Prirodni lijek za prehladu i gripu pun vitamina

Korijen rena može se koristiti tokom cijele godine kao hrana, za kuhanje čaja, pripremanje obloga, a ubrzava metabolizam, čisti organizam i poboljšava cirkulaciju.

Svjež korijen rena je bogat vitaminom C, a uz njega sadrži i kalcij, kalij, magnezij i eterična ulja koja mu i daju ljutinu. Posebno dobrim se smatra ga dodati masnim jelima jer potiče probavu tako što stimulira lučenje želučanih i crijevnih sokova, piše Ordinacija.hr.

Ren se preporuča u hladnim periodima jer je dokazano da njegove arome pomažu u sprečavanju i liječenju prehlada.

Možda vas zanima i ovo:

Čajevi za prehladu koje vrijedi piti kada smo bolesni

Konzumacija rena potiče otpuštanje sluzi pa tako umiruje kašalj, a olakšava i simptome upale sinusa. Kod prehlade može koristiti narendan, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom.

Kako čuvati i koristiti namirnicu

Čuvajte svjež korijen rena u papirnatoj vrećici i to do sedam dana. Ili ga narežite na sitne komade i zamrznite do upotrebe. Ako želite narendate ren, učinite to samo s onom količinom koja vam je potrebna za obrok. Ren vrlo brzo izgubiti svježinu.

Ren se tradicionalno koristi kao prilog jelima ili umak. Jedite ga sirovog jer kuhanje uništava njegovu specifičnu aromu.

Svakako trebate koristiti ren u zimskim jelima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta se dešava u organizmu kada jedete šljive?

Šljive su omiljeno sezonsko voće, a osim osvježavajućeg ukusa, organizmu obezbjeđuju vlakna, vitamine, minerale i korisna biljna jedinjenja.

Posebno su poznate po blagotvornom uticaju na varenje. Vlakna doprinose normalnom radu crijeva, dok suve šljive sadrže i sorbitol. On može imati blago laksativno dejstvo.

Šljive su bogate i polifenolima i drugim antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv oksidativnog stresa. Tamne sorte posebno se izdvajaju po sadržaju antocijanina. Sadrže vitamin C, vitamin K i kalijum, koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, zgrušavanju krvi i očuvanju zdravlja kostiju.

Iako su slatkog okusa, šljive imaju nizak glikemijski indeks. Vlakna koja sadrže usporavaju apsorpciju ugljikohidrata, čime sprječavaju nagle skokove glukoze u krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Trik naših baka kako da ogulite šljive jedonstavno i brzo

Zbog visokog sadržaja vode, svježe šljive su dobar izbor za osvježenje i užinu, posebno tokom toplijih dana. Istraživanja ukazuju i na moguću korist redovnog konzumiranja suvih šljiva za očuvanje gustine kostiju, iako one ne mogu zamijeniti terapiju niti uravnoteženu ishranu.

Istraživanja pokazuju da šljive (naročito suhe) sadrže spojeve poput flavonoida i minerala bora koji povoljno utječu na gustoću kostiju te mogu pomoći u prevenciji osteoporoze.

Šljive su niskokalorične (oko 46 kalorija na 100 grama) i ne sadrže zasićene masti. Vlakna pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, što ih čini odličnim izborom za uravnoteženu prehranu

Ipak, sa suvim šljivama ne treba pretjerivati jer veće količine kod osjetljivih ljudi mogu izazvati nadimanje i probavne tegobe.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako tijelo šalje signale da mu nedostaje vitamina

Organizam ne može normalno da funkcioniše bez vitamina, iako su mu potrebni u relativno malim količinama. Kada ih nema dovoljno, tijelo može početi da šalje različite signale. To su umor, malaksalosti i promjena na koži kao i problemi sa imunitetom i koncentracijom.

Upravo zato se nedostatak vitamina često ne prepozna odmah, već se njegovi simptomi pripišu stresu, manjku sna ili užurbanom načinu života.

Jedan od razloga zbog kojih je avitaminozu lako previdjeti jeste činjenica da simptomi nisu uvijek dramatični. Nedostatak određenih vitamina može se ispoljiti kroz bljeđu kožu, pucanje uglova usana, promjene na kosi i noktima, slabiji apetit ili osjećaj da se organizam teže oporavlja nakon napora.

Međutim, slične tegobe mogu imati brojne druge uzroke, pa nijedan pojedinačni simptom nije dovoljan da se zaključi da je riječ upravo o nedostatku vitamina.

Možda vas interesuje i ovo:

Vitamin koji čini čuda za zdravlje

Posebnu pažnju zaslužuje ishrana. Jednoličan jelovnik, izbjegavanje čitavih grupa namirnica bez adekvatne zamjene, dugotrajne restriktivne dijete i nedovoljan unos voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki ili namirnica životinjskog porijekla mogu povećati rizik od određenih nutritivnih deficita. Zato je raznovrsna ishrana jedan od najjednostavnijih načina da organizmu obezbijedimo širok spektar potrebnih mikronutrijenata.

Više vitamina ne znači više zdravlja

Važno je znati i da „više vitamina“ ne znači automatski „više zdravlja“. Uzimanje suplemenata nasumično, naročito u velikim dozama, nije dobra zamjena za pravilnu ishranu niti je bez rizika. Pojedini vitamini se skladište u organizmu. Zbog toga prekomjeran unos može dovesti do neželjenih efekata. Ako postoji sumnja na deficit, mnogo je korisnije utvrditi šta zaista nedostaje nego uzimati preparate naslijepo.

Zato tijelo treba posmatrati kao cjelinu. Ako umor traje duže vrijeme, ako se pojave neuobičajene promjene na koži, kosi ili noktima, učestale infekcije, vrtoglavica ili druge tegobe, pravi korak nije samostalno postavljanje dijagnoze, već razgovor sa ljekarom i, po potrebi, laboratorijska provjera. Avitaminoza može biti rješiv problem. Ali samo kada se otkrije njen pravi uzrok i kada se organizmu nadoknadi upravo ono što mu nedostaje.

Podijeli tekst sa drugima na: