Jednostavan recept za omiljeni doručak u bivšoj Jugoslaviji

Starinski peksimeti vraćaju ukus jutara iz bivše Juge, kada je doručak mirisao na vrelo ulje i svježe tijesto. Mekani su, vazdušasti i toliko sočni da se prosto tope u ustima, a najbolje od svega je što tijesto ne mora da čeka ni minut.

Poznati i kao brzi uštipci, peksimeti se prave jednostavno, bez čekanja da tijesto naraste. Zato su idealni kada želite topao, domaći doručak bez mnogo muke.

Nekada su se često nalazili na trpezi vikendom, kada se cijela porodica okupi oko stola, a kućom se širi miris svježe prženog tijesta.

Sastojci za starinske peksimete

  • 600 g brašna
  •  300 ml tečnog jogurta
  •  2 jaja
  •  50 ml toplog mlijeka
  •  1 prašak za pecivo
  •  so
  •  ulje za prženje

Ovdje nema kvasca, pa nema ni čekanja. Jogurt i prašak za pecivo daju tijestu mekoću, a toplo mlijeko ga lijepo sjedinjuje. Zato ovaj recept spašava jutro kada su gosti već na vratima.

Kako da umijesite mekano tijesto

Uzmite veću činiju i u nju stavite brašno, prašak za pecivo i so. Prvo sve dobro izmiješajte, pa tek onda dodajte jaja, jogurt i mlijeko. Umutite smjesu i umijesite tijesto koje se ne lijepi za ruke.

Ovo je trenutak koji odlučuje. Ako se tijesto i dalje lijepi za prste, mijesite ga još malo, sve dok ne postane glatko i podatno. Tada ga je lako razvaljati, a kocke poslije zadržavaju oblik u ulju, piše Krstarica.

Tijesto razvaljajte na kuhinjskom pultu, pa ga isijecite na kocke. Kocke pržite u ulju dok ne dobiju zlatnu boju.

Možda vas interesuje i ovo:

Recept iz stare Jugoslavije: Klepe koje su pravile naše bake

Džem ili kajmak: uz ovo su starinski peksimeti najukusniji

Kada se ulje ocijedi, starinske peksimete poslužite uz domaći džem, paštetu ili kašiku kajmaka. Neko će ih više voljeti u slatkoj, a neko u slanoj varijanti, ali jedno je sigurno teško je zaustaviti se na samo jednom.

Uz njih lijepo ide šolja jogurta ili čaja, a najbolje je što se prave od nekoliko običnih sastojaka koje gotovo uvijek imamo u kući.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ribani kupus: Kako da ostane čvrst i hrskav do proljeća

Hrskavi ribanac pravimo samo jednom godišnje, pa nas zato greška u pripremi posebno zaboli. Nakon dvije sedmice čekanja podignete poklopac, a tamo vas dočeka mekan, sivkast kupus koji se lijepi za viljušku.

Krivac može biti upravo so. Problem nije toliko u njenoj vrsti koliko u količini koju dodajemo odoka, jer smo tako navikli. Kod ribanca je odnos kupusa i soli važan za pravilno kiseljenje, pa je mnogo bolje izmjeriti je nego dodavati „otprilike“.

Računica koja čuva kupus: 400 grama soli na 15 kilograma

Jedan tradicionalni recept za ribanac sa šargarepom i celerom zahtijeva:

  • 15 kg kupusa
  • 400 g soli
  • 1/4 kesice vinobrana

Kada 400 grama soli podijelite na 15 kilograma kupusa, dobijete oko 26–27 grama soli na kilogram. To je mjera koju lako možete preračunati i za manju količinu.

Prema ovom odnosu:

  • Za 1 kg kupusa potrebno je oko 27 g soli.
  • Za 5 kg kupusa potrebno je oko 133 g soli.
  • Za 10 kg kupusa potrebno je oko 267 g soli.

So je najbolje izmjeriti na kuhinjskoj vagi, jer jedna kašika ne sadrži uvijek istu količinu.

Zašto količina soli odlučuje da li će ribanac ostati čvrst?

So je jedan od najvažnijih sastojaka prilikom kiseljenja kupusa. Ako je stavimo premalo, kupus može omekšati, a nepoželjni mikroorganizmi lakše se razvijaju. Ako pretjeramo, fermentacija se može usporiti, a kupus postati preslan.

Zato ne treba ni štedjeti na soli ni dodavati je više nego što je potrebno. Najsigurnije je izmjeriti odgovarajuću količinu i pridržavati se provjerenog odnosa soli i kupusa iz recepta.

Sloj po sloj: Tako će so stići do svakog lista

Kupus očistite od spoljnih listova i korijena, pa ga sitno narendajte. U čistu kacu ili bure stavite sloj kupusa, ravnomjerno ga pospite dijelom soli i dobro pritisnite rukama kako bi pustio sok.

Postupak ponavljajte dok ne potrošite sav kupus i so.

Kod veće količine, izmjerenu so unaprijed podijelite na jednake dijelove. Tako ćete je ravnomjerno rasporediti i izbjeći preslane ili nedovoljno posoljene slojeve.

Na kraju kupus dobro sabijte i opteretite tako da ostane potopljen u sopstvenom soku. Bure pokrijte čistim poklopcem i ostavite da fermentiše.

Kiseljenje traje različito, zavisno od temperature prostorije. Na toplijem mjestu proces je brži, dok na hladnijem traje duže.

Kada se ribanac ukiseli, dodajte vinobran prema uputstvu proizvođača, ako ga koristite, pa bure premjestite na hladno mjesto. Povremeno provjerite površinu i obratite pažnju na eventualne znakove kvarenja.

Hrskavi ribanac i bez podruma, u običnim teglama

Nemate podrum ni mjesta za veliko bure? Ribanac možete ukiseliti i u teglama, samo prilagodite količinu.

Za manju količinu jedan recept predviđa jednu punu supenu kašiku soli na kilogram narendanog kupusa. Ipak, pošto težina kašike zavisi od krupnoće soli i načina na koji je napunite, sigurnije je izmjeriti so kuhinjskom vagom.

Kupus pomiješajte sa solju i ostavite da pusti sok, pa ga čvrsto utisnite u čiste tegle tako da tečnost prekrije sav kupus. Pri vrhu ostavite dovoljno prostora jer tokom fermentacije nastaju gasovi koji mogu podići sadržaj.

Pravili ribanac u buretu ili nekoliko tegli, najvažnije je da so ne dodajete odoka. Izmjerena količina, ravnomjerno raspoređivanje i dobro potopljen kupus sigurniji su put do dobrog domaćeg ribanca.

A kada otvorite bure i zamiriše na pravi domaći kiseli kupus, znaćete da se ovogodišnje mjerenje soli isplatilo.

Koliko soli vi stavljate na kilogram kupusa i da li vam se nekada desilo da ribanac omekša?

Podijeli tekst sa drugima na:

Bole vas “kosti” kad se mijenja vrijeme: Evo šta je pokazala studija

Bake su govorile da „osjete kišu u kostima“. Britanski naučnici provjerili su to uz pomoć aplikacije na telefonu i dobili rezultat koji je djelimično u njihovu korist.

Osobe s hroničnim bolovima imale su oko 20 posto veću vjerovatnoću da osjete bol na vlažne i vjetrovite dane s niskim atmosferskim pritiskom. Sama količina kiše nije imala nikakvu vezu s bolom, a ni temperatura, kada se pogledaju svi učesnici zajedno.

To su rezultati studije „Cloudy with a Chance of Pain“ Univerziteta u Manchesteru, objavljene u časopisu npj Digital Medicine.

Kako je studija rađena?

U istraživanju se prijavilo više od 13.000 ljudi iz Velike Britanije s artritisom, migrenom i drugim hroničnim bolovima. Svaki dan su u aplikaciji na telefonu bilježili jačinu bola, a telefon je bilježio lokaciju, pa su se podaci mogli povezati s vremenom na tom mjestu. U konačnu analizu ušli su podaci 2.658 ljudi koji su bol bilježili većinu dana, u prosjeku oko šest mjeseci, piše N1.

Koliko je to 20 posto?

Autori daju primjer: ako je na prosječan dan vjerovatnoća bola pet prema sto, na vlažan i vjetrovit dan s niskim pritiskom raste na šest prema sto. Povezanost postoji, ali je skromna, a studija ne dokazuje da vrijeme izaziva bol.

“Još od Hipokrata se smatra da vrijeme utiče na simptome kod pacijenata s artritisom”, rekao je voditelj studije, profesor Will Dixon.

Raspoloženje učesnika nije objasnilo vezu između vremena i bola.

Zašto bi vlaga i pritisak mogli boljeti?

Tačan mehanizam nije poznat. Jedna od pretpostavki je da promjene pritiska utiču na tkiva oko zgloba koja su već upaljena. Druga studija, iz SAD-a, na milionima posjeta ljekarima, nije našla vezu između kišnih dana i broja pacijenata s bolovima u zglobovima i leđima, pa se rasprava nastavlja.

Šta pomaže u kišnim danima?

Toplota: topao tuš ili termofor na bolni zglob.

Kretanje u kući: lagano istezanje ili hodanje po stanu, jer mirovanje ukočenost pojačava.

Slojevi odjeće koji zglobove drže na toplom.

Lijekovi protiv bolova prema preporuci ljekara.

Nagli otok, crvenilo ili jak bol u zglobu nisu „od vremena“ i treba ih pokazati ljekaru.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslije 50. šetnja nije dovoljna, vježbama jačajte mišiće i kosti

Svakodnevna šetnja odlična je za srce, cirkulaciju i raspoloženje, ali nakon 50. godine važno je posvetiti pažnju i jačanju mišića i kostiju.

S godinama prirodno dolazi do gubitka mišićne i koštane mase, posebno kod žena tokom i nakon menopauze. Stručnjaci zato preporučuju jednostavne vježbe snage koje se mogu izvoditi kod kuće, bez posebne opreme.

Tri vježbe koje možete raditi kod kuće

1. Ustajanje sa stolice

Sjednite na stabilnu stolicu, stopala postavite na pod, a zatim polako ustanite i ponovo sjednite. Ako možete bezbjedno, pokušajte bez oslanjanja na ruke.

Ova vježba jača mišiće nogu i zadnjice i pomaže u održavanju ravnoteže. Počnite sa osam do deset ponavljanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet bolesti kojih se treba čuvati nakon 50. godine

2. Sklekovi uz zid

Stanite ispred zida, postavite dlanove u visini ramena i polako savijajte laktove, približavajući tijelo zidu. Potom se vratite u početni položaj.

Vježba jača ruke, ramena i grudne mišiće. Preporučuje se osam do 12 ponavljanja.

3. Podizanje na prste

Stanite iza stabilne stolice i pridržavajte se za naslon. Polako se podignite na prste, kratko zadržite položaj, a zatim spustite pete.

Ova vježba jača listove i poboljšava stabilnost pri hodanju. Ponovite je deset do 15 puta.

Koliko često treba vježbati?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasli bi trebalo da rade vježbe za jačanje glavnih mišićnih grupa najmanje dva puta sedmično.

Najvažniji su redovnost, pravilno izvođenje i postepeno povećavanje opterećenja. Šetnju ne treba izostavljati, jer se ona odlično dopunjuje sa vježbama snage.

Osobe koje imaju osteoporozu, probleme sa zglobovima ili često padaju trebalo bi da se prije početka vježbanja posavjetuju sa ljekarom ili fizioterapeutom.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tajni sastojak za “dubinsko” pranje veša

Primjena sirćeta u pranju veša mnogo je šira, a za razliku od uobičajenih deterdženata i omekšivača, alkoholno sirće je prirodno sredstvo za čišćenje, a i znatno jeftinije.

Ako se i dalje dvoumite da li da isprobate ovaj trik, dozvolite da vam predstavimo osam razloga zašto bi alkoholno sirćeta trebalo da vam postane glavni saveznik kod pranja odjeće i donjeg veša:

1. Pola šoljice alkoholnog sirćeta sipajte na veš prije nego što ga stavite u veš mašinu. Sirćete će zaštiti boju odjeće, povećati efekat deterdženta i spriječiti da na odjeći nakon pranja ostanu ostaci deterdženta.

2. Koristite alkoholno sirće umjesto omekšivača. Sipajte ga u odjeljak za omekšivač i sirće će posao omekšivača odraditi još bolje jer će veš biti mekši, a životna sredina čistija.

3. Kiselina u alkoholnom sirćetu uspješno će ukloniti mrlje od dezodoransa i tragove znoja s bijele odjeće.

4. Alkoholno sirće neutrališe neprijatne mirise na odjeći, što znači da će bez problema ukloniti i miris dima s nje.

5. S nekih vrsta tkanina vrlo je teško ukloniti životinjske dlake, ali i tu pomaže alkoholno sirće. Jednostavno dodajte sirće u veš mašinu i dlake će nestati.

6. Koristite li alkoholno sirće pri pranju veša, takođe ćete spriječiti statički elektricitet na odjeći.

7. Rublju koje perete na ruke dodajte šest kašika alkoholnog sirćeta i ostavite da odstoji pola sata.

Na ovaj način možete prati i donji veš i kupaće kostime.

8. Alkoholnim sirćetom možete očistiti i samu veš mašinu. Sirće će ukloniti sve nečistoće, kao i tragove kamenca i buđi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Imate visok CRP, ove namirnice mogu pomoći da ga snizite

Povišen CRP jedan je od pokazatelja da se u organizmu odvija upalni proces. Njegova vrijednost može porasti zbog infekcija, povreda i različitih zdravstvenih stanja.
Iako ishrana ne može zamijeniti odgovarajuće liječenje, određene namirnice mogu doprinijeti očuvanju zdravlja i povoljno uticati na hronične upalne procese.

Posebno se izdvajaju namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vlaknima. Njihovo redovno uključivanje u jelovnik može pozitivno uticati na zdravlje srca, krvnih sudova i crijeva. Pojedina istraživanja ukazuju i na povezanost određenih obrazaca ishrane sa nižim vrijednostima CRP-a.

Šta je CRP i zašto je važan?

C-reaktivni protein (CRP) proizvodi jetra kao odgovor na upalu, infekciju ili oštećenje tkiva.

Povišene vrijednosti mogu ukazivati na različite zdravstvene probleme, ali sam nalaz nije dovoljan da bi se utvrdio uzrok upale.

Dugotrajno povišene vrijednosti pojedinih pokazatelja upale povezuju se sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i drugih hroničnih stanja.

Zbog toga se sve više pažnje posvećuje načinu ishrane koji može doprinijeti smanjenju hroničnih upalnih procesa.

Masna riba

Losos, skuša, sardine i haringa bogati su omega-3 masnim kiselinama, koje učestvuju u regulaciji upalnih procesa u organizmu.

Osobama koje ne jedu ribu biljne izvore omega-3 masnih kiselina mogu predstavljati laneno sjeme, čia sjemenke i orasi.

Zeleno lisnato povrće

Spanać, blitva, kelj, brokoli i karfiol sadrže vitamine, minerale, vlakna i antioksidanse koji doprinose očuvanju zdravlja.

Posebno se izdvaja sulforafan, jedinjenje prisutno u pojedinim vrstama kupusnjača koje se istražuje zbog mogućeg uticaja na upalne procese.

Redovno konzumiranje različitih vrsta povrća važan je dio uravnotežene ishrane.

Bobičasto voće

Borovnice, maline, kupine i jagode bogate su antioksidansima, uključujući antocijane, biljne pigmente koji im daju karakterističnu boju.

Ova jedinjenja pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, a konzumiranje bobičastog voća povezuje se sa povoljnim uticajem na pojedine pokazatelje zdravlja.

Maslinovo ulje

Ekstra djevičansko maslinovo ulje jedna je od osnovnih namirnica mediteranske ishrane.

Sadrži oleokantal, prirodno jedinjenje sa protivupalnim svojstvima, kao i mononezasićene masne kiseline.

Redovna upotreba maslinovog ulja, posebno kao zamjene za masti bogate zasićenim masnim kiselinama, može doprinijeti zdravlju srca i krvnih sudova.

Orašasti plodovi i mahunarke

Bademi, orasi i lješnici, kao i pasulj, sočivo i leblebije, dobri su izvori vlakana, minerala i drugih korisnih hranljivih materija.

Ove namirnice doprinose zdravlju crijevnog mikrobioma, koji ima važnu ulogu u funkcionisanju imunskog sistema i regulaciji upalnih procesa.

Kurkuma i đumbir

Od začina se posebno izdvajaju kurkuma i đumbir.

Kurkuma sadrži kurkumin, dok je đumbir izvor gingerola. Ova jedinjenja proučavaju se zbog mogućeg protivupalnog djelovanja.

Ipak, količine koje se koriste u svakodnevnoj ishrani ne treba poistovjećivati sa dozama ispitivanim u pojedinim kliničkim istraživanjima.

Koju hranu bi trebalo ograničiti?

Pored izbora korisnih namirnica, važno je obratiti pažnju i na hranu koja se konzumira u velikim količinama.

Preporučuje se ograničavanje:

  • Zaslađenih napitaka i namirnica sa mnogo dodatog šećera
  • Industrijski prerađene hrane sa nepovoljnim nutritivnim sastavom
  • Trans-masti
  • Prerađenog mesa
  • Prekomjernih količina rafinisanih ugljenih hidrata
  • Alkohola

Umjesto toga, prednost bi trebalo dati povrću, voću, integralnim žitaricama, ribi, mahunarkama i kvalitetnim biljnim uljima.

Može li ishrana zaista da snizi CRP?

Određeni obrasci ishrane, naročito mediteranska ishrana, u istraživanjima se povezuju sa nižim vrijednostima pojedinih pokazatelja hronične upale.

Međutim, nijedna pojedinačna namirnica ne može pouzdano i brzo da snizi povišen CRP, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj pokazatelj može biti povišen zbog bakterijskih i virusnih infekcija, autoimunih bolesti i drugih stanja koja zahtijevaju medicinsku procjenu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tragovi korona virusa pronađeni u organizmu i nakon tri godine

Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta Sečenov povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti virusa SARS-KoV-2 (SARS-CoV-2) u tkivima unutrašnjih organa (kardiovaskularnog i reproduktivnog sistema, pluća i gastrointestinalnog trakta).

Naučnici su detaljnije istražili ovu oblast nakon što su otkrili tragove virusa korona u plućima jednog pacijenta čak 35 mjeseci nakon preležane bolesti.

“Istraživači su otkrili RNK (ribonukleinsku kiselinu) i proteine virusa korona u plućima, gastrointestinalnom traktu, srcu i endometrijumu čak i mjesecima i godinama nakon infekcije”, navodi se u izvještaju koji je prenijela agencija TASS.

Naučnici su ispitali tkivo dobijeno tokom operacija i obdukcija. Koristeći PCR i imunohistohemiju, otkrili su RNK virusa korona, kao i njegov šiljasti protein i nukleokapsidni protein. Ovi nalazi ukazuju na to da produženo zadržavanje virusnih komponenti može da bude jedan od uzroka postkovid sindroma, zajedno sa autoimunim reakcijama.

Virusne komponente otkrivene su u nekoliko tipova ćelija. Poremećaj ovih ćelija doprinosi hroničnoj upali, oštećenju krvnih sudova i neadekvatnom snabdijevanju tkiva krvlju.

Identifikovana oštećenja pluća uključivala su hroničnu opstruktivnu bolest pluća, intersticijalnu pneumoniju i tešku fibrozu. Jedna pacijentkinja razvila je plućnu alveolarnu proteinozu nakon ponovne infekcije, a oporavila se nakon liječenja.Naučnici su takođe proučavali vezu između kovida 19 i napredovanja raka.

Kod pacijenata sa rakom pluća, virusne komponente otkrivene su i u tumorskim i u endotelnim ćelijama. Utvrđeno je da adenokarcinomi pluća kod osoba koje su preležale kovid 19 imaju povećan nivo matičnih ćelija raka, što je povezano sa rizikom od metastaza i otpornošću tumora na hemoterapiju.

“Postoji hipoteza da virus korona podstiče prelazak matičnih ćelija raka iz uspavanog, odnosno stanja mirovanja, u aktivno stanje”, citirana je u izvještaju patološkinja Jelena Ščelokova.

COVID i veza sa tumorom

Istraživači sugerišu da SARS-KoV-2 može da utiče na razvoj tumora mijenjajući ćelijske signalne puteve. Međutim, potrebna su dalja istraživanja da bi se potvrdila ova hipoteza, uključujući poređenje stanja pacijenata oboljelih od raka prije i poslije kovida 19.

Tragovi virusa korona pronađeni su i u ćelijama želuca, crijeva i jetre. U tkivima digestivnog sistema stručnjaci su identifikovali upalne promjene i područja nekroze. Među otkrivenim bolestima bili su steatoza i steatohepatitis jetre, gastritis, erozije i čirevi želuca, hronični limfocitni kolitis i oštećenja pankreasa.

Naučnici navode da je moguće da je infekcija virusom korona doprinijela napredovanju već postojećih gastrointestinalnih bolesti. Kod pacijenata sa adenokarcinomima želuca i debelog crijeva, stručnjaci su primijetili povećanje broja i aktivnosti matičnih ćelija raka, slično promjenama koje se vide kod raka pluća.

Istraživači su takođe otkrili promjene u srčanom tkivu povezane sa virusom korona. Neki pacijenti razvili su miokarditis i srčanu insuficijenciju nakon infekcije. Postkovid miokarditis karakteriše oštećenje vaskularnog endotela. To remeti protok krvi do srčanog mišića, a simptomi mogu da podsjećaju na koronarnu arterijsku bolest.

“Štaviše, miokarditis povezan sa virusom korona ima svoje karakteristike: virus prodire u vaskularni endotel, oštećujući ga i sprečavajući krvne sudove da normalno funkcionišu i snabdijevaju tkiva hranljivim materijama.

Zbog toga kliničke manifestacije postkovid miokarditisa mogu da podsjećaju na koronarnu arterijsku bolest. Stoga je temeljna dijagnostika neophodna za propisivanje terapije”, rekla je Jevgenija Kogan, direktorka Referentnog centra za morfološke i imunohistohemijske metode istraživanja na Univerzitetu Sečenov, navedeno je u saopštenju.

Pacijenti koji su se oporavili od kovida 19 zahtijevaju temeljan pregled prije operacije srca. Ako upala potraje, postoji rizik da se ugrađeni zalistak neće pričvrstiti.

Naučnici predlažu praćenje pacijenata

Istraživači su takođe otkrili da SARS-KoV-2 može dugo da se zadržava u endometrijalnom tkivu – unutrašnjoj sluzokoži materice – i da doprinese razvoju poremećaja koji dovode do neplodnosti kod žena.

“S obzirom na to da značajan dio onih koji su se oporavili od kovida 19 čine mladi ljudi, važno je obratiti pažnju na svoje reproduktivno zdravlje u prvim mjesecima nakon bolesti i na duži rok”, rekla je Tatjana Demura, direktorka Instituta za kliničku morfologiju i digitalnu patologiju na Univerzitetu Sečenov.

Naučnici preporučuju praćenje zdravstvenog stanja čak i nakon blagog oblika infekcije virusom korona. Posebnu pažnju treba obratiti na osobe sa postojećim zdravstvenim problemima. Najteže oštećenje pluća primijećeno je kod pacijenata sa hipertenzijom, koronarnom bolešću srca, gojaznošću i dijabetesom.

Gastroskopija pomaže u otkrivanju upalnih promjena u želucu, a kompjuterizovana tomografija (CT) može da otkrije patološke procese u plućima. Rana dijagnoza i liječenje mogu da spriječe razvoj ozbiljnih komplikacija.

Dalja istraživanja mehanizama kojima komponente SARS-KoV-2 opstaju u organizmu, prema riječima istraživača, pomoći će u razjašnjavanju uzroka postkovid komplikacija i razvoju ciljanih metoda terapije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hirurg na Foloridi sa udaljenosti od 55 kilometara operisao pacijenta

Hirurg na Floridi izveo je prvu operaciju na daljinu uz pomoć robota između dvije američke bolnice. Sa udaljenosti od oko 55 kilometara uklonio je prostatu muškarcu oboljelom od raka, saopštili su zvaničnici.

Dr Vipul Patel, osnivač i medicinski direktor Globalnog instituta za robotiku pri zdravstvenoj ustanovi AdventHealth Celebration u okolini Orlanda, u nedjelju je izveo eksperimentalnu robotsku prostatektomiju na 66-godišnjem pacijentu oboljelom od raka prostate.

Muškarac je dobrovoljno učestvovao u kliničkom istraživanju kojim se procjenjuje sistem za izvođenje robotskih operacija na daljinu.

Pacijent, identifikovan kao Mark, nalazio se u ustanovi AdventHealth u Mineoli na Floridi, dok je Patel upravljao robotom iz druge ustanove iste zdravstvene mreže u naselju Selebrejšn.
Hirurg Marsio Moskavas, jedan od glavnih istraživača u studiji, bio je uz pacijenta i pružao mu pomoć tokom zahvata, navodi se u saopštenju AdventHealtha.

Mark se nakon operacije dobro oporavljao, potvrdio je AdventHealth za ABC.

Operacija je izvedena u sklopu kliničkog istraživanja odobrenog na osnovu izuzeća američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za ispitivanje medicinskih uređaja.

Takvo odobrenje omogućava istraživanje sistema, ali ne znači da je FDA odobrila njegovu redovnu kliničku primjenu, piše Gardijan (Guardian).

Istraživači još provjeravaju bezbjednost i pouzdanost

Zahvatu na Marku prethodilo je deset eksperimentalnih operacija na daljinu između Orlanda na Floridi i Luande u Angoli. Nedjeljni zahvat označio je proširenje istraživanja na bolnice u SAD, objavio je AdventHealth.

“Generacijama je pristup visokospecijalizovanoj zdravstvenoj zaštiti često zavisio od toga gdje pacijent živi. Ovo istraživanje omogućava nam da procijenimo može li hirurgija na daljinu jednog dana pomoći u smanjenju geografskih prepreka pristupu specijalizovanom liječenju”, izjavio je Patel.

Hirurgija na daljinu omogućava ljekarima da upravljaju robotskim instrumentima sa druge lokacije, ali istraživači još procjenjuju bezbjednost, pouzdanost i sajber bezbjednost takvih sistema, prenosi Index.

AdventHealth navodi da dosad nije bilo zabilježenih slučajeva takvih operacija između dvije lokacije u SAD.

Pritom upozorava da nedjeljni zahvat sam po sebi ne dokazuje koliko je ta tehnologija uopšteno efikasna u kliničkoj praksi.

Postoje rizici

Robotsko uklanjanje prostate nosi rizike poput krvarenja, infekcije, inkontinencije i erektilne disfunkcije. Postoji i mogućnost da se tokom zahvata mora preći na klasičnu otvorenu operaciju.

Hirurgija na daljinu donosi dodatne rizike, uključujući kvar opreme, prekid veze i sajber napade. Zbog toga je neophodno da na mjestu zahvata bude medicinski tim koji može preuzeti operaciju ako se pojave problemi.

Nedjeljni zahvat na Floridi uslijedio je nekoliko mjeseci nakon slične operacije koja je privukla pažnju javnosti.

Tada je hirurg u Londonu pomoću četvororukog robota opremljenog 3D kamerom uklonio prostatu muškarcu u Gibraltaru, udaljenom oko 2.400 kilometara.

Operacija između Londona i Gibraltara bila je uspješna, a kašnjenje između pokreta hirurga i reakcije robota iznosilo je samo 0,06 sekundi.

Podijeli tekst sa drugima na:

Nutricionisiti izdvojili 5 namirnica koje žene poslije 50. treba da jedu

Ove namirnice bogate su antioksidansima, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, koje mogu da pomognu u suzbijanju hroničnih upala tokom starenja.

Kada napunite 50 godina, verovatno ste već u menopauzi ili joj se približavate. Ova životna faza može da donese niz promena u telu i mozgu, uključujući probleme sa varenjem, valunge, slabljenje kostiju i mišića, hronične upale, bolove u zglobovima, lupanje srca, depresiju i suvoću očiju, da navedemo samo neke, piše Eatingwell.

To je i period kada briga o mozgu i telu postaje još važnija kako biste što zdravije starili.

Srećom, jednostavne promene u ishrani mogu da pomognu u smanjenju upala i kontroli drugih zdravstvenih problema koji se mogu javiti u srednjem životnom dobu. Nutricionisti preporučuju da jedete dosta bobičastog voća, pasulja, lisnatog zelenog povrća, orašastih plodova i masne ribe kako biste povećali unos antioksidanasa, vlakana, kalcijuma, zdravih masti i proteina.

U nastavku saznajte kojih pet namirnica bi žene starije od 50 godina trebalo da jedu, kao i nekoliko ukusnih načina da ih uključe u ishranu.

1. Bobičasto voće

Borovnice, kupine, jagode i maline bogate su antioksidansima koji pomažu u smanjenju upala i podržavaju zdravo starenje.

„Volim da preporučujem ove namirnice jer se lako dodaju jelima koja možda već jedete, poput jutarnjeg jogurta ili užine koju pripremate tokom dana“, kaže Zarijel Grulon, registrovana dijetetičarka i nutricionistkinja.

Bobičasto voće važan je deo MIND dijete, načina ishrane osmišljenog da pomogne u prevenciji demencije i drugih oblika kognitivnog propadanja. S obzirom na to da se kod dve trećine Amerikanaca javlja kognitivno propadanje do 70. godine, namirnice koje podržavaju zdravlje mozga značajne su za zdravo starenje.

Bobičasto voće možete dodati u smutije, ovsenu kašu i jogurt ili od omiljenih plodova pripremiti kolač.

2. Pasulj

Pasulj sadrži jedinjenja poput peptida, polifenola i saponina, koja imaju protivupalna svojstva.

„Kombinovanje različitih vrsta pasulja pomaže da duže ostanete siti, a istovremeno može da doprinese suzbijanju prekomernih upala u organizmu“, kaže Grulon.

Osim toga, pasulj je bogat vlaknima koja podržavaju zdravu crevnu mikrobiotu, što može da pomogne u ublažavanju problema sa varenjem povezanih sa menopauzom. Samo jedna šolja crnog pasulja obezbeđuje približno polovinu dnevnih potreba za vlaknima.

Pasulj je i značajan izvor biljnih proteina, koji mogu da pomognu u sprečavanju gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.

„Pasulj je odličan jer ga, kao i bobičasto voće, možemo dodati gotovo svakom obroku. Može se jesti za doručak, kao kuvani ili dinstani prilog, ili u zasitnoj salati koja upotpunjuje ručak“, objašnjava Grulon.

Dodajte šaku pasulja u supu ili salatu ili njime zamenite meso u takosima.

3. Tamnozeleno lisnato povrće

„Tamnozeleno lisnato povrće, poput spanaća, kelja, potočarke i pak čoja, obiluje korisnim hranljivim materijama i fitohemikalijama koje suzbijaju upale i pomažu u smanjenju oksidativnog stresa“, kaže Sima Šah, stručnjakinja za ishranu.

„Neke vrste tamnozelenog lisnatog povrća sadrže i biljna jedinjenja, poput sulforafana i indol-3-karbinola, koja inhibiraju nekoliko procesa u organizmu koji podstiču upale.“

Ove protivupalne hranljive materije obuhvataju vitamine A, C, E i K, kao i snažne polifenole. Kao i većina drugih namirnica sa ove liste, tamnozeleno lisnato povrće dobar je izvor vlakana.

„Vlakna pomažu u regulisanju imunskog odgovora, kontroli šećera u krvi i smanjenju upalnih procesa“, kaže Šah.

Tokom menopauze, pad nivoa estrogena može negativno da utiče na zdravlje kostiju, pa je u ovom životnom periodu posebno važno unositi dovoljno kalcijuma.

„Tamnozeleno lisnato povrće naročito je bogato mineralima važnim za izgradnju kostiju, poput kalcijuma, magnezijuma i kalijuma“, ističe Šah.

Ako lisnato povrće uglavnom koristite kao osnovu za salatu, razmislite o drugim načinima pripreme.

„Kada vam dosadi pravljenje salata, a ipak želite da povećate unos zelenog povrća, razmislite o smutiju na biljnoj bazi u kojem ćete uravnotežiti voće i tamnozeleno lisnato povrće“, preporučuje nutricionistkinja Džejmi Baham.

Dodajte šaku spanaća ili kelja u smuti ili ih ubacite u supe, variva, salate i jela sa jajima.

4. Losos

Losos je vredno uključiti u ishranu jer je bogat omega-3 masnim kiselinama, poznatim po svojim protivupalnim svojstvima.

„Konzumiranje jedne do dve porcije masne ribe nedeljno može da doprinese zdravlju srca, smanji ukočenost povezanu sa artritisom i pomogne u očuvanju funkcije mozga. Za žene ove starosne grupe losos je i odličan izvor visokokvalitetnih proteina i vitamina D, dve hranljive materije koje podržavaju mišićnu masu i čvrstinu kostiju“, kaže Liz O'Konor, registrovana dijetetičarka.

Postoji mnogo ukusnih načina da ovu namirnicu uvrstite u ishranu.

„Jedan od mojih omiljenih načina da tokom nedelje jedem masnu ribu jeste priprema domaćih poke činija sa lososom, integralnim pirinčem, avokadom, krastavcem i malo soja-sosa. To je ukusno jelo koje podseća na suši, samo servirano u činiji, i često ga pripremam kod kuće“, kaže Baham.

Losos je ukusan pečen u rerni ili na roštilju. Možete ga pripremiti i sa povrćem u jednom plehu, što predstavlja brz i jednostavan obrok.

5. Orašasti plodovi

Šaka orašastih plodova obezbeđuje brojne antioksidanse i hranljive materije koje doprinose zdravlju srca, među kojima su fitosteroli, selen, magnezijum, tokoferoli, polifenoli, nezasićene masti i vlakna.

Orašasti plodovi praktična su užina, bilo da ste kod kuće ili u pokretu. Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu, mogu da pomognu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Čini se da su bademi i orasi posebno korisni za smanjenje upala, dok brazilski orasi pomažu u smanjenju oksidativnog stresa.

Ako ne jedete ribu, posebno vredi da u ishranu uključite orahe, koji sadrže omega-3 masne kiseline sa protivupalnim dejstvom.

Orašaste plodove možete jesti samostalno ili ih dodati u ovsenu kašu, žitarice, jogurt i puding od čia semenki. Odlični su i u pečenoj ovsеnoj kaši, a naročito su ukusni kada se kratko prepeku i dodaju salatama, kojima daju hrskavu teksturu.

Ostali saveti za zdravo starenje

– Budite fizički aktivni: Fizička aktivnost može da pomogne u prevenciji hroničnih bolesti, padova, bolova, gubitka mišićne mase, srčanih bolesti, osteoporoze i kognitivnih problema. Za najbolje rezultate kombinujte kardio vežbe, trening snage, vežbe za ravnotežu i istezanje.

– Negujte društvene kontakte: Usamljenost i društvena izolacija mogu da povećaju rizik od hroničnih bolesti i prevremene smrti. Trudite se da tokom starenja održavate postojeće kvalitetne odnose i razvijate nove.

– Dajte prednost kvalitetnom snu: Istraživanja pokazuju da je kvalitetan san povezan sa nižim stopama bolesti i invaliditeta, kao i boljim fizičkim i mentalnim funkcionisanjem u starijem dobu. Zato san smatrajte neizostavnim delom svakodnevne brige o zdravlju.

– Redovno idite na zdravstvene preglede: Važno je da ne preskačete zakazane preglede. Oni mogu da pomognu u prevenciji bolesti, ranom otkrivanju zdravstvenih problema i pravovremenom praćenju već postojećih stanja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mala kutija, samo trepće, ali potroši dosta struje

Kada zamislite šta u stanu troši najviše energije, prvo vam na pamet padnu bojler, šporet ili klima-uređaj.

Rijetko ko pomisli na malu kutiju sa lampicama koja stoji u uglu dnevne sobe i trepće dan i noć.

Mala kutija koja nikad ne odmara, a troši struju

Riječ je o skromnom ruteru za internet. Ako ga ostavite uključenog po cijeli dan, potrošiće znatno više struje nego što biste očekivali od tako malog uređaja.

Problem nije u jednom satu rada, već u tome što on radi bez prestanka. Dok spavate, dok ste na poslu i dok ste na odmoru, ruter i dalje radi, a potrošnja struje polako se sabira na računu. Upravo zato ga većina nas nikada i ne primijeti.

Na šta da obratite pažnju prije nego što kupite novi ruter

Prije kupovine obratite pažnju na energetsku efikasnost rutera. Provjerite da li ima najmanju moguću potrošnju energije i dok radi i u režimu pripravnosti. Ta informacija vrijedi više od lijepog dizajna ili još jedne antene.

Njemačka Savezna agencija za zaštitu životne sredine (UBA) tvrdi da je to posebno važno ako se ruter ne može isključiti zato što preko njega radi i telefonska linija. U mnogim domaćinstvima je upravo tako, pa gašenje uređaja jednostavno ne dolazi u obzir.

Kada ruter ne smijete da isključite

U tom slučaju savjet je da nabavite ruter koji ima opciju da se bar Wi-Fi isključi kada ga niko ne koristi. Telefon i dalje radi, a bežična mreža ne radi uzalud tokom noći ili dok niko nije kod kuće.

Koliko je ruter zaista opasan za vaš račun

Ruter za internet ne troši više struje od frižidera ili drugih uređaja. Ipak, poželjno je da ga isključujete kada vam nije potreban. Mali trošak koji traje 24 sata dnevno na kraju mjeseca više nije tako mali, a taj prekidač je najjednostavniji način za uštedu u kući.

Podijeli tekst sa drugima na: