Kategorija: Život

Oni koji traže pomoć na društvenim mrežama mogu se suočiti sa sumnjivim savjetima, kao što je prijedlog da se protiv anksioznosti borite tako što ćete pojesti narandžu pod tušem, a nije rijetkost ni promocija suplemenata sa ograničenim dokazima za ublažavanje anksioznosti kao što su šafran, magnezijum glicinat i bosiljak.

Među dezinformacijama koje se nalaze u najpopularnijem sadržaju na TikToku uz haštag #mentalhealthtips prednjače lažne tvrdnje, zloupotreba terapeutskog jezika i „brza rješenja“ za mentalne probleme.

Naići ćete i na metode liječenja traume u roku od sat vremena, a štetno je i to što se normalna emocionalna iskustva predstavljaju kao znak graničnog poremećaja ličnosti ili zlostavljanja.

Hiljade influensera plasiraju dezinformacije o mentalnom zdravlju na online platformama. Neki to rade iz naivnog uvjerenja da će njihovo lično iskustvo pomoći ljudima, ali ima i onih koji žele da povećaju broj pratilaca ili da prodaju proizvode.

U istraživanju koje je sproveo britanski Guardian, stručnjaci su na TikToku uočili dezinformacije u video-snimcima koje je pratio pomenuti haštag. Ovo su najčešće:

Patologizacija normalnih emocija

U nekoliko najpopularnijih video-snimaka o graničnom poremećaju ličnosti sugeriše se da su simptomi poremećaja zapravo svakodnevna iskustva poput osjećaja anksioznosti kad moramo da promijenimo planove, promjene raspoloženja ili straha od napuštanja.

Često se prikazuje da se depresija manifestuje na radnom mjestu kao nedostatak koncentracije, osjećaj umora, nizak nivo energije, gubitak apetita i razdražljivost.

„Iako se neki od tih simptoma preklapaju sa depresijom, oni mogu biti prisutni u nizu situacija u kojima se čovjek može naći“, istakao je Lijam Modlin, terapeut i istraživač sa Kraljevskog koledža u Londonu.

Zloupotreba izraza koje koriste terapeuti

Objašnjavajući uzrok promjene raspoloženja ljudi sa bipolarnim poremećajem, jedan influenser navodi da se njihovo „emocionalno klatno“ kreće više i brže nego kod većine. Međutim, ovo je pogrešno tumačenje jer ti ljudi doživljavaju produžene promjene raspoloženja tokom nekoliko sedmica, a ne brze „promjene raspoloženja“.

„Ovo je primjer zloupotrebe dijagnoze mentalnog zdravlja da bi se pogrešno objasnilo ili opravdalo ponašanje. Osoba sa bipolarnim poremećajem može smatrati da je ovo trivijalizacija iskustva života sa iscrpljujućom i ozbiljnom mentalnom bolešću“, objasnio je Dan Poulter, psihijatar i bivši britanski ministar zdravlja.

Profesorica psihijatrije na Kraljevskom koledžu u Londonu Rina Duta ukazuje na problematičnu upotrebu termina i dijagnoza u popularnom klipu u kojem se sugeriše da kada se osoba sprema za samoubistvo, postaje „skoro bipolarna“. Time se dodatno stigmatizuje mentalno zdravlje, istakla je prof. Duta.

U jednom snimku tvrdi se da su znaci zlostavljanja često izvinjavanje, raskid zbog malih nesuglasica, potreba za osjećajem sigurnosti, preosjetljivost na kritiku i skrivanje osjećanja.

„Ponašanja koja su opisana, iako su potencijalno prisutna u slučajevima zlostavljanja, nisu isključiva za zlostavljanje i mogu se pojaviti u raznim drugim kontekstima. Predstavljanjem ovih znakova bez dovoljno konteksta ili dijagnostičkih nijansi, podstiče se publika da sama postavlja dijagnoze ili pogrešno označava složene odnose kao zlostavljanje“, istakao je Modlin.

Predlaganje „sam svoj majstor“ terapija i lažne tvrdnje

Najčešći oblik dezinformacija u video-snimcima predstavljaju alternativni savjeti za rješavanje mentalnih problema.
Tako jedan korisnik TikToka promoviše metodu za koju kaže da je jeftinija od medicinske terapije i da ima manje nuspojava od antidepresiva, a uz to omogućava ljudima da se „izliječe od traume za sat vremena“. Tokom 15 minuta opisani su i primjeri traumatičnih iskustava.

„Nijedno istraživanje ne ukazuje na to da je ovo dovoljno za izlječenje, definitivno ne za sat vremena. Takođe, bez podrške iskusnog terapeuta postoji rizik da se osoba vrati u traumu“, rekla je Amber Johnston, akreditovani psihoterapeut.

Drugi snimak sugeriše da je plakanje umirujuće i dobro za obradu emocija, uključujući stimulisanje oslobađanja kortizola.

„Promjene nivoa kortizola povezane sa plakanjem su složene i ne mogu se mijenjati na ovaj način. Plakanje može donijeti olakšanje, ali ne uvijek. Može biti umirujuće, ali ako osoba negativno procijeni svoj plač, ona ne doživljava tu korist i može osjetiti akutni stid“, objašnjava Ejmi Durden, psihoterapeutkinja.

Nekoliko video-snimaka sadrži oštre motivacione poruke koje su stručnjaci ocijenili kao beskorisne.

Najčešće su:

„Ako se ne mijenjaš, ti biraš“,

„Kada osjećaš da te svi mrze – spavaj. Kada imaš utisak da mrziš sve – jedi. Kada imaš utisak da mrziš sebe – istuširaj se. A kada se osjećaš kao da svi mrze sve – izađi napolje“.

„Ovo je grubo pojednostavljenje načina na koji se rješavaju složena emocionalna stanja“, upozorila je Durden.

Specifična tehnika disanja za liječenje anksioznosti takođe je među najgledanijim sadržajima.

„Ne postoji jedinstvena, univerzalno efikasna tehnika disanja koja bi pomogla u svim slučajevima. Ako se izvode pogrešno, vježbe mogu biti ekvivalentne hiperventilaciji, što može biti izuzetno neprijatno i pogoršati anksioznost“, naglasio je neuropsihijatar David Okay.

Zavaravajuće poruke o uzrocima i „lijeku“ za depresiju

Neki influenseri sugerišu da depresiju izazivaju alkohol, duvan, mononatrijum glutamat (MSG), kofein, šećer i hidrolizovana pšenica.

Terapeut Lijam Modlin kaže da, iako faktori životnog stila mogu doprinijeti, „ovakvo uokviravanje je previše pojednostavljeno i potencijalno obmanjujuće“, jer depresiju izaziva niz isprepletenih faktora – od genetike i neurobiologije, do psihosocijalnih stresora, iskustava iz djetinjstva, medicinskih stanja i tipova ličnosti.

Suplementi i lična iskustva kao „dokaz“

U nekim sadržajima promovišu se suplementi poput šafrana, magnezijum glicinata i ekstrakta bosiljka za ublažavanje anksioznosti. Psihijatar Famija Askari priznaje da postoje neke studije koje pokazuju da ovi suplementi mogu biti korisni, ali naglašava da ne postoji dovoljno dokaza da bi postali dio kliničke prakse.

Takođe, postoji razlika između namenski pravljenih suplemenata i „prirodnih dodataka ishrani“.

Dvoje popularnih korisnika TikToka preporučuje prijem u psihijatrijske ustanove na osnovu ličnog iskustva. Jedan opisuje znatno poboljšanje nakon šest dana, dok drugi nudi šablon pomoću kojeg djeca mogu da zamole roditelje da ih pošalju u bolnicu.

Poulter naglašava da je ovo „obmanjujuće“ i da može „stvoriti pogrešne predstave“ o prednostima bolničkog liječenja.

„Stacionarni prijem zapravo može stvoriti i ojačati mehanizme neprilagođavanja. Takođe, vrlo je rijetko da se neko vozi u bolnicu za mentalno zdravlje na način koji je prikazan u snimku“, objašnjava Poulter.

Jedan snimak u prostoru koji izgleda kao psihijatrijsko odjeljenje prikazuje osobu koja izgovara: „Bio sam previše iskren prema svom psihijatru“.

Poulter upozorava da ovakvi snimci mogu biti štetni jer „potencijalno ohrabruju ljude da ne budu iskreni i otvoreni prema zdravstvenim radnicima po pitanju svog mentalnog zdravlja“.

Među strategijama za borbu s anksioznošću jedne korisnice TikToka nalazi se i konzumiranje narandže pod tušem.

„Ne postoje dokazi da citrusi pod tušem treba da se koriste kao sredstvo za smanjenje anksioznosti. Brine me da ovo prije može dovesti do učestalijeg neobičnog ponašanja“, zaključio je David Okay.

(Izvor vijesti: RTS)

Zijevalica, za mnoge omiljeno ljetno cvijeće, odlikuje se upečatljivim bojama i neobičnim oblikom cvijeta, te je divan ukras svakog dvorišta, balkona, cvjetnjaka…

Zijevalica je vrlo nezahtjevna biljka koja će svaki vrt ili balkon pretvoriti u očaravajući cvjetnu oazu. Ne treba puno pažnje, a uz minimalan trud nagrađuje bujnim i dugotrajnim cvjetanjem, i to već prve godine sadnje.

Još nije kasno posaditi zijevalice kako biste uživali u ovim divnim cvjetovima budući da je moguća i direktna sjetva na gredicu u maju ili čak i kasnije.
Zijevalica (latinski naziv: Antirrhinum majus) svoje je neobično ime dobila po tome što njeno otvaranje cvijeta podsjeća na zijevanje.

Uzgoj zijevalice

Zijevalica najbolje uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim položajima, na laganom, dobro dreniranom i hranivom tlu. Nikako joj ne odgovara sjeverna strana vrta ili balkona, gdje je malo sunca i vlažnije tlo. Odrasle biljke su otporne na sušu, ali mlade sadnice je potrebno redovito zalijevati, posebno u sušnim periodima.

Ukoliko volite uzgajati biljke od samog sjemena, dobra je vijest da je zijevalice vrlo lako uzgojiti. Tokom svoje cvatnje iz same cvjetne čašice ispada sjeme, koje se lako može pokupiti i zasijati krajem zime.

Nakon presađivanja ili nakon što biljka naraste oko 10 cm, preporučuje se uklanjanje vrha kako bi se podstakao grmolik rast i razvijanje bočnih izboja. Redovnim uklanjanjem ocvalih cvjetova postiže se bujnije i duže cvjetanje. Gnojidba je moguće svake dvije sedmice, ali nije nužna jer zijevalica obično pronađe dovoljno hranjiva u vrtnom tlu.

Biljka se često sama zasijava, pa se u vrtu može pojaviti i sljedeće godine.

Cvjetovi zijevalice pojavljuju se od juna pa sve do oktobra, u raznim bojama: bijela, crvena, ružičasta, žuta, narandžasta i ljubičasta, a postoje i dvobojne sorte. Zijevalica je idealna za gredice, posude, balkone, ali i za rez – cvjetovi dugo izdrže u vazi.

(Izvor vijesti: Tportal)

Vježbanje može smanjiti rizik od smrti kod pacijenata oboljelih od raka za trećinu, spriječiti povratak tumora i biti čak efikasnije od lijekova, prema rezultatima revolucionarnog kliničkog ispitivanja koje bi moglo promijeniti zdravstvene smjernice širom svijeta.

Decenijama ljekari preporučuju fizičku aktivnost kako bi se smanjio rizik od razvoja raka. Međutim, do sada je bilo malo dokaza o uticaju takvog načina života nakon dijagnoze, pa nije bilo mnogo podrške za njeno uvođenje u rutinu pacijenata.

Najnovije ispitivanje, koje je obuhvatilo pacijente iz SAD-a, Velike Britanije, Australije, Francuske, Kanade i Izraela, pokazalo je da strukturisani režim vježbanja nakon liječenja može drastično smanjiti rizik od smrti, povratka bolesti ili razvoja novog oblika raka.

Rezultati su predstavljeni u Čikagu na godišnjoj konferenciji Američkog društva za kliničku onkologiju, najvećem svjetskom kongresu o raku, i objavljeni u časopisu New England Journal of Medicine.

Prvi put postoje jasni dokazi da je vježbanje efikasnije u prevenciji povratka raka i smrti od mnogih lijekova koji se trenutno propisuju pacijentima, izjavila je jedna od vodećih svjetskih onkologinja dr Džuli Grejlou, glavna medicinska službenica ASCO-a, koja nije učestvovala u ovom desetogodišnjem istraživanju.

Ipak, onkologinja ističe da su rezultati „dokazi najvišeg nivoa“ i da će dovesti do „velikog pomaka u razumijevanju važnosti podsticanja fizičke aktivnosti tokom i nakon liječenja“.

Pacijenti koji su započeli strukturisani režim vježbanja uz pomoć ličnog trenera ili zdravstvenog savjetnika nakon završetka liječenja imali su 37 posto manji rizik od smrti i 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika, u poređenju s onima koji su dobijali samo zdravstvene savjete.

Bolje od lijeka

Na pitanje da objasni uticaj vježbanja na ishod kod pacijenata oboljelih od raka, Džuli Grejlou je rekla:

“Nazvali smo prezentaciju ‘Jednako dobro kao lijek’. Ja bih je preimenovala u ‘Bolje od lijeka’, jer nema sve one neželjene efekte.“

“Radi se o istoj veličini koristi kao kod mnogih lijekova koji se odobravaju – 28 posto smanjen rizik od pojave, 37 posto smanjen rizik od smrti. Lijekovi se odobravaju i za manje koristi, a pritom su skupi i toksični. Kada sam počinjala prije tri decenije, još je vladalo mišljenje da treba biti blag i reći pacijentima: Nemojte se previše naprezati dok ste na hemoterapiji. Danas je to potpuno promijenjeno. Rekla bih da je vježbanje bolje od lijeka“, navodi onkologinja.

U istraživanju je učestvovalo 889 pacijenata s rakom debelog crijeva između 2009. i 2023. godine. Većina (90%) imala je rak stadijuma tri. Pacijenti su nasumično podijeljeni u dvije grupe – jednu od 445 koji su učestvovali u strukturisanom programu vježbanja i drugu od 444 koji su dobili samo brošuru o zdravom načinu života.

Pacijenti u grupi za vježbanje sarađivali su s ličnim trenerom dva puta mjesečno kroz konsultacije i nadgledane treninge, a kasnije jednom mjesečno, tokom ukupno tri godine.

Cilj tri do četiri šetnje u toku sedmice

Grupa za vježbanje imala je podršku i vođenje u ostvarivanju ciljeva fizičke aktivnosti. Njihov nedjeljni cilj bio je ekvivalent tri do četiri šetnje u trajanju od 45 do 60 minuta, ali su pacijenti mogli sami birati kako će biti fizički aktivni – neki su, na primjer, išli na kajak ili skijanje.

Nakon pet godina, pacijenti iz grupe za vježbanje imali su 28 posto manji rizik od povratka raka ili razvoja novog oblika nego pacijenti iz druge grupe. Nakon osam godina, imali su i 37 posto manji rizik od prerane smrti.

“Nakon operacije i hemoterapije, oko 30 posto pacijenata s visokorizičnim rakom debelog crijeva stadijuma dva i tri će doživjeti povratak bolesti“, rekao je vodeći autor studije, dr Kristofer But s Univerziteta Kvin u Kingstonu, Kanada.

“Kao onkolozi, jedno od najčešćih pitanja koje dobijamo od pacijenata jeste: ‘Šta još mogu da uradim da poboljšam svoj ishod?’ Rezultati ove studije nam daju jasan odgovor – program vježbanja koji uključuje ličnog trenera smanjuje rizik od vraćanja raka, čini da se osjećate bolje i pomaže vam da živite duže“, dodao je But.

(Izvor vijesti. RTS)

Ako tragate za malom, ali značajnom promjenom koja može da unaprijedi vaše zdravlje i dobrobit, šoljicu zelenog čaja uvedite u svoju dnevnu rutinu. Ovaj drevni napitak postaje sve popularniji među ljudima koji žele više energije, bolju koncentraciju, zdravije srce i pomoć pri regulisanju tjelesne težine – i to sve bez potrebe za skupim suplementima.

Stručnjaci sa portala SheFinds izdvojili su nekoliko razloga zašto bi zeleni čaj trebalo da postane dio vaše svakodnevice. Najbolje ga je piti ujutru, kada može da doprinese boljem varenju i da podigne nivo energije, dok njegovo redovno konzumiranje dugoročno može imati izuzetno povoljan uticaj na opšte zdravstveno stanje.

Prirodni saveznik srca

Jedna od najvećih prednosti zelenog čaja je njegov pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem. Naučna istraživanja ukazuju da polifenoli – snažni antioksidansi prisutni u ovom napitku – mogu značajno da smanje rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

Studija iz 2022. godine pokazala je da redovno konzumiranje zelenog čaja doprinosi boljoj regulaciji tjelesne težine, krvnog pritiska, nivoa glukoze u krvi i lipidnog statusa – posebno kada se pije uz uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost. Osim toga, zeleni čaj može da bude odlična zamjena za jutarnju kafu, zbog svog blagostimulativnog efekta i doprinosa stabilnijem krvnom pritisku.

Podrška u mršavljenju

Zeleni čaj se već decenijama preporučuje osobama koje žele da smršaju. Zahvaljujući svom sastavu, pomaže da se metabolizam ubrza i podstiče razgradnju masnih naslaga.

Nutricionista Kris Ganars za Healthline navodi podatke iz studija rađenih 2020. godine, prema kojima svakodnevni unos od najmanje 500 miligrama ekstrakta zelenog čaja tokom 12 sedmica može da dovede do smanjenja tjelesne težine i indeksa tjelesne mase (BMI). Međutim, ključ uspjeha je u njegovom kombinovanju sa zdravom ishranom i redovnim vježbanjem.

Više energije bez kofeina

Mnogi ljudi teško se odriču jutarnje šoljice kafe, uvjereni da zeleni čaj ne može da im pruži jednaku dozu budnosti i fokusa. Zeleni čaj, međutim, ipak sadrži između 30 i 50 miligrama kofeina po šoljici – što je tek nešto manje nego prosječna šoljica kafe, ali sa mnogo blažim efektima na organizam.

Ukoliko dnevno popijete dvije do tri šolje, dobićete stabilan i postepen nalet energije bez naglog skoka i pada karakterističnog za kafu. Osim što osvježava, zeleni čaj ima pozitivan uticaj i na mozak. SheFinds navodi studiju iz 2020. godine koja pokazuje da je redovna konzumacija čaja, a naročito zelenog, povezana sa smanjenim rizikom od kognitivnih oštećenja kod sredovječnih i starijih osoba.

Kako se pravilno priprema zeleni čaj

Za maksimalnu korist od zelenog čaja, najvažnije je da birate kvalitetne suve listiće i pripremate ga svježe, umjesto da posežete za gotovim industrijskim proizvodima koji često sadrže dodatne šećere i vještačke arome.

Idealna priprema uključuje sljedeće korake: prokuvajte vodu i ostavite je da se blago ohladi (na oko 80°C), zatim prelijte čaj i ostavite da odstoji najmanje pet minuta. Na taj način se iz čajnih listića oslobađaju dragocjeni antioksidansi koji doprinose vašem zdravlju. Možete ga piti topao, ali i ohlađen kao osvježavajući ledeni čaj – samo izbjegavajte zaslađivanje da biste sačuvali njegove korisne osobine.

Prošla godina bila je najtoplija na planeti otkako se vrše mjerenja. Globalna klimatska predviđanja pokazuju da će temperature ostati blizu rekordnih nivoa i u narednih pet godina.

Svaki dodatni djelić stepena zagrijavanja pokreće snažnije toplotne valove, ekstremne padavine, intenzivne suše, topljenje ledenih pokrivača, morskog leda i glečera, zagrijavanje okeana i porast nivoa mora.

Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije predviđa da će prosječna godišnja globalna temperatura za svaku godinu između 2025. i 2029. godine biti između 1,2 i 1,9 stepeni Celzijusa viša od predindustrijskog prosjeka u periodu od 1850. do 1900. godine.

Postoji 80 posto šansi da će barem jedna godina između 2025. i 2029. biti toplija od najtoplije godine u istoriji.

“Izvještaj SMO ne pruža znakove predaha u narednim godinama, a to znači da će doći do sve većeg negativnog uticaja na naše ekonomije, svakodnevni život, ekosisteme i planetu. Kontinuirano praćenje i predviđanje klime je neophodno kako bi se donosiocima odluka pružili naučno zasnovani alati i informacije koje će nam pomoći da se prilagodimo“, rekla je zamjenica generalnog sekretara SMO Ko Baret.

Pariskim sporazumom zemlje su se složile da povećanje dugoročne globalne prosječne temperature bude manje od dva stepena iznad predindustrijskog nivoa i da nastave napore da ograniče povećanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Ovogodišnja konferencija UN o klimatskim promjenama, Kop30, u novembru u Brazilu, razmatraće ažurirane planove akcije za klimatske promjene poznate kao Nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su ključni za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.

(Izvor vijesti: RTS)

Potrebne su tri stvari da bi vaša oprema blistala

Radna terapija u bašti je nešto što mnogi vole i čemu su naklonjeni. Koliko god da radite da biste svoj alat držali kako treba, nemojte ih poslije obavljenih zadataka samo baciti u skladište – korišćenje prljavih ašovčića, grabulja sljedeći put kada vam zatreba može dovesti do širenja biljnih bolesti.

Srećom, postoji isproban i istinit i lak trik za brisanje baštenske opreme. Isprobajte metodu pijeska i ulja, preporučuje Kejsi Hentges. Ovaj brz i lak pristup će održati vaše ručne lopatice i grabulje sjajnim između svakog odlaska na posao u bašti.

Šta vam je potrebno

• Kanta od 5 litara
• 5 kg pijeska
• ¾ litre motornog ulja

Kako koristiti metodu pijeska i ulja

Napunite svoju kantu pijeskom i sipajte motorno ulje na vrh. Koristite mali alat za miješanje pijeska i ulja. Neprekidno uranjajte svoj prljavi alat unutra i van dok se ne očisti.
Kucnite alatom o kantu i obrišite ga da biste uklonili ostatak pijeska.

Kako to radi

Dok koristite taj početni alat samo za miješanje pijeska i ulja, Hentges ističe da ćete primijetiti da će ispasti čišće nego kada ste počeli.

Ovo je magija ove metode. Krupni pijesak struže čestice prljavštine sa alata sa dodatnim bonusom za oštrenje ivica. Pijesak se tada može mnogo lakše obrisati nego zalijepljeno tlo.

Dok pijesak čisti i oštri, ulje štiti metal, sprečavajući rđanje. Više vrsta ulja može imati ovaj efekat, ali Hentges preporučuje motorno ulje, piše Southern Living. Kanta pijeska i ulja nije dobra samo za jednokratnu upotrebu, već je možete koristiti koliko god želite.

Izvor vijesti: (Politika Magazin)

Zašto je dobro popiti čašu vode prije kafe?

Pijenje čaše vode prije kafe ima nekoliko potencijalnih koristi, naročito za osobe koje prate nivo šećera u krvi, poput onih s dijabetesom ili insulinskom rezistencijom. Iako sama kafa ne sadrži šećer, kofein može uticati na hormone stresa i osjetljivost na insulin – posebno kada se konzumira na prazan stomak.

Ključne prednosti pijenja vode prije kafe

Voda prije kafe može pomoći u smanjenju glikemijskog odgovora, posebno ujutro. Hidratacija doprinosi boljoj funkciji bubrega i jetre, koji igraju važnu ulogu u regulaciji glukoze.

Voda može ublažiti uticaj kofeina na hormone stresa (kortizol, adrenalin), koji mogu povećati nivo šećera u krvi. Takođe priprema digestivni sistem za dolazeći kofein.

Kako kafa utiče na šećer u krvi?

Iako kafa ne sadrži ugljene hidrate, kofein može imati indirektan uticaj. Stimuliše oslobađanje adrenalina, što može izazvati kratkotrajni porast šećera u krvi. Smanjuje osjetljivost na insulin, pa ćelije privremeno manje efikasno apsorbuju glukozu. Više utiče na osobe sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.

Efekat kafe varira od osobe do osobe, a na reakciju organizma mogu uticati faktori poput vrste kafe, zdravlja crijeva i kvaliteta sna.

Šta se dešava sa šećerom u krvi ako se popije voda prije kafe?

Stručnjaci smatraju da pijenje vode prije kafe može ublažiti glikemijski odgovor. Hidratacija podržava metabolizam i rad organa važnih za kontrolu šećera. Započinjanje dana vodom priprema organizam za kofein. Smanjuje se stimulacija hormona stresa koji mogu povisiti glukozu.

Preporuka: osobe koje imaju jutarnje skokove šećera mogu imati koristi ako popiju 250–500 ml vode, 15 do 30 minuta prije kafe.

Šta se dešava kada se popije voda nakon kafe?

Iako manje direktno utiče na nivo šećera u krvi, pijenje vode nakon kafe takođe ima koristi. Podržava hidrataciju jer kafa ima blag diuretički efekat. Može smanjiti iritaciju digestivnog trakta. Pomaže izbacivanje metabolita kofeina, čime se umanjuje dugotrajna stimulacija hormona stresa.

Faktori koji utiču na efekat kafe na šećer u krvi

Vrsta kafe – obična crna kafa ima blaži uticaj, dok kafa s dodatkom šećera, mlijeka ili šlaga povećava glukozu.

Tolerancija na kofein – redovni konzumenti razvijaju toleranciju, pa imaju blaži odgovor, dok oni s nižom tolerancijom imaju izraženije oscilacije glukoze.

Kafa na prazan ili pun stomak – kafa na prazan stomak češće izaziva skok šećera, dok doručak bogat vlaknima, proteinima i mastima može ublažiti efekat kofeina.

Savjeti za unos kafe ako kontrolišete šećer u krvi

Popijte vodu odmah po buđenju, prije kafe. Birajte običnu kafu – izbjegavajte dodatke koji povećavaju glukozu. Ne pijte kafu neposredno prije obroka ako imate postprandijalne skokove glukoze. Kombinujte kafu s uravnoteženim doručkom.

Zašto kofein ima ovaj efekat?

Kod osoba s dijabetesom tipa 2, kofein može povećati nivo hormona stresa, poput adrenalina, koji može ometati ćelije da pravilno koriste šećer i da proizvode dovoljno insulina. Takođe, kofein blokira djelovanje adenozina – molekula koji učestvuje u regulaciji lučenja insulina i osjetljivosti ćelija na njega. Uz to, kofein može negativno uticati na san, a nedostatak sna dodatno smanjuje osjetljivost na insulin.

(Izvor vijesti: B92)

Greške pri roštiljanju mogu biti uzrok specifičnih zdravstvenih rizika, uključujući izlaganje visokim nivoima jedinjenja koja izazivaju rak poput heterocikličnih amina (NSA).

Oni se formiraju u mišićnom tkivu mesa tokom izlaganja na visokoj temperaturi kao što je proces pečenja na roštilju.

Iako su tijesno povezani s rakom želuca i debelog crijeva, NSA takođe oštećuju DNK i povezani su s povećanim rizikom od raka dojke, jetre, pluća, prostate i kože.

Srećom, postoje relativno jednostavni načini da se zaštitite od NSA i kancerogenih efekata koje mogu imati namirnice s roštilja i koje bi mogle da ugroze vaše zdravlje.

Marinada

Ako pravilno marinirate meso, možete drastično smanjiti nivoe jedinjenja koja izazivaju rak, a koja se stvaraju tokom roštiljanja.

Međutim, pročitajte sastojke većine marinada koje se kupuju u prodavnici i vjerovatno ćete vidjeti da mnogi proizvodi sadrže šećer ili kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze, a to su dva problematična sastojka koja zapravo čine meso s roštilja rizičnijim.

Umjesto gustih kupovnih marinada, odlučite se za rjeđe, laganije marinade na bazi sirćeta ili limunovog soka bogate biljem i začinima, uključujući ruzmarin koji neutrališe kancerogene elemente.

U eksperimentu Centra za istraživanje raka na Havajima, istraživači su otkrili da je terijaki marinada dovela do smanjenja kancerogenih jedinjenja za 67 odsto. Marinada koja sadrži kurkumu i bijeli luk smanjila je HCA za 50 procenata.

Budite oprezni i prema korišćenju slatkih marinada jer one mogu takođe povećati nivo NSA.

Ohrabrujuća je međutim činjenica da je Američki institut za istraživanje raka otkrio da korišćenje zdravih recepata za marinade zapravo može značajno smanjiti nivoe NSA.

Domaće meso provjerenog kvaliteta

Služba za bezbjednost i inspekciju hrane Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država tokom provjera mesa iz slobodne prodaje u nekim slučajevima utvrđuje prisustvo lijekova poput ivermektina, fluniksina, penicilina i ciprofloksacina u nivoima koji krše važeće propise.

Neki od tih lijekova su povezani s neurološkim uticajima, alergijskim reakcijama i oštećenjem bubrega kod ljudi. Izlaganje ovih lijekova u mesu visokim temperaturama ih ne neutrališe uvijek i, u nekim slučajevima, može obrok učiniti štetnim po zdravlje.

Ako pečete meso na roštilju, birajte organske opcije. Naravno, možete izabrati i organsko povrće koje služite za roštilj.

Aluminijumska folija

Obavijanje krompira ili ribe u aluminijumsku foliju sa malo putera je brz i jednostavan način spremanja hrane na roštilju. Problem je što je pokazano da aluminijumska folija može da ispušta aluminijum kada je izložena visokim temperaturama.

To je zabrinjavajuće, jer postoji veza između aluminijuma i slučajeva demencije.

Studija iz 2011. godine objavljena u Međunarodnom časopisu za elektrohemijske nauke takođe je otkrila da izlaganje hrane u aluminijumskoj foliji toploti izaziva ispuštanje aluminijuma u nivoima koje bi Svjetska zdravstvena organizacija smatrala neprihvatljivim.

Premazi

Premazi za rešetke, ploče, tiganje i druge podloge za roštilj primamljivi su jer mogu učiniti njihovo čišćenje lakšim. Problem je što su perfluorooktanske hemikalije i srodna jedinjenja koja se obično nalaze u posuđu s nelepljivim premazom povezani s gojaznošću, abnormalnim nivoima hormona štitne žlijezde i toksičnošću za mozak, jetru, prostatu i bubrege.

Iako će možda biti potrebno više truda tokom čišćenja, preskočite dodatke za roštiljanje s premazom i umjesto njih koristite one bez hemijskih premaza.

Prethodno skuvajte meso

Američki institut za istraživanje raka preporučuje prethodno kuvanje mesa prije nego što ga stavite na roštilj. Ovo pomaže u smanjenju „curenja“ na roštilju, koje se pretvara u dim pun kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAU).

Imajte na umu da djelimično kuvanje mesa, a zatim prebacivanje na prethodno zagrijani roštilj pomaže u smanjenju nivoa problematičnih jedinjenja.

(Izvor: RTS)

Povećanje nivoa mora izazvaće posljedice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do „katastrofalnih migracija“, upozorava nova studija.

Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosječnim nivoom zagrijevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.

Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usljed klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora.

Međunarodni cilj da se globalno zagrijevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan.

Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja vijeka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.

Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika.

Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.

Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.

Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svijetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.

Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrijevanja koja se izbjegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.

Migracije kakve do sada nismo vidjeli

Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u posljednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procjenjivano.

Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbjegnu najgore posljedice globalnog zagrijevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je riječ o porastu nivoa mora.

Istraživači su rekli da je „sigurnu granicu“ temperature za ledene pokrivače teško procijeniti, ali da će vjerovatno biti jedan stepen i ispod.

Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbježan, poručuju naučnici.

„Ono što podrazumjevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se spriječile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna granica je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i vidjećete masovne migracije u razmjerama koje nismo nikada doživjeli u modernoj civilizaciji“, rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.

Zemlje u razvoju najugroženije

Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.

Vođa studije profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu kaže da polako počinje da se primjećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje.

Prosječna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog prosjeka.

Međutim, međunarodni cilj mjeri se kao prosjek u periodu od 20 godina, pa se još uvijek ne smatra da je granica premašena.

(Izvor vijesti: RTS)

Ako ste ljubitelj cvijeća, ali nemate puno vremena za zalivanje i održavanje, pravo je vrijeme da zasadite biljke koje podnose visoke temperature i bez problema cvjetaju čak i na direktnom suncu!

Ove vrste cvijeća idealne su za sunčane terase i bašte, jer ne samo da podnose sušu, već će vas nagraditi prelijepim cvjetovima do kasne jeseni.

Ljeto je pred nama, a s njim i dani kada sunce prži i temperatura raste i do 40 stepeni. Ali ne brinite – postoji cvijeće koje može da izdrži i te ekstremne uslove, a uz minimalnu njegu, vaš vrt ili terasa biće preplavljeni bojama i mirisima tokom cijele sezone.

Ako nemate vremena da svakodnevno zalivate i pazite na biljke, ovih nekoliko vrsta cvijeća su pravi izbor za vas. Neke od njih čak i podnose duže periode suše, dok će druge, uz malo pažnje, cvjetati do prvih mrazeva. Idealne su za sunčane dijelove bašte, ali i za terase koje tokom ljeta nemaju nijednu sjenku.

Posadite ih jednom, a obnavljaju se godinama!

Top 5 biljaka koje obožavaju sunce i podnose sušu:

Lavanda

Lavanda nije samo lijep miris, već i biljka koja se savršeno snalazi na sunčanim mjestima. Ne traži puno vode, a njeni prelijepi ljubičasti cvjetovi obilježiće vašu baštu sve do kraja ljeta.

Suncokret

Zbog svoje ljubavi prema suncu, suncokreti su savršen izbor za sunčane bašte i terase. Čak i na visokim temperaturama, suncokreti će se uzdizati prema nebu i donijeti nevjerovatan vizuelni efekat.

Zeleni mač (Agava)

Ova biljka ne samo da podnosi vrućinu, već je i izuzetno otporna na sušu. Sa svojim velikim, mesnatim listovima, agava može biti zapanjujući ukras za svaki vrt ili terasu.

Petunije

Petunije su predivne, jednostavne za gajenje i podnose i visoke temperature. Iako vole sunce, ne treba im previše vode, a u zamjenu za minimalnu pažnju biće prekrivene šarenim cvjetovima tokom cijelog ljeta.

Kelj pupčar (Kale)

Iako često zapostavljen, kelj pupčar je izuzetno otporan na visoke temperature i sušu. Njegovi zeleni plodovi i listovi mogu obogatiti svaki vrt, a cvjetovi dodaju posebnu dozu boje u vrelim danima.

Zašto ove biljke vole sunce?

Ove vrste cvijeća razvile su se da izdrže teške klimatske uslove, što ih čini savršenim za sunčane terase i bašte koje tokom dana nemaju nijednu sjenku. Njihova otpornost na visoke temperature i sušu omogućava im da prežive čak i u danima kada zaboravite da ih zalijete.

Kako ih njegovati?

Iako su otpornije na sušu, ovo cvijeće i dalje traži malo pažnje. Zalivanje dva do tri puta sedmično (u zavisnosti od temperature) i redovno uklanjanje uvelih cvjetova pomoći će im da duže traju i izgledaju ljepše.

Takođe, redovno obrezivanje i prihranjivanje mogu poboljšati njihov izgled i produžiti cvjetanje.

Zasadite ove predivne biljke već ovog maja i uživajte u njihovoj ljepoti tokom cijele ljetnje sezone – bez stresa oko održavanja. Vaša terasa ili bašta postaće prava oaza u kojoj sunce nije neprijatelj, već saveznik.

(Izvor vijesti: SrbijaDanas)