Kategorija: Život

Teško je zamisliti slađi zalogaj u ljetnjem periodu pored onog koji daje dinja. U njenom ukusu uživamo svakog ljeta, a za one koji još nisu probali dinju evo nekoliko korisnih informacija.

“Koliko je dinja zdrava možete već naslutiti. Odlično utiče na zdravlje organizma i štiti od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Podstiče normalan rad bubrega a zbog visokog sadržaja beta-karotena, deluje kao antioksidans”, kaže Jasna Vujičić, viši dijetetičar-nutricionista.

Dinja je zeljasta biljka za koju se smatra da je potekla iz Azije i koja daje sočne, slatke, žute plodove. Bila je poznata u drevnoj Kini, Rimu i Egiptu. Pored ploda, u ishrani se koristi i sjeme, a postoji i mnogo različitih sorti.

Zajednička im je karakteristika da sadrže beta-karotin zbog kojeg imaju specifičnu boju (narandžastu), folnu kiselinu i vitamin C, a u malim količinama i vitamin E, i kompleks vitamina B. Ova namirnica je bogata mineralima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma: kalcijum, magnezijum, kalijum, fosfor, natrijum, cink, gvožđe, bakar, sumpor.

Energetska vrijednost dinje je 24 kcal/100 g, pa dinja ima primjenu i u dijetalnoj ishrani. Gotovo 95 odsto dinje čini voda, jedan odsto proteini, 5,5 odsto šećeri, jedan odsto biljna vlakna, a ima i nešto limunske kiseline i eteričnog ulja.

Dinja im veliku industrijsku primjenu, pa se od nje često prave kompoti i marmelade.

“Jedan od osnovinih sastojaka kašastih voćnih sokova je upravo dinja iako se to ne deklariše na etiketi proizvoda. Dinje, baš kao ni lubenice, ne pripadaju voću, već botanički se smatraju za povrće. U istočnjačkim kuhinjama se priprema umak ili sos od dinje koji se uglavnom služi uz piletinu ili ribu sa roštilja”, navodi Jasna Vujičić, prenosi Kurir.

Kako starimo, održavanje zdravog probavnog sistema postaje sve važnije.

Postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste držali zdravlje creva pod kontrolom.

Jedan od najboljih koraka koji treba poduzeti je dodavanje prave hrane u vašu ishranu, a to često uključuje i hranu bogatu vlaknima.

Bobičasto voće

Mnogo je prednosti redovnog jedenja bobičastog voća. Ovi mali plodovi bogati su netopivim vlaknima, koja potpomažu rad crijeva i hrane korisne crijevne bakterije. Njihov visok sadržaj antioksidansa takođe doprinosi cijelokupnom zdravlju.

Mahunarke

Mahunarke su izvrstan izvor ne samo biljnih proteina, već i topivih i netopivih vlakana, podstičući redovno pražnjenje crijeva i hranjenje crijevnih bakterija.

Čia sjemenke

Čia sjemenke su bogate rastvorljivim vlaknima, koja pomažu u usporavanju probave i podstiču ojsećaj sitosti. Bogate su i omega-3 masnim kiselinama, koje imaju protivupalna svojstva.

Brokoli

Brokoli sadrži sulforafan, jedinjenje koje može zaštititi probavni sistem, zajedno s vlaknima za zdravlje probave. Pokazalo se da sulforafan ima i svojstva protiv raka.

Maline su vrlo zdravo bobičasto voće. Naime, one sadrže puno antioksidansa koji pomažu u smanjenju krvnog pritiksa i rizika od srčanih bolesti, a bogate su i vitaminima C i K, kao i kalijumom, gvožđem i manganom.

Nutricionistkinja Tereza Gentile objasnila je da se poseban značaj malina ogleda u udjelu vlakana koje se nalaze u tom voću.

Naime, šoljica malina sadrži čak osam grama vlakana, što je puno više nego u drugim namirnicama.

“Biljna vlakna neophodna su za normalan rad probavnog trakta i pozitivno utiču na srce”, rekla je Gentile.

Međutim, upravo s vlaknima trebamo da budemo oprezni jer ona, u prevelikim količinama, mogu dovesti do želučanih tegoba, nadutosti i dijareje.

Prema smjernicama, ljudi bi trebalo da konzumiraju 28 grama vlakana dnevno, prenosi b92.

Ako inače ne konzumirate previše vlakana, kada odlučite da ih uvrstite u svoju ishranu, činite to postupno i pratite kako se osjećate.

Naravno, pijte puno vode kako biste ublažili želudačne tegobe usljed povećanja dnevnog unosa vlakana.

Ekcem, poznat i kao atopijski dermatitis, je inflamatorno stanje kože koje izaziva ljuskavi, upaljeni osip koji svrbi. Iako je tačan uzrok ekcema nepoznat, vjeruje se da je rezultat genetskih faktora i faktora životne sredine.

S obzirom na to da nijedan specifični test ne može da dijagnostikuje ekcem, ljekari postavljaju dijagnozu na osnovu fizičkog pregleda i na osnovu toga da li simptomi ispunjavaju specifične kriterijume.

Dermatolozi predlažu 5 načina na koje treba njegovati ekcem tokom vrućina

1. Hidratacija

U idealnom slučaju, kožu sa ekcemom treba odmah nakon tuširanja/kupanja namazati odgovarajućom kremom, i to nekoliko puta tokom dana. Prilikom izbora kreme savjet je da se biraju one koje imaju sertifikat da je proizvod prošao rigorozne testove i da je pogodan za osobe sa ekcemom ili osjetljivom kožom.

2. Nosite prozračnu, široku odjeću

Kada su visoke temperature savjet je da se nosi široka i lagana odjeća od prirodnih materijala, što posebno važi za osobe sa ekcemom.

3. Tuširanje hladnom vodom

Znoj smeta koži sa ekcemom, a hladan tuš je savršeni “protivotrov”, kažu dermatolozi. Tuširanje takođe može da isprazni znoj nakon treninga i očisti kožu od iritantnih hemikalija poput hlora nakon kupanja u bazenu.

4. Pijte što više vode kako bi izbjegli dehidraciju

Posljedice dehidracije po vrućem vremenu se lako osjete, a to uključuje i našu kožu. Dobra hidratacija je zaista važna za opšte zdravlje tijela i za barijeru kože, posebno one sklone ekcemima. Ako unosimo dovoljno vode tokom vrućine hidratacija jača kožnu barijeru, koja djeluje kao odbrana od pokretača ekcema.

5. Koristite klima uređaj, ali da to bude bezbjedno za vas

Dermatolozi preporučuju osobama sa ekcemom da ostanu u zatvorenom prostoru sa klima uređajem što je više moguće, ali uz ispunjavanje nekih bezbjednosnih aspekata. Iako je klima uređaj bezbjedan za osobe sa ekcemom i pomaže da se koža hladi i sprečava znojenje, stručnjaci upozoravaju i da klima uređaj može da smanji vlažnost u zatvorenom prostoru, što može da isuši kožu, prenosi Telegraf.

Lubenica, omiljena ljetna poslastica, nije samo ukusna već i izuzetno zdrava.

Ovo povrće ne samo da hidrira tijelo tokom vrelih ljetnih dana, već je i bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima koji pružaju brojne zdravstvene koristi.

Međutim, za osobe koje žive sa dijabetesom, konzumacija lubenice zahtijeva određeni stepen opreza.

Dr. Natalija Petrova, priznata ruska stručnjakinja za ishranu, ističe važnost balansiranja unosa lubenice, posebno za osobe koje se bore sa dijabetesom ili drugim metaboličkim problemima.

Lubenica je poznata po visokom sadržaju fruktoze, prirodnog šećera koji može brzo povećati nivo šećera u krvi. Stoga, iako se smatra niskokaloričnim povrćem sa niskim glikemijskim indeksom, važno je da osobe sa dijabetesom ograniče unos lubenice i pažljivo prate količinu koju konzumiraju.

Prekomjerna konzumacija fruktoze može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući masnu degeneraciju jetre. Ovo je posebno važno za osobe koje već imaju rizik od metaboličkih sindroma ili drugih bolesti jetre.

Dr. Petrova savjetuje svoje pacijente da uživaju u lubenici u razumnim količinama kao dio balansirane ishrane, ali da se konsultuju sa svojim ljekarom ili nutricionistom kako bi prilagodili svoju ishranu prema individualnim potrebama, prenosi Glas Srpske.

​Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove tijela. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u “The Lancet Neurology” naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26°C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplota može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi “KreniZdravo”.

Kupanje u moru može donijeti brojne zdravstvene koristi zahvaljujući kombinaciji fizičke aktivnosti, izlaganja suncu i morskoj vodi.

Plivanje i kretanje u vodi predstavljaju odličan oblik fizičke aktivnosti. Aktiviranje različitih mišićnih grupa pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i kardiovaskularnog sistema i jačanju kondicije.

Smanjuje stres – Voda ima smirujući efekat i može pomoći u smanjenju stresa i napetosti. Zvuk talasa i osjećaj vode mogu imati opuštajući efekat na tijelo i um.

Izlaganje suncu – Umjereno izlaganje suncu pomaže tijelu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdrave kosti, imuni sistem i opšte zdravlje.

Koža – Morska voda i so mogu blagotvorno uticati na kožu. So pomaže u pilingu kože, uklanjanju mrtvih ćelija i podstiče obnavljanje kože. Međutim, nakon kupanja, važno je isprati so sa kože kako ne bi izazvala suvoću ili iritaciju.

Disanje i pluća – Plivanje u moru može pomoći u poboljšanju kapaciteta pluća i jačanju respiratornog sistema. Tijelo mora da prilagodi svoje disanje da bi preživelo u vodi, što može biti od koristi za pluća.

Cirkulacija – Hladna voda može da stimuliše cirkulaciju jer tijelo reaguje na nagle promene temperature povećanjem protoka krvi na površini tela. Ovo može poboljšati protok kiseonika i hranljivih materija do ćelija.

Zabava i opuštanje – Aktivnosti na vodi, kao što su plivanje, skakanje talasa ili ronjenje, mogu pružiti osećaj zabave i avanture, što može doprinijeti emocionalnom blagostanju i opuštanju.

Ko treba da bude pažljiv?

Važno je napomenuti da osobe sa određenim zdravstvenim stanjima ili alergijama mogu biti osetljive na morsku vodu, so i sunce i treba da se konsultuju sa svojim ljekarom prije nego što se upuste u duže i intenzivnije kupanje u moru. Takođe, važno je poštovati bezbjednosna pravila na plaži i u vodi kako biste izbjegli povrede ili opasnost.

(B92)