Izračunajte koliko kilograma odgovara vašoj visini i godinama

Idealna težina nije samo stvar izgleda, ona je i pokazatelj vašeg zdravstvenog stanja.

Većina nas se godinama oslanja na zastarjele proračune, a ova računica precizno i bez grješke određuje kilograme u odnosu na visinu i godine.

Provjerite gdje se nalazite na skali i je li vrijeme za ozbiljne promjene u životnim navikama.

Zaboravite na zastarjele proračune: Ovo je najpreciznija formula za idealnu težinu!

Jeste li se nekad zapitali kolika je vaša idealna težina i koliko bi trebalo da imate kilograma prema svojoj visini i godinama?

Mnogima je prva asocijacija indeks tjelesne mase (BMI), ali to je samo grub pokazatelj. Računa se tako što kilograme podijelite kvadratom visine, a vrijednosti ispod 18,5 označavaju pothranjenost, dok one preko 40 znače tešku gojaznost.

Ipak, BMI ne daje potpunu sliku jer zanemaruje građu tijela i starost, pa se kao mnogo preciznija izdvaja Krefova formula.

Za razliku od uobičajenih metoda, ona uzima u obzir i specifičnu strukturu vašeg tijela. Tako dobijate tačan cilj kojem treba da težite kroz ishranu ili vježbanje da biste postigli savršenu liniju.

Krefova formula: Kako da izračunate idealnu težinu prema vašem tipu tijela?

Krefova formula poznaje 3 tipa tijela:

Prosječna građa: Jednostavna računica za vašu idealnu težinu
((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9

Primjer: Imate 165 centimetara i 30 godina. Vaša računica glasi ((165-100) + (30/10)) dž 0,9 = 61,2 kilograma, i to je vaša idealna težina.

Srednja građa: Otkrijte svoju idealnu kilažu uz ovu formulu

((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 1,1

Primjer: visoki ste 1,65 metar i imate 30 godina.

Računica je ((165-100) + (30/10)) x 0,9 x 1,1 = 67,32 kilograma, što je vaša idealna kilaža.

Sitna građa: Evo koliko biste trebali da imate kilograma

((visina u centimetrima – 100) + (starost / 10)) x 0,9 x 0,9

Primjer: Visoki ste 1,65 metar i imate 30 godina. Znači: ((165-100) + (30/10)) x 0,9 x 0,9 = 55,08 kilograma je vaša idealna težina.

Nije sve u vagi: Obim struka otkriva pravo stanje vašeg zdravlja!

Koliko ste zaista fit, pokazuje i obično mjerenje obima stomaka. Ako je obim vašeg struka jednak polovini visine ili manji, nivo masti je u normalnim granicama, a veće vrijednosti govore o nagomilanoj masnoći koja može ugroziti zdravlje.

Višak kilograma ne procjenjuje se samo prema broju na vagi. Važan pokazatelj može biti i odnos obima struka i kukova, koji pomaže da se procjeni raspored masnog tkiva u tijelu.

Da biste ga izračunali, izmjerite obim struka i obim kukova, pa prvu vrijednost podijelite drugom. Struk mjerite na sredini između donjeg rebra i vrha karlične kosti, a kukove na najširem dijelu.

Prema kriterijumima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), odnos struka i kukova veći od 0,90 kod muškaraca i 0,85 kod žena ukazuje na povećan rizik po zdravlje. Ovaj pokazatelj ne postavlja samostalno dijagnozu gojaznosti, već se tumači uz druge zdravstvene pokazatelje, prenosi Krstarica.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koja je idealna temperatura doma da biste bili zdravi

Visoki računi za energiju mnogima su stvarna briga, ali održavanje doma toplim važno je i zbog zdravlja. Osjećaj hladnoće nije samo neugodan – temperatura u prostoru u kojem boravimo može uticati na to kako se osjećamo i kako nam tijelo funkcioniše.

Iako je pranje ruku i dalje jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih navika, zdravstveni stručnjaci često naglašavaju i još jednu stvar. Topliji dom može pomoći da se lakše “održimo na nogama”.

Koliko je “dovoljno toplo”

Pitanje koje se svake zime ponavlja je: koja je temperatura najbolja ako želimo smanjiti rizik od zdravstvenih problema? Više zdravstvenih institucija i smjernica u Evropi i svijetu često se slaže oko iste donje granice: 18°C se navodi kao razumna minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi tokom hladnijih mjeseci, prenosi Index.hr.

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o stanovanju i zdravlju ističe se da bi stambeni prostori trebali biti dovoljno zagrijani. To je neophodno kako bi stanari bili zaštićeni od štetnih posljedica hladnoće, a 18°C se navodi kao uravnotežen minimum za opštu populaciju u umjerenoj i hladnijoj klimi.

Drugim riječima, nije nužno da u stanu bude “u kratkim rukavima”, ali ideja je da ne živimo u prostoru u kojem se tijelo stalno bori s hladnoćom.

Kome treba toplije

Važno je naglasiti da svima ne odgovara ista temperatura. Osobe koje su osjetljivije na hladnoću često trebaju višu temperaturu. Na primjer stariji, mala djeca, trudnice, ljudi s hroničnim bolestima (srca, pluća i slično) te oni koji su slabije pokretni ili provode puno vremena kod kuće.

Za takve grupe neke zdravstvene preporuke idu i korak dalje. Spominju se brojke poput oko 23°C u dnevnoj sobi i oko 18°C u ostalim prostorijama. Posebno ako se u domu boravi veći dio dana.

Podijeli tekst sa drugima na: