Sredozemno more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjke i druge organizme.
Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne i da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama zavise od mora.
“Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azuro iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, prenosi AP.
Glavni uzrok zagrijevanja mora su klimatske promjene izazvane prije svega sagorijevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren basen iz kojeg toplota ne može da se rasprši kao u otvorenim okeanima.
More bi do kraja vijeka moglo da se zagrije za šest stepeni
Sredozemlje se smatra jednom od žarišnih tačaka klimatskih promjena. Prema naučnim procijenama, temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla bi da poraste za dva do šest stepeni, dok će morski toplotni talasi postajati sve češći i intenzivniji.
Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju rast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.
Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Suecki kanal. Među njima su otrovna naduvača/napuhača, vatrenjača i ribe kunići, koje se ubrzano šire ka zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španiju.
Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila ka zapadu. Njene otrovne bodlje mogu teško da povrijede ljude, dok je naduvača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.
U Sredozemlju otkriveno oko 1.000 invazivnih vrsta
Prema Azuru, u Sredozemnom moru do sada je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.
Posljedice su naročito vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 odsto populacije mekušaca. Na Kipru su vatrenjače potisnule neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.
Veliku štetu izazivaju i ribe kunići, koje proždiru alge sa morskog dna. Tako uništavaju staništa potrebna brojnim domaćim vrstama.
“Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, naročito u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azuro.
Dagnje gotovo nestale duž dijela Jadrana
Naučnici upozoravaju i na masovno uginuće dagnji duž italijanske obale Jadrana. Temperatura mora na pojedinim mjestima prelazila je 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpun pomor nekada brojnih populacija.
“Pomor je bio spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu da prežive u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije svijetla“, rekao je Azuro.
Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok čitavi obalni krajevi moraju da se prilagode novim vrstama i drugačijem načinu života uz more.
Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti
Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali da se posljedice mogu ublažiti, prenosi Index.hr.
Jedna od mogućnosti je podsticanje izlova jestivih vrsta poput vatrenjače i njihovo uvođenje u restorane i prodavnice. Ribarima bi moglo da se plaća i za hvatanje nejestivih ili otrovnih vrsta poput naduvače, koje bi potom bile bezbjedno uništavane.
Dodatno širenje moglo bi da se smanji obaveznim tretiranjem balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema stručnjacima, takve mjere mogu da smanje unos novih vrsta za 95 do 99 odsto. Posebni premazi na brodskim trupovima takođe mogu da spriječe prenošenje organizama.
“Znamo šta treba da uradimo. Moramo da smanjimo upotrebu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, ali zahtijevaju zajedničku globalnu viziju“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja.
