenim tehničkim procesima.

Jedna od najinovativnijih karakteristika koju je ovaj istorijski sastanak omogućio je mogućnost automatskih video poziva, u kojima starija osoba ne mora da preduzima nikakve radnje da bi se komunikacija uspostavila.

Ovaj sistem, koji je nastao 2020. godine iz lične potrebe njegovog osnivača Horhea Tereua da razgovara sa svojom bakom, premostio je digitalni jaz za više od 4.000 korisnika širom Španije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Istraživanje: Mozak može da zadrži svijest satima nakon smrti

Mozak nakon smrti može da zadrži određeni stepen svijesti satima nakon što ljekari proglase pacijenta mrtvim. Pokazali su to podaci izneseni na naučnoj konferenciji održanoj u američkoj državi Arizona, prenosi danas Tajms.

Nakon proučavanja iskustava bliske smrti onih koji su se oporavili nakon srčanog zastoja, jedna od učesnica konferencije pozvala je na ponovnu procjenu „reverzibilnosti smrti“. Poručuje da bi ljekari trebalo duže vrijeme da nastave s pokušajima reanimacije pacijenata, prenosi Tanjug.

Ona je takođe napomenula da bolnice treba da „ponovo procijene svoje napore tokom reanimacije“ i tačku u kojoj počinju s uzimanjem organa za doniranje.

Kako se navodi, smrt se definiše kao nepovratan prekid cirkulatorne i moždane funkcije. Ali, tačan trenutak u kojem se to dešava može biti teže odrediti nego što se ranije mislilo.

Studentkinja na Državnom univerzitetu Arizone Ana Fauler rekla je da prelaz između života i smrti možda nije iznenadno isključivanje svijesti. Ona kaže da je to možda “postepeni proces” koji nauka može sve više „ne samo da odlaže već i da direktno osporava“.

Biološke funkcije ne prestaju naglo

Na sastanku Američkog udruženja za unapređenje nauke u Finiksu, ona je istakla da novi dokazi ukazuju na to da biološke i neuronske funkcije ne prestaju naglo.

Umjesto toga, one opadaju u trajanju od više minuta do sati, što sugeriše da se smrt odvija kao proces, a ne kao trenutni događaj.

“Studije srčanog zastoja pokazuju da se do 20 procenata preživjelih sjeća svjesnih iskustava tokom perioda odsutne kortikalne aktivnosti. Neki prijavljuju i provjerljive percepcije”, ukazala je Fauler.

Ona je analizirala desetine studija i akademskih publikacija, uključujući i one o „neuroelektričnoj aktivnosti na pragu smrti“.

Možda vas interesuje i ovo:

Rast mozga, i to je moguće: Ključ je u hodanju

Studija iz 2019. godine otkrila je da je „mozak sposoban da emituje električne signale mnogo minuta nakon smrti, ili čak satima ako je sačuvan“, navodi Tajms.

“Mnogim ljudima koji umru u bolnici vjerovatno posljednja stvar koju čuju je ljekar koji izgovara “vrijeme smrti. Ostaju svjesni duže nego što se očekivalo”, rekao je Sem Parnija, direktor istraživanja intenzivne njege.

Studija iz 2023. godine u časopisu „Resuscitation“ otkrila je da se svijest, budnost i kognitivni procesi mogu javiti tokom srčanog zastoja i do sat vremena dok se izvodi KPR.

Postoje faze smrti

“Imate rak trećeg stadijuma, rak drugog stadijuma. Pa, postoje i faze smrti“, navela je ona.

Prema riječima Faulerove, potrebna su dalja istraživanja kako bi se procijenilo najbolje vrijeme za početak uzimanja organa od donora nakon njihove smrti.

Ona je primijetila da razumijevanje biološkog vremena smrti može pomoći da se odluke donose s tačnošću i etičkom jasnoćom.

“Istraživanja su pokazala da se mozak ne gasi odmah kada srce prestane da kuca. Kratki naleti organizovane moždane aktivnosti, često nazvani svjesnost, mogu se javiti nakon srčanog zastoja. Neki pacijenti koji su oživljeni prijavljuju svjesna iskustva tokom ovog perioda. Oni se smatraju ljudima koji su imali iskustva bliske smrti, ili sjećanja na iskustva smrti“, zaključila je Fauler.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

NASA potvrdila: Brana Tri klisure usporila rotaciju zemlje

Projekat završen 2012. godine postao je simbol industrijske moći Kine.

Brana “Tri klisure” duga je više od 960 kilometara i visoka više od 180 metara, što je čini najvećom hidroelektranom na svijetu.

Brana godišnje može da generiše više od 80 milijardi kilovat-sati energije.

NASA je potvrdila da je kineska brana “Tri klisure”, zbog svog ogromnog kapaciteta za skladištenje vode, neznatno usporila Zemljinu rotaciju.

Skladištenjem 40 kubnih kilometara vode, ovaj projekat preraspodjeljuje masu. Produžava dan za otprilike 0,06 mikrosekundi i pomičući osu planete za skoro 2 cm, prenio je Times of India.

Ključni detalji “Tri klisure”

Mehanizam: Brana djeluje poput klizača koji ispruža ruke, pomičući masu dalje od ose rotacije, što usporava rotaciju.

Magnituda udara: Promjena rotacije je nevjerovatno mala, mjeri samo 0,06 mikrosekundi dnevno. Ljudi je ne primjećuju i trebalo bi otprilike 40.000 godina da se danu doda jedna sekunda.

Pomicanje ose: Masivna, koncentrirana težina vode uzrokovala je pomicanje Zemljine polarne ose za skoro 2 centimetra (otprilike 0,8 inča).

Kontekst: Iako je brana Tri klisure glavni primjer, ona nije jedina građevina koju je sagradio čovjek, a koja je utjecala na planetu.

Promjene u okolišu u prošlosti, poput isušivanja Aralskog jezera, imale su slične, iako različite, utjecaje na Zemljinu rotaciju.

Ovaj fenomen, prvi put identifikovan u NASA-inoj analizi iz 2005. godine, pokazuje da veliki ljudski inženjering može imati mjerljive uticaje na planetarnu dinamiku.

Možda vas zanima i ovo:

Mega projekat Kine: Brana usporila rotaciju zemlje

Podijeli tekst sa drugima na:

Nauka kao laž: Kako AI daje pogrešne zdravstvene savjete

Prema najnovijoj studiji, modeli vještačke inteligencije koji se sve češće koriste za pružanje zdravstvenih savjeta imaju značajan problem. Podložni su dezinformacijama ako su one upakovane u format koji imitira naučni autoritet.

Istraživanje je pokazalo da AI čettbotovi i veliki jezički modeli često ne uspijevaju da razlikuju provjerene medicinske činjenice od laži.

Glavni problemi identifikovani u studiji su:

• AI modeli daju veći značaj strukturi teksta i autoritativnom tonu nego stvarnoj provjeri podataka kroz baze kliničkih dokaza.
• Pošto se sve veći broj ljudi oslanja na AI za samoliječenje i razumijevanje simptoma, sposobnost tehnologije da “povjeruje” u dezinformacije predstavlja ozbiljan rizik po javno zdravlje.
• Studija upozorava da kreatori lažnih vesti koriste upravo ove slabosti AI sistema kako bi progurali opasne medicinske savjete u same odgovore koje generišu popularni AI asistenti.
• Stručnjaci koji su radili na istraživanju ističu da trenutni zaštitni mehanizmi nisu dovoljni. Iako kompanije kao što su OpenAI, Google i Meta stalno unapređuju svoje modele, studija sugeriše da je neophodan radikalno drugačiji pristup u načinu na koji AI vrednuje izvore informacija.

Uči iz neistina

“Problem nije samo u tome što AI može da pogreši, već u tome što on aktivno uči iz sofisticirano plasiranih neistina koje imitiraju nauku”, navodi se u izvještaju, a prenosi GlasSrpske.

Dok se tehnologija ne usavrši, ljekari i istraživači apeluju na građane da AI alate koriste isključivo kao informativnu pomoć. Za bilo kakvu dijagnozu ili terapiju treba da se obrate kvalifikovanim medicinskim stručnjacima i provjerenim institucijama.

Možda vas interesuje i ovo:

AI fitens asistent postaje realnost

Budućnost je stigla: AI asistent za mobilni uskoro realnost

Podijeli tekst sa drugima na:

Koja je idealna temperatura doma da biste bili zdravi

Visoki računi za energiju mnogima su stvarna briga, ali održavanje doma toplim važno je i zbog zdravlja. Osjećaj hladnoće nije samo neugodan – temperatura u prostoru u kojem boravimo može uticati na to kako se osjećamo i kako nam tijelo funkcioniše.

Iako je pranje ruku i dalje jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih navika, zdravstveni stručnjaci često naglašavaju i još jednu stvar. Topliji dom može pomoći da se lakše “održimo na nogama”.

Koliko je “dovoljno toplo”

Pitanje koje se svake zime ponavlja je: koja je temperatura najbolja ako želimo smanjiti rizik od zdravstvenih problema? Više zdravstvenih institucija i smjernica u Evropi i svijetu često se slaže oko iste donje granice: 18°C se navodi kao razumna minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi tokom hladnijih mjeseci, prenosi Index.hr.

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o stanovanju i zdravlju ističe se da bi stambeni prostori trebali biti dovoljno zagrijani. To je neophodno kako bi stanari bili zaštićeni od štetnih posljedica hladnoće, a 18°C se navodi kao uravnotežen minimum za opštu populaciju u umjerenoj i hladnijoj klimi.

Drugim riječima, nije nužno da u stanu bude “u kratkim rukavima”, ali ideja je da ne živimo u prostoru u kojem se tijelo stalno bori s hladnoćom.

Kome treba toplije

Važno je naglasiti da svima ne odgovara ista temperatura. Osobe koje su osjetljivije na hladnoću često trebaju višu temperaturu. Na primjer stariji, mala djeca, trudnice, ljudi s hroničnim bolestima (srca, pluća i slično) te oni koji su slabije pokretni ili provode puno vremena kod kuće.

Za takve grupe neke zdravstvene preporuke idu i korak dalje. Spominju se brojke poput oko 23°C u dnevnoj sobi i oko 18°C u ostalim prostorijama. Posebno ako se u domu boravi veći dio dana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Izaberite kuću u kojoj biste živjeli i saznajte istinu o sebi

Pogledajte kuće na slici i izaberite onu koja vam je odmah privukla pažnju. Važno je da ne razmišljate predugo.

Zamislite da se možete useliti već danas. Koju biste izabrali bez razmišljanja? Upravo taj prvi impuls nosi najviše značenja.

Kuća 1 – potreba za mirom, sigurnošću i jednostavnošću

Ako ste izabrali prvu kuću, vjerovatno vam je važno da život bude stabilan, tih i emocionalno siguran. Ljude koji se odlučuju za ovakav dom često privlače jasni odnosi, predvidivost i mali, ali pouzdan krug ljudi.

Psihološki gledano, ovo je izbor osobe koja više cijeni unutrašnji mir nego spoljašnji sjaj. Toplina, osjećaj pripadnosti i emotivna sigurnost su vam važniji od statusa i dokazivanja. U odnosima ste lojalni i skloni dugoročnim vezama.

Često imate potrebu da štitite svoj prostor i energiju. Previše buke, konflikta i haosa vas brzo iscrpljuje. Vaša snaga leži u stabilnosti, dosljednosti i odgovornosti.

Kuća 2 – ravnoteža između tradicije i napretka

Ako ste izabrali drugu kuću, vjerovatno tražite balans između sigurnosti i razvoja. Volite da imate čvrste temelje, ali vam je istovremeno važno da se krećete naprijed i da se lično razvijate.

Ovaj izbor često prave ljudi koji razmišljaju dugoročno i cijene znanje, planiranje i postepeni rast. Niste impulsivni, ali niste ni statični. Volite promjene, ali pod kontrolom.

U odnosima ste pouzdani, ali očekujete uzajamnost i napredak. Ne ulažete energiju tamo gdje nema perspektive. Mentalna stabilnost vam je važna i svjesno birate okruženje koje vam donosi mir.

Kuća 3 – ambicija, dinamika i potreba za širenjem

Ako vas je privukla treća kuća, vjerovatno imate izraženu potrebu za postignućem, slobodom i širim životnim prostorom. Privlače vas savremeni stil, kretanje i osjećaj napretka.

Ovaj izbor često ukazuje na osobu koja je ambiciozna, samostalna i orijentisana ka ciljevima. Volite da vidite konkretne rezultate svog rada i da stalno podižete standarde. Finansijska nezavisnost i lični uspjeh igraju važnu ulogu u vašem osjećaju sigurnosti.

Ipak, važno je da pazite da tempo života ne potisne kvalitet odnosa i unutrašnji mir, piše MagazinPolitika.

Šta izbor kuće zapravo govori o vama

Ovakvi testovi rijetko govore o materijalnim željama. Oni više otkrivaju psihološke potrebe: da li vam je u ovom trenutku važnija sigurnost, ravnoteža ili rast. Mir, stabilnost ili uspjeh.

Način na koji zamišljamo svoj idealan dom često odražava način na koji želimo da živimo i šta nam je trenutno najpotrebnije iznutra.

Možda vas zanima i ovo:

Psihološki test sa stolicama mnogo govori o vašoj ličnosti

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici razvili implant koji samostalno dozira insulin

​Naučnici su razvili novi eksperimentalni implantat za dijabetes koji obećava automatizaciju kontrole šećera u krvi. Ovo oslobađa pacijente svakodnevnog tereta brige o lijekovima.

Ova tehnologija koristi bioinženjerski modifikovane ćelije koje proizvode insulin. One su zaštićene mikroskopskim štitom nalik kristalu koji im omogućava bezbijedan rad unutar tijela.

Ono što ovaj uređaj izdvaja od tradicionalnih medicinskih pomagala jeste potpuno odsustvo eksternih baterija, elektronike i potrebe za stalnim unosom podataka.

Implantat funkcioniše kao “novi pankreas”. Samostalno detektuje porast nivoa glukoze i automatski oslobađa odgovarajuću količinu insulina, pružajući prirodniji i samoregulišući pristup liječenju.

Rani testovi na životinjama, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Science Medicine”, pokazali su izuzetno ohrabrujuće rezultate. Kod primata su implantirane ćelije ostale vitalne i funkcionalne, održavajući stabilan nivo šećera tokom dužeg perioda.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta se dešava sa tijelom kada pretjerate sa slatkišima

Projekat je plod međunarodne saradnje koju predvodi doktor Šadi Fara, uz učešće prestižnih institucija kao što su Technion, MIT, Harvard, Johns Hopkins i Univeritet u Masačusetsu.

Iako klinička ispitivanja na ljudima još uvijek nisu zakazana, istraživači vjeruju da bi ova platforma u budućnosti mogla da se prilagodi i za druge metaboličke poremećaje, čineći liječenje hroničnih bolesti manje invazivnim i efikasnijim, prenosi “Ubergizmo”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Polarna struja donijela ekstrem: Najhladniji januar u posljednjih 10 godina

Evropa je zabilježila najhladniji januar još od 2010. godine, s prosječnom temperaturom od 2,34 stepena Celzijusa, objavio je Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Fakti:

  • Najhladniji januar u Evropi od 2010. godine
  • Globalno najtopliji peti januar ikada
  • Mora neuobičajeno topla

Istovremeno, mjerenja na nivou cijele planete pokazala su da je januar globalno bio peti najtopliji otkako se vrše sistematska mjerenja, prenosi agencija AFP.

Ekstremi jačaju uprkos lokalnoj hladnoći

Naučnici Kopernikusove službe za klimatske promjene naglašavaju da hladnoća u jednoj regiji ne znači da se planeta hladi. Naprotiv, takvi kontrasti ukazuju na to da klimatski ekstremi postaju sve izraženiji.

Navode da su snažni hladni talasi pogodili sjevernu hemisferu u posljednjim sedmicama januara, dok je ledeni vazduh zahvatio Evropu i Sjevernu Ameriku.

Iznadprosječne temperature na velikom dijelu planete

U isto vrijeme, mjesečne temperature bile su iznad prosjeka na velikom dijelu svijeta, uključujući dijelove Arktika i zapadne Sjeverne Amerike.

“Januar 2026. godine donio je oštar podsjetnik da klimatski sistem može istovremeno donijeti vrlo hladno vrijeme u jednoj regiji, a ekstremnu vrućinu u drugoj”, izjavila je Samanta Burges,

strateški voditelj za klimu u ECMWF-u, prenosi Jutarnji list.

Globalna temperatura i poređenje s predindustrijskim periodom

Prosječna globalna temperatura u januaru iznosila je 12,95 stepeni Celzijusa, što je 1,47 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.

Zimske oluje pogodile i SAD

Osim zahlađenja u Evropi, Sjedinjene Američke Države pogodila je snažna zimska oluja koja je donijela snijeg i led na području od Novog Meksika do Mejna.

Rekord i dalje drži januar 2025. godine

Ipak, apsolutni rekord i dalje drži januar 2025. godine, kada je globalna prosječna temperatura bila za 0,28 stepeni viša nego ove godine.

Mora i dalje neuobičajeno topla

Ni temperature mora ne donose olakšanje. Kako prenosi austrijski portal Heute, prosječna temperatura morske površine u januaru iznosila je 20,68 stepeni Celzijusa. To je četvrta najviša vrijednost ikada izmjerena za taj mjesec.

Možda vas zanima i ovo:

Najhladniji grad na svijetu: Oblačenje u njemu nije moda već pitanje života (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na: