Kategorija: Život

Neprijatan bol i otok nestaće kao rukom odneseni ukoliko ovo odmah stavite na mesto uboda.

Svima nam se bar jednom desilo da nas ujede osa, pčela ili stršljen i ne reagujemo svi jednako na ovu vrstu promjena na koži. Otok i bol su propratni dio ove nezgode, a jedan pčelar je sa korisnicima društvenih mreža otkrio trik koji pomaže kod ovakve, najčešće vrste ujeda.

Sebi možete vrlo lako pomoći ukoliko imate kod sebe andol ili aspirin u tableti, te je poželjno da ga uvijek nosite sa sobom.

Za početak navlažite tabletu i stavite je na mjesto uboda. Držite tako jedan minut, pa potom sklonite s mjesta uboda.

Na taj način ćete spriječiti otok i bol, a izostaće i neprijatni svrab.

Ubod će vrlo brzo postati prošlost, a trag koji ostaje je neprimjetan.

Prema nedavnom istraživanju koje je obuhvatilo 90 hiljada ljudi u SAD-u, jedan od sedam ispitanika bar jednom nedjeljno pati od nadutosti.

Abej Šarp, registrovana dijetetičarka i autorka bloga “Abbey's Kitchen”, otkrila je da može biti da niska konzumacija hrane uzrokuje nadutost. Iako se često pretpostavlja da prejedanje izaziva nadutost, Šarp objašnjava da premali obroci i nepravilne prehrambene navike mogu biti uzrok problema s probavom.

Povećan unos vlakana bez odgovarajućih hranljivih materija za njihovu probavu može takođe izazvati nadutost. Šarp napominje da prekomjerno konzumiranje vlaknaste hrane, poput voluminoznih salata, može uzrokovati nadutost. Takođe, žvakanje mnogo žvakaćih guma ili pijenje gaziranih pića može rezultirati gutanjem viška vazduha, što može dovesti do nadutosti.

Doktor Dejvid Levinhal i registrirana dijetetičarka Ašli Rever savjetuju kako da se spriječi nadutost:

1. Povrće treba peći, kuvati na pari, a izbjegavati prženje i pečenje u dubokom ulju.
2. Hranu treba temeljno žvakati, izbjegavajući razgovor dok jedete kako biste smanjili gutanje vazduha.
3. Ako ne unosite dovoljno vlakana, dodajte ih postepeno u male količine tokom više obroka kako bi se tijelo naviklo.
4. Vodite dnevnik ishrane kako biste pratili koje namirnice izazivaju tegobe.
5. Pijte čašu mlake vode ili nezaslađenog čaja odmah nakon buđenja kako biste aktivirali probavni trakt.
6. Pijte dovoljno vode tokom dana i jedite redovno, otprilike u isto vrijeme svaki dan.
7. Razmislite o uzimanju probiotika.

Šoljica tople kafe poboljšava raspoloženje i otklanja umor. Ali, i hladna kafa ima neke prednosti.

“Pokazalo se da topla kafa ima veće količine antioksidanata, što bi moglo biti korisno za zdravlje”, rekao je dr Majidu Bejzit, kardiolog u bolnici “Memorial Hermann Sugar Land” u Teksasu.

Antioksidansi su molekuli koji napadaju slobodne radikale, nestabilna jedinjenja koja povećavaju oksidativni stres u cijelom tijelu. Pokazalo se da previše oksidativnog stresa oštećuje ćelije i dovodi do dugoročnih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, Alchajmerova bolest, otkazivanje bubrega.

Studija iz 2018. u časopisu Scientific Reports, na primjer, otkrila je da topla kafa ima veći nivo antioksidanata u poređenju sa ledenom kafom.

To je zato što kuvanje kafe u toploj vodi izvlači više hranljivih materija iz zrna nego priprema kafe u hladnoj vodi.

S druge strane, hladna kafa ima manju kiselost i može pomoći regulisanju šećera u krvi.

Neka istraživanja takođe sugerišu da vam topla kafa može dati veći energetski podsticaj. Studija Američkog hemijskog društva iz 2020. godine, na primjer, otkrila je da u vrućoj kafi postoji veći nivo kofeina nego u hladnoj kafi.

Čak i miris tople kafe može da učini da se osjećate opuštenije, jer topla kafa ima jaču aromu od ledenih pića, prenosi Daily Mail.

S obzirom ne visoke temperature koje su zabilježene tokom posljednjih nekoliko sedmica, većina osoba ima problema i sa prekomjernim znojenjem. U ovom tekstu donosimo vam na šta trebate obratiti pažnju da bi ste kontrolisali znojenje.

Postoje neki koraci koje možete preduzeti kako biste kontrolisali znojenje tokom vrućina:

1. Održavajte hidriranost tako što ćete piti dovoljno vode tokom dana.
2. Nosite lagodu, prozračnu i svijetlu odjeću koja omogućava koži da diše.
3. Koristite dezodorans ili antiperspirant kako biste sprečili neprijatne mirise i smanjili znojenje.
4. Izbjegavajte začinjenu hranu, alkohol i kofein, jer oni mogu povećati znojenje.
5. Koristite hladne obloge na predjelu vrata, čela i unutrašnjosti zapešća kako biste se rashladili.
6. Redovno se tuširajte ili koristite hladne kupke kako biste održavali temperaturu tijela u optimalnom opsegu.

Ako primjetite da se znojenje povećava ili postaje problematično, bilo bi dobro da se posavjetovati se vašim doktorom, kako biste razgovarali o mogućim uzrocima i rješenjima za vaše stanje.

Teško je zamisliti slađi zalogaj u ljetnjem periodu pored onog koji daje dinja. U njenom ukusu uživamo svakog ljeta, a za one koji još nisu probali dinju evo nekoliko korisnih informacija.

“Koliko je dinja zdrava možete već naslutiti. Odlično utiče na zdravlje organizma i štiti od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Podstiče normalan rad bubrega a zbog visokog sadržaja beta-karotena, deluje kao antioksidans”, kaže Jasna Vujičić, viši dijetetičar-nutricionista.

Dinja je zeljasta biljka za koju se smatra da je potekla iz Azije i koja daje sočne, slatke, žute plodove. Bila je poznata u drevnoj Kini, Rimu i Egiptu. Pored ploda, u ishrani se koristi i sjeme, a postoji i mnogo različitih sorti.

Zajednička im je karakteristika da sadrže beta-karotin zbog kojeg imaju specifičnu boju (narandžastu), folnu kiselinu i vitamin C, a u malim količinama i vitamin E, i kompleks vitamina B. Ova namirnica je bogata mineralima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma: kalcijum, magnezijum, kalijum, fosfor, natrijum, cink, gvožđe, bakar, sumpor.

Energetska vrijednost dinje je 24 kcal/100 g, pa dinja ima primjenu i u dijetalnoj ishrani. Gotovo 95 odsto dinje čini voda, jedan odsto proteini, 5,5 odsto šećeri, jedan odsto biljna vlakna, a ima i nešto limunske kiseline i eteričnog ulja.

Dinja im veliku industrijsku primjenu, pa se od nje često prave kompoti i marmelade.

“Jedan od osnovinih sastojaka kašastih voćnih sokova je upravo dinja iako se to ne deklariše na etiketi proizvoda. Dinje, baš kao ni lubenice, ne pripadaju voću, već botanički se smatraju za povrće. U istočnjačkim kuhinjama se priprema umak ili sos od dinje koji se uglavnom služi uz piletinu ili ribu sa roštilja”, navodi Jasna Vujičić, prenosi Kurir.

Kako starimo, održavanje zdravog probavnog sistema postaje sve važnije.

Postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste držali zdravlje creva pod kontrolom.

Jedan od najboljih koraka koji treba poduzeti je dodavanje prave hrane u vašu ishranu, a to često uključuje i hranu bogatu vlaknima.

Bobičasto voće

Mnogo je prednosti redovnog jedenja bobičastog voća. Ovi mali plodovi bogati su netopivim vlaknima, koja potpomažu rad crijeva i hrane korisne crijevne bakterije. Njihov visok sadržaj antioksidansa takođe doprinosi cijelokupnom zdravlju.

Mahunarke

Mahunarke su izvrstan izvor ne samo biljnih proteina, već i topivih i netopivih vlakana, podstičući redovno pražnjenje crijeva i hranjenje crijevnih bakterija.

Čia sjemenke

Čia sjemenke su bogate rastvorljivim vlaknima, koja pomažu u usporavanju probave i podstiču ojsećaj sitosti. Bogate su i omega-3 masnim kiselinama, koje imaju protivupalna svojstva.

Brokoli

Brokoli sadrži sulforafan, jedinjenje koje može zaštititi probavni sistem, zajedno s vlaknima za zdravlje probave. Pokazalo se da sulforafan ima i svojstva protiv raka.

Maline su vrlo zdravo bobičasto voće. Naime, one sadrže puno antioksidansa koji pomažu u smanjenju krvnog pritiksa i rizika od srčanih bolesti, a bogate su i vitaminima C i K, kao i kalijumom, gvožđem i manganom.

Nutricionistkinja Tereza Gentile objasnila je da se poseban značaj malina ogleda u udjelu vlakana koje se nalaze u tom voću.

Naime, šoljica malina sadrži čak osam grama vlakana, što je puno više nego u drugim namirnicama.

“Biljna vlakna neophodna su za normalan rad probavnog trakta i pozitivno utiču na srce”, rekla je Gentile.

Međutim, upravo s vlaknima trebamo da budemo oprezni jer ona, u prevelikim količinama, mogu dovesti do želučanih tegoba, nadutosti i dijareje.

Prema smjernicama, ljudi bi trebalo da konzumiraju 28 grama vlakana dnevno, prenosi b92.

Ako inače ne konzumirate previše vlakana, kada odlučite da ih uvrstite u svoju ishranu, činite to postupno i pratite kako se osjećate.

Naravno, pijte puno vode kako biste ublažili želudačne tegobe usljed povećanja dnevnog unosa vlakana.