Da li voda pred spavanje štiti bubrege?

Dovoljno tečnosti važno je za normalan rad bubrega, ali čaša vode pred odlazak u krevet ne može da spriječi hroničnu bolest bubrega niti da popravi već nastalo oštećenje. Još opasnija je tvrdnja da se bubrezi mogu „očistiti“ vodom sa sodom bikarbonom i solju.

Na internetu se može pronaći iskustvo muškarca koji tvrdi da je hroničnu bolest bubrega „preokrenuo“ tako što je svakodnevno pio vodu sa sodom bikarbonom. Navodi da mu je kreatinin za nekoliko dana pao sa 2,64 na 1,5 mg/dl, a procijenjena jačina glomerularne filtracije, eGFR, porasla sa 23 na 46. Kasnije je, prema njegovim riječima, eGFR dostigao 62.

Takvo pojedinačno iskustvo ne može da potvrdi ni uzrok promjene rezultata niti djelotvornost postupka. Posebno ne može da bude preporuka drugim pacijentima.

Voda potrebna bubrezima, ali vrijeme njenog uzimanja nije presudno

Bubrezi ne moraju da se „ispiraju“. Oni neprekidno filtriraju krv, uklanjaju otpadne materije i višak vode, održavaju ravnotežu elektrolita i učestvuju u regulisanju krvnog pritiska.

Dehidracija, naročito ako je izražena ili se ponavlja, može da smanji dotok krvi u bubrege i poveća rizik od akutnog oštećenja. To, međutim, ne znači da će uzimanje velikih količina vode spriječiti hroničnu bolest bubrega. Nema pouzdanih dokaza da voda popijena neposredno prije spavanja pruža posebnu zaštitu bubrezima. Važnije je da unos tečnosti tokom dana bude prilagođen potrebama organizma, temperaturi, fizičkoj aktivnosti i zdravstvenom stanju.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako razlikovati bol u leđima od boli u bubrezima?

Velika količina vode uveče može samo da poveća potrebu za noćnim mokrenjem i poremeti san. Pacijentima sa uznapredovalom bolešću bubrega, srčanom slabošću, otocima ili onima koji su na dijalizi nekada je potrebno ograničenje tečnosti, jer bubrezi ne mogu da izbace njen višak. Zbog toga ne postoji količina vode koja odgovara svima.

Soda bikarbona nije kućni lijek za oštećene bubrege

Soda bikarbona, odnosno natrijum-bikarbonat, zaista se koristi kod pojedinih pacijenata sa hroničnom bolešću bubrega, ali u sasvim određenoj situaciji. Oslabljeni bubrezi nekada ne mogu dovoljno dobro da uklanjaju kiseline iz organizma, pa nastaje metabolička acidoza, odnosno prekomjerna kiselost krvi.

Prema smjernicama organizacije KDIGO, farmakološka terapija može se razmatrati kada acidoza može da izazove kliničke posljedice, na primjer kada je koncentracija bikarbonata u serumu niža od 18 mmol/l. Tokom liječenja moraju da se kontrolišu bikarbonati, krvni pritisak, kalijum i stanje tečnosti u organizmu. Smjernice takođe naglašavaju da nema dovoljno velikih randomizovanih studija za čvrstu preporuku koja bi važila za sve pacijente.

To znači da natrijum-bikarbonat može da bude propisana terapija za potvrđenu metaboličku acidozu. Ali nije sredstvo za preventivno „čišćenje“ zdravih bubrega niti univerzalni lijek za hroničnu bolest bubrega.

Samostalno uzimanje može da unese veliku količinu natrijuma, povisi krvni pritisak, izazove zadržavanje tečnosti i otoke, poremeti acidobaznu i elektrolitsku ravnotežu ili pogorša srčanu slabost. Dodavanje kuhinjske soli takvom napitku dodatno povećava rizik. KDIGO osobama sa hroničnom bolešću bubrega uglavnom savjetuje unos manji od dva grama natrijuma dnevno. To odgovara količini manjoj od pet grama soli.

Bolji eGFR poslije nekoliko dana ne dokazuje izliječenje

Kreatinin i eGFR mogu značajno da se promijene usljed dehidracije, akutne bolesti, infekcije, primjene lijekova, promjene u ishrani i mišićnoj masi, ali i zbog oporavka od akutnog oštećenja bubrega. Ako je prvi nalaz urađen tokom boravka u bolnici, moguće je da je pokazivao prolazno akutno pogoršanje, a ne samo stabilnu hroničnu bolest.

Hronična bolest bubrega ne dijagnostikuje se na osnovu jednog rezultata. Potrebno je da poremećaj strukture ili funkcije bubrega traje najmanje tri mjeseca. Za procjenu se, osim kreatinina i eGFR, koristi odnos albumina i kreatinina u urinu, pregled urina, krvni pritisak, ultrazvuk i drugi nalazi.

Ni eGFR od 62 sam po sebi ne dokazuje da su bubrezi potpuno zdravi. Vrijednost iznad 60 može da se smatra prihvatljivom ako nema albumina u urinu, strukturnih promjena ili drugih znakova oštećenja.

Šta zaista pomaže da se sačuvaju bubrezi

Najvažnije mjere su dobra kontrola krvnog pritiska i dijabetesa. Zatim prestanak pušenja, smanjen unos soli, održavanje zdrave tjelesne mase i izbjegavanje nepotrebne ili učestale upotrebe nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, kao što su ibuprofen i diklofenak. Kod određenih pacijenata ljekar može da propiše lijekove koji dokazano usporavaju napredovanje bolesti bubrega.

Vodu treba piti redovno, u količini koja odgovara konkretnom zdravstvenom stanju. Ni voda pred spavanje ni soda bikarbona ne mogu da zamijene dijagnozu, nefrološku kontrolu i dokazano liječenje.

Naglo poboljšanje laboratorijskih vrijednosti razlog je da ljekar utvrdi zbog čega su se one promijenile, a ne dokaz da je kućni „detoks“ izliječio bubrege, prenosi eKlinika.

Podijeli tekst sa drugima na:

Studija pokazala koje bolesti su učestalije tokom vrućina

Kada temperatura poraste, raste i broj pacijenata u hitnim službama, pokazala je obimna studija bolničkih kartona i evidencije urgentnih centara u Čikagu.

Utvrđeno je da tokom velikih vrućina raste broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem. Zatim problema sa bubrezima i kožom, proširenim venama, pa čak i problema sa mentalnim zdravljem.

Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern analizirali su podatke o 916.404 posjete bolničkim hitnim službama i urgentnim centrima u Čikagu od 2011. do 2023. godine, kako bi utvrdili postoje li određeni obrasci u pojavi bolesti i povreda kada temperatura dostigne 33,7 stepeni Celzijusa ili više.

Utvrdili su da tokom velikih vrućina više od deset širih kategorija povreda i bolesti postaje učestalije. To uključuje i neke koje većina ljudi ne povezuje sa visokim temperaturama, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances.

Vreli dani znače više posla hitnoj pomoći

Studija je obuhvatila samo Čikago. Međutim nezavisni stručnjaci navode da ona ukazuje na potcijenjene zdravstvene probleme i rastuće troškove koji pogađaju veliki dio svijeta koji se zagrijava.

„Zvuk grada je zvuk ambulantnih kola“, rekao je jedan od vodećih autora studije, doktor Abel Ko, profesor interne medicine na Univerzitetu Nortvestern.

„Kada su dani vreli, jednostavno znate da će biti više posla u hitnoj službi.“

Možda vas interesuje i ovo:

Vrućine mogu biti opasne za starije: Evo kako da se zaštitite

„Kada je vruće, mnogo je veća verovatnoća da će ljudi zadobiti spoljašnje povrede- Doći će i do komplikacija određenih stanja, posebno onih povezanih sa poremećajima rada bubrega. Ili, na primer, pojačanim dejstvom droga, poput kanabinoida“, navodi dr Ko, nekadašnji lekar hitne pomoći.

Učestalost nekih problema bila je dvostruko ili trostruko veća, dok je broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem porastao više od 30 puta u poređenju sa danima kada je temperatura bila niža od 33 stepena, navodi se u studiji. Podaci su pokazali još veći rast broja neodređenih povreda nastalih usljed napada.

Istraživači su utvrdili povezanost između visokih temperatura i pojedinačnih zdravstvenih problema, ali to nije isto što i dokazivanje uzročno-posljedične veze, naglasio je dr Ko.

„Znamo da toplotni talasi postaju sve češći, intenzivniji i da traju duže“, navodi koautor studije Danijel Horton, klimatolog sa Univerziteta Nortvestern. „Ovakva studija pokazuje da ti toplotni talasi imaju stvarne posledice po ljude, ne samo kada je reč o verovatnoći smrtnog ishoda, već i obolevanja.“

Studija šalje važnu poruku javnosti

„Nemojte čekati da se pojave simptomi toplotnog udara da biste vrućinu shvatili ozbiljno. Ako imate hronično oboljenje – bolest bubrega, multiplu sklerozu ili probleme sa venama – dane ekstremnih vrućina posmatrajte kao razlog za dodatni oprez, a ne samo kao problem koji se odnosi na aktivnosti na otvorenom.“

Mnoge bolesti čija je učestalost rasla tokom vrućina bile su povezane sa bubrezima i urinarnim sistemom. Problemi sa kožom dobro su poznati ljekarima, ali se o njima ne govori često u literaturi koja nije namijenjena medicinskim stručnjacima.

Kada je riječ o problemima sa mentalnim zdravljem povezanim sa marihuanom, dr Ko ističe da ljekari odavno znaju da, kada je organizam „pod fiziološkim stresom, neki lekovi i supstance mogu imati jače dejstvo“.

Zato, kako je naveo, kada je vruće „ljudi možda moraju da budu malo oprezniji ako nameravaju da koriste određene supstance“.

Ipak, kardiovaskularni problemi, koji se u drugim studijama često povezuju sa vrućinom, u ovom istraživanju nisu pokazali nagli rast tokom izuzetno toplih dana. To je vjerovatno zato što ljudi koji imaju kardiovaskularne tegobe često.  Istovremeno imaju i druge probleme poput poremećaja rada bubrega ili problema sa ravnotežom tečnosti u organizmu, koji određuju na koji način će njihova dijagnoza biti evidentirana, napominje dr Ko.

Dehidracija ili „promene u ravnoteži tečnosti u organizmu mogu zatim da doprinesu kardiovaskularnim oboljenjima. Srce mora snažnije da radi kako bi gušću krv pumpalo ka koži i tako omogućilo hlađenje tela znojenjem“, podseća doktorka Hauard, piše RTS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najmekše posne palačinke: Recept koji uspijeva svaki put

Posne palačinke mogu da budu jednako mekane, tanke i ukusne kao klasične, iako se pripremaju bez jaja i mlijeka.

Tajna je u dobroj razmjeri sastojaka i mineralnoj vodi, zahvaljujući kojoj tijesto ostaje lagano, a palačinke dobijaju finu i nježnu teksturu.

Ovaj jednostavan recept odličan je i kada vam se jede nešto slatko, a nemate mnogo vremena za pripremu. Palačinke se lako okreću, ne cijepaju se i možete ih filovati džemom, posnim kremom, orasima ili drugim omiljenim nadjevom.

Sastojci

  • 250 g brašna
  • 300 ml gazirane mineralne vode
  • 200 ml obične vode
  • 2 kašike ulja
  • 1 kašika šećera
  • 1 kesica vanilin šećera
  • prstohvat soli
  • malo ulja za tavu

Priprema

U većoj posudi pomiješajte brašno, šećer, vanilin šećer i so.

Postepeno sipajte običnu vodu uz neprestano miješanje žicom kako se ne bi stvorile grudvice.

Dodajte ulje, a zatim polako umiješajte gaziranu mineralnu vodu.

Tijesto treba da bude glatko i dovoljno rijetko da se lako razliva po tavi.

Ostavite ga da odstoji oko 15 minuta.

Dobro zagrijte tavu i premažite je vrlo tankim slojem ulja.

Sipajte kutlaču tijesta i brzo ga rasporedite po cijeloj površini.

Pecite palačinku dok ivice ne počnu da se odvajaju, zatim je okrenite i kratko zapecite s druge strane.

Postupak ponavljajte dok ne potrošite tijesto.

Ako se tokom stajanja zgusne, dodajte malo mineralne vode.

Mali trik za još mekše palačinke

Gotove palačinke slažite jednu preko druge i pokrijte tanjirom ili čistom kuhinjskom krpom, prenosi Danas.

Tako će ostati mekane i savitljive i kada se ohlade.

Prijatno!

Podijeli tekst sa drugima na:

Otjerajte komarce iz kuće i dvorišta uz pomoć mirisa

Obzirom da je uvijek bolji izbor udisati prirodne mirise nego kupovne hemikalije, donosimo vam vrlo jednostavne recepte za domaću, prirodnu i efikasnu zaštitu od malih krvopija.

Komarci ne vole miris lovora, bosiljka, lavande, citronele, žalfije, ruzmarina, mačje trave, matičnjaka, limunovog eukaliptusa, karanfilića… a pomoći će vam i osušeni talog kafe, samo ga stavite u metalnu posudicu i zapalite.

Mirisna tečnost od koje komarci bježe

Riječ je o mirisnoj tečnosti u kojoj pluta obična mala svijeća. Kad ju uplate, prostorom će se proširiti jak miris koji će držati komarce podalje od vašeg doma. Ovo sredstvo pomaže i kad sjedite u dvorištu.

Sastojci:

– 2 limuna

– 2 limete

– nekoliko grančica ruzmarina

– 8-10 kapi eteričnog ulja limunovog eukaliptusa28

– malo vode

– plutajuće svijeće.

Postupak:

Vrlo je jednostavno. U manju staklenu čašu stavite limun, limetu i ruzmarin. Dodajte limunov eukaliptus i napunite čašu vodom i navrh stavite plutajuću svijeću.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako tijelo šalje signale da mu nedostaje vitamina

Organizam ne može normalno da funkcioniše bez vitamina, iako su mu potrebni u relativno malim količinama. Kada ih nema dovoljno, tijelo može početi da šalje različite signale. To su umor, malaksalosti i promjena na koži kao i problemi sa imunitetom i koncentracijom.

Upravo zato se nedostatak vitamina često ne prepozna odmah, već se njegovi simptomi pripišu stresu, manjku sna ili užurbanom načinu života.

Jedan od razloga zbog kojih je avitaminozu lako previdjeti jeste činjenica da simptomi nisu uvijek dramatični. Nedostatak određenih vitamina može se ispoljiti kroz bljeđu kožu, pucanje uglova usana, promjene na kosi i noktima, slabiji apetit ili osjećaj da se organizam teže oporavlja nakon napora.

Međutim, slične tegobe mogu imati brojne druge uzroke, pa nijedan pojedinačni simptom nije dovoljan da se zaključi da je riječ upravo o nedostatku vitamina.

Možda vas interesuje i ovo:

Vitamin koji čini čuda za zdravlje

Posebnu pažnju zaslužuje ishrana. Jednoličan jelovnik, izbjegavanje čitavih grupa namirnica bez adekvatne zamjene, dugotrajne restriktivne dijete i nedovoljan unos voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki ili namirnica životinjskog porijekla mogu povećati rizik od određenih nutritivnih deficita. Zato je raznovrsna ishrana jedan od najjednostavnijih načina da organizmu obezbijedimo širok spektar potrebnih mikronutrijenata.

Više vitamina ne znači više zdravlja

Važno je znati i da „više vitamina“ ne znači automatski „više zdravlja“. Uzimanje suplemenata nasumično, naročito u velikim dozama, nije dobra zamjena za pravilnu ishranu niti je bez rizika. Pojedini vitamini se skladište u organizmu. Zbog toga prekomjeran unos može dovesti do neželjenih efekata. Ako postoji sumnja na deficit, mnogo je korisnije utvrditi šta zaista nedostaje nego uzimati preparate naslijepo.

Zato tijelo treba posmatrati kao cjelinu. Ako umor traje duže vrijeme, ako se pojave neuobičajene promjene na koži, kosi ili noktima, učestale infekcije, vrtoglavica ili druge tegobe, pravi korak nije samostalno postavljanje dijagnoze, već razgovor sa ljekarom i, po potrebi, laboratorijska provjera. Avitaminoza može biti rješiv problem. Ali samo kada se otkrije njen pravi uzrok i kada se organizmu nadoknadi upravo ono što mu nedostaje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Trik starih majstora: Kako odčepiti sudoper bez sajle

Otpušavanje sudopere bez sajle ne mora da znači odmah rastavljanje sifona ili kupovinu jakih sredstava. Kada voda počne sve sporije da otiče i iz odvoda se čuje grgotanje, postoji jednostavan kućni trik koji vrijedi prvo isprobati.

Potrebna je samo jedna stvar koju mnogi već imaju u kući, a uz pravilan redoslijed i malo strpljenja može pomoći kod blažeg zapušenja.

Trik starih majstora: soda za pranje i vrela voda

Soda za pranje nije isto što i soda bikarbona.

U pitanju je natrijum-karbonat, alkalna supstanca koja se koristi za pranje i čišćenje, a može pomoći u razgradnji masnih naslaga.

U kuhinjskom odvodu upravo se masnoća često zadržava na unutrašnjim zidovima cijevi. Na nju se vremenom mogu lijepiti sitni ostaci hrane i druge nečistoće, pa voda počinje sve sporije da otiče.

Otpušavanje sudopere bez sajle: Kako se koristi ovaj trik

Prije nego što počnete, stavite rukavice i uklonite što više stajaće vode iz sudopere.

Sipajte tri do četiri supene kašike sode za pranje direktno u slivnik.

Ostavite da djeluje oko 15 minuta.

Zatim polako sipajte oko litar vrele vode.

Sačekajte nekoliko minuta, pa pustite toplu vodu iz slavine da dodatno ispere odvod.

Ako voda počne normalno da otiče, posao je završen. Ako je protok samo malo bolji, postupak se može ponoviti kasnije.

Važno je da sodu za pranje ne miješate sa drugim sredstvima za čišćenje. Posebno nemojte kombinovati različite hemikalije nasumično, jer reakcija može biti nepredvidiva.

Zašto može da pomogne

Poenta ovog trika nije u tome da soda „gura“ čep kroz cijev. Ona može pomoći da se omekšaju i uklone masne i druge organske naslage koje sužavaju prolaz.

Zato je postupak najkorisniji kada sudopera još uvijek otiče, ali sve sporije. Ako je odvod potpuno blokiran, problem je vjerovatno ozbiljniji i ovakav kućni postupak možda neće biti dovoljan.

Kada je vrijeme za sajlu

Ako voda uopšte ne prolazi, vraća se u sudoperu ili se zapušenje brzo ponavlja, nemojte samo dodavati sve više sredstva. Tada je bolje provjeriti sifon i, ako je potrebno, koristiti mehaničko čišćenje ili pozvati majstora.

I još jedan dobar savjet za ubuduće: masnoću iz tiganja nemojte sipati direktno u sudoperu. Kada se ohladi u cijevi, može da se zalijepi za njene zidove i vremenom napravi mnogo veći problem.

Jednostavan trik može pomoći kod blažeg problema, ali najbolji način da se sudopera ne zapuši jeste da se masnoća i ostaci hrane uopšte ne puštaju niz odvod.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne bacajte stari hljeb, evo kako ga možete iskoristiti

Star hljeb se najčešće baci. To je šteta, jer postoje jela koja s njim ispadnu bolje nego sa svježim. Nije riječ o štednji nego o tome kako se tijesto ponaša kada izgubi vlagu.

Svjež hljeb je mekan i pun vlage. Zbog toga se raspada kada se natopi.

Star hljeb je suh i čvršći. On upija tečnost, a ne raspada se.

To je jedina razlika, i ona objašnjava sve što slijedi.

Prženice

Kriške stare dva do tri dana najbolje su za prženice.

Umočite ih u umućena jaja s mlijekom i ostavite nekoliko sekundi.

Svježa kriška bi se pri okretanju raspala. Stara upije smjesu, ostane cijela i iznutra postane kremasta.

Prži se na maslacu ili ulju, dok obje strane ne dobiju boju.

Pohovani hljeb ili krušne kocke

Star hljeb narežite na kocke veličine zalogaja.

Pomiješajte ih s malo ulja, solju i suhim začinima, pa pecite u pećnici na dvjesto stepeni desetak minuta, uz jedno miješanje.

Kocke postanu hrskave izvana i ostanu takve danima.

Idu u supu, u salatu, ili se jedu same, piše N1.

Prezle

Ovo je najjednostavnije.

Potpuno suh hljeb izlomite na komade i sameljite u mlinu za kafu ili blenderu.

Dobijete prezle koje su jeftinije i svježije od kupovnih.

Čuvaju se u staklenci sa zatvorenim poklopcem, na suhom.

Možda vas interesuje i ovo:

Banjalučke pekare podigle cijenu hljeba

Kako produžiti vijek svježeg hljeba

Uz ovo, vrijedi znati i kako hljeb ne postane star prebrzo.

Hljeb se ne drži u frižideru. Na temperaturi frižidera škrob u tijestu brže mijenja strukturu i hljeb se stvrdne za jedan dan.

Ako ga nećete pojesti za dva dana, narežite ga i zamrznite.

Zamrznuta kriška se izvadi i stavi u toster ili pećnicu bez odmrzavanja. Okus se gotovo ne razlikuje od svježeg.

Ono što nikako ne treba je držati ga u plastičnoj kesi na sobnoj temperaturi, jer u njoj ostaje vlaga i hljeb se pobuđa prije nego se stvrdne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zbog bezbjednosti interneta, ruter treba povremeno restartovati

Kućni ruter jedan je od najvažnijih uređaja za bezbjednost kućne mreže, jer preko njega prolazi gotovo sav internet saobraćaj u domu.

Nakon akcija usmjerenih protiv kompromitovanih rutera, američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) korisnicima je uputila jednostavan savjet – da ruter povremeno ponovo pokrenu.

Zašto je restart važan?

Ponovno pokretanje može prekinuti određene privremene zlonamjerne procese i postojeće mrežne veze koje napadači pokušavaju da iskoriste. Istovremeno može pomoći i u otklanjanju problema sa nestabilnom ili usporenom vezom. Restartovanje ima smisla i kada nema sumnje na napad, jer dugotrajan rad uređaja može dovesti do softverskih grešaka i pada performansi.

Možda vas interesuje i ovo:

Ruter svijetli crveno poslije ponoći: Kada treba da se zabrinete

Restart nije fabričko resetovanje

NSA preporučuje da se ruter restartuje najmanje jednom mjesečno. Neki savremeni uređaji nude i mogućnost automatskog ponovnog pokretanja.

Važno je razlikovati običan restart od fabričkog resetovanja. Restart samo ponovo pokreće uređaj, dok fabrički reset briše podešavanja i vraća ga u početno stanje. Ipak, restart nije zamjena za bezbjednosne zakrpe. Ako proizvođač više ne ažurira stari ruter, najbolje rješenje može biti njegova zamjena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako grube peškire ponovo “pretvoriti” u mekane

Ko ne bi volio da mu peškiri budu mekani kao paperje svaki put kada izađe iz kade? Ipak, vremenom mogu da postanu tvrdi i hrapavi, čak i kada ih redovno peremo.

Za grube peškire su najčešće krivi višak deterdženta i omekšivača, tvrda voda, previsoke temperature i pretrpana mašina. Ako se takve greške ponavljaju, vlakna peškira postepeno gube onu prijatnu mekoću. Dobra vijest je da ne morate odmah kupovati nove peškire.

Uz dva jednostavna sastojka koja većina ljudi već ima kod kuće, možete im vratiti mekoću.

Trik sa dva sastojka

Alkoholno sirće i soda bikarbona rješavaju ovaj problem kao od šale i to zna svaka iskusna domaćica. Za prvo pranje savjetuje oko 250 ml bijelog sirćeta direktno u bubanj mašine, uz uobičajeni tečni deterdžent. Peškire zatim operite na programu koji inače koristite.

Soda bikarbona može se koristiti u narednom pranju. Nekoliko kašika dodaje se uz deterdžent, a može pomoći u uklanjanju prljavštine i naslaga koje su se zadržale među vlaknima.

Ova dva sastojka ne treba sipati zajedno u isto vrijeme. Bolje je koristiti ih u odvojenim pranjima.

Kada se iz vlakana uklone naslage deterdženta, omekšivača i minerala, peškir može postati znatno prijatniji na dodir. Ne očekujte da će jedan tretman čarobno vratiti potpuno nov izgled veoma starom peškiru, ali razlika može biti primjetna.

Kod dobro očuvanih peškira rezultat može biti još bolji, piše B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovih šest namirnica pomaže u smanjenju rizika od demencije

Ishrana može imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga. Posebno u starijoj dobi. Istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu biti povezane s manjim rizikom od kognitivnog pada i demencije.

Stručnjaci posebno izdvajaju MIND dijetu, koja kombinuje elemente mediteranske i DASH dijete. Kako piše Bestlife.com, osobe koje su je se dosljedno pridržavale imale su 30 do 35 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koje je nisu slijedile.

Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti demenciju, istraživanja su pokazala da se šest grupa namirnica posebno povezuje s boljim zdravljem mozga i manjim rizikom od kognitivnog pada.

Svježe voće i povrće

Istraživanje objavljeno u časopisu NeuroImage pokazalo je da je veći unos svježeg voća i sirovog povrća povezan s određenim razlikama u strukturi mozga. Posebno se izdvajaju bobičasto voće i zeleno lisnato povrće, koji su bogati različitim nutrijentima važnim za zdravlje mozga.

Grah i mahunarke

Grah, grašak i druge mahunarke mogu biti koristan dio ishrane za očuvanje kognitivnog zdravlja. Jedno istraživanje pokazalo je da su osobe koje su redovno konzumirale grah imale manji rizik od razvoja onesposobljavajuće demencije. Posebno su zanimljivi rezultati koji se odnose na biljne proteine.

Možda vas interesuje i ovo:

Demencija i dalje izazov: Od prvih simptoma do dijagnoze prođe 3,5 godine

“Grah i mahunarke imali su najjaču zaštitnu povezanost. Grašak i lima grah posebno su bili povezani s 28 posto manjim rizikom od kognitivnog pada za svake dodatne tri porcije sedmično”, rekla je Tian-Shin Yeh, istraživačica s Harvard T.H. Chan School of Public Health.

Orasi

Orasi sadrže antioksidativne i protuupalne komponente, zbog čega bi mogli imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga.

Istraživanja ukazuju da njihovo uključivanje u ishranu može biti povezano s boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od nekih oblika kognitivnog oštećenja.

Integralne žitarice

Integralne žitarice bogate vlaknima također se povezuju s manjim rizikom od kognitivnog pada. Istraživanje provedeno na gotovo 3.000 osoba pokazalo je da su oni koji su redovno konzumirali integralne žitarice imali manji rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.

Masna riba

Losos, sardine, pastrmka, tuna i skuša bogati su omega-3 masnim kiselinama, zbog čega se preporučuju u okviru MIND dijete. Jedno istraživanje pokazalo je da je 12 sedmica konzumiranja ribe u okviru prilagođene MIND dijete moglo poboljšati kognitivne funkcije kod starijih osoba bez kognitivnih poteškoća.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje preporučuje se kao zamjena za maslac i margarin jer sadrži manje zasićenih i više mononezasićenih masti. Jedno istraživanje pokazalo je da je svakodnevno konzumiranje jedne kašike maslinovog ulja bilo povezano s 28 posto manjim rizikom od smrti povezane s demencijom.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da nijedna namirnica ne može sama spriječiti demenciju. Najvažniji je ukupni način života, koji uključuje uravnoteženu ishranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna i brigu o zdravlju srca.

Podijeli tekst sa drugima na: