Kategorija: Život

Muči vas kašalj? Niste usamljeni, u ovom periodu većina ljudi dijeli iste muke.

Podijelićemo sa vama jedan stari recept protiv kašlja od samo pet sastojaka. Lako se sprema, a veoma je efikasan.

Potrebno je:

• 3 kašike bijelog šećera
• 3 kašike vode
• 3 kašike limunovog soka
• 3 kašike prirodnog meda
• 1 kašika maslinovog ulja

Priprema

Na suvo propržiti šećer da bude boje pržene kafe, tada uliti vodu i ušpinovati kao za slatko. Smjesu ohladiti, a u međuvremenu pripremiti limunov sok, med i maslinovo ulje. Sve dobro promiješati i sjediniti sa ušpinovanim šećerom u glatku masu.

Način upotrebe
Uzimati tri puta dnevno po kašičicu, prije jela. Ovo je doza za pet-šest dana i koja će pomoći da se kašalj značajno smiri,

Za mnoge od nas, kafa je jedini jutarnji napitak koji dolazi u obzir. Kafu obično i vezujemo za jutro, mada mnogi tokom dana popiju i po nekoliko šoljica.

Sada je naučno dokazano koje je to vrijeme najbolje za dnevnu kafu. Stimulativni kofein se uz odmor i spavanje uglavnom spominje u upozorenjima da podiže energiju i razbuđuje, pa bi ga se već od popodnevnih sati trebalo izbjegavati.

Klinički psiholog i stručnjak za spavanje dr Mihael J. Breus kaže kako je kofein „najbolji prijatelj popodnevnom odmoru ili drijemanju“. Iako se Breus, naravno, slaže s poznatom činjenicom da nas kofein razbuđuje i ometa nam san, ističe kako je velika razlika između „pravog spavanja“ kao stanja kojem se organizam odmara i obnavlja i popodnevnog odmora – a za ovo drugo je, objašnjava stručnjak za san, kofein izvrstan.

Naime, on preporučuje da oko 13 sati (ne puno kasnije zbog noćnog spavanja) napravite šoljicu crne kafe i to malo jaču. Ohladite je s dvije kockice leda, popijte i postavite alarm na 25 – 30 minuta: odspavaćete kratko ali mirno, a stimulans će taman za oko pola sata proraditi i neće vam biti preteško „trgnuti se“ iz popodnevnog sna, prenosi Mind Body Green.

Naučnici su identifikovali nove genetske faktore rizika za depresiju u svim glavnim globalnim populacijama kroz studiju u kojoj je učestvovalo pet miliona ljudi.

Ovi rezultati daju nadu za razvoj novih načina liječenja ovog stanja, prenijela je agencija DPA.

Najveća i najraznovrsnija genetska studija o depresiji otkrila je gotovo 300 ranije nepoznatih genetskih veza.

Ukupno 100 novootkrivenih genetskih varijacija, odnosno malih razlika u DNK sekvenci koja čini gen, identifikovano je zahvaljujući uključivanju ljudi afričkog, istočnoazijskog, hispanoazijskog i južnoazijskog porijekla.

Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu i Kraljevskog koledža u Londonu proučavali su anonimne genetske podatke više od pet miliona ljudi u 29 zemalja i vjeruju da nalazi nude novi uvid u uticaj depresije na mozak i predstavljaju moguće pravce liječenja.

Svaki četvrti učesnik bio je od neevropskih predaka. Prethodna istraživanja genetike depresije bila su fokusirana na bijelu populaciju.

Naučnici vjeruju da terapije razvijene korištenjem genetskih pristupa možda neće biti efikasne kod drugih etničkih grupa.

Svaka genetska varijanta ima veoma mali uticaj na ukupan rizik od razvoja depresije, međutim, ako osoba ima više varijanti, ovi mali efekti se zbrajaju, što povećava rizik, piše u studiji.

Istraživački tim je bio u mogućnosti da preciznije predvidi rizik razvoja depresije kod pojedinca uzimajući u obzir novoidentifikovane varijante, pokazala je studija.

Tim je identifikovao ukupno 700 varijacija u genetskom kodu pojedinaca povezanih sa razvojem depresije, od kojih gotovo polovina nikada ranije nije bila dovedena u vezu sa ovim stanjem, prenosi Srna.

Izlaganje suncu je ključno za ljudsko zdravlje jer je jedan od glavnih izvora vitamina D, koji je neophodan za različite funkcije u tijelu.

Međutim, takođe je važno pronaći ravnotežu jer prekomjerno izlaganje suncu može povećati rizik od raka kože i drugih problema.

Zato će se mnogi zapitati koliko je zapravo vremena potrebno da se obezbijedi dovoljno vitamina D. Naime, optimalno vrijeme izlaganja sunčevoj svjetlosti zavisi od više faktora, prenosi B92.

Ljudi sa svijetlijom kožom imaju tendenciju da proizvode vitamin D brže od onih sa tamnijom kožom. Generalno se preporučuje da ljudi svijetle puti provode između 10 i 30 minuta na suncu nekoliko puta nedjeljno.

U oblastima bliže ekvatoru, gdje je intenzitet sunca veći, potrebno je manje vremena za dobijanje dovoljnih količina vitamina D. Nasuprot tome, na višim geografskim širinama ili tokom zime, može biti potrebno više vremena na otvorenom.

Proizvodnja vitamina D je najefikasnija kada je sunce na najvišoj tački, što je obično između 10 i 15 časova. Tokom ovih sati preporučuje se kratko izlaganje, između 10 i 30 minuta u zavisnosti od tipa kože.

Uzgred, vitamin D igra ključnu ulogu u zdravlju kostiju, imunološkom sistemu i regulaciji raspoloženja. Glavni izvor vitamina D je izlaganje sunčevoj svjetlosti, što omogućava koži da sintetiše ovaj vitamin.

Bez dovoljno vitamina D, ljudi mogu iskusiti slabost kostiju, povećan rizik od infekcija i mentalne probleme.

Hladni zimski dani su idelani uz šolju toplog čaja. Mi vam danas donosimo neke od najboljih čajeva koji imaju smirujuće efekte.

Čaj od kamilice

Kamomil je poznat po svojim umirujućim svojstvima, pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, te potiče opuštanje i bolji san.

Čaj od lavande

Lavanda ima umirujući efekat, smanjuje napetost i može poboljšati kvalitetu sna.

Čaj od nane

Nana je prirodni umirujući agens, koji pomaže u smanjenju stresa i opuštanju mišića.

Čaj od valerijane

Valerijana je poznata po svojim sedativnim svojstvima i često se koristi za smanjenje nesanice i anksioznosti.

Čaj od matičnjaka (lemon balm)

Matičnjak ima smirujući efekat, ublažava stres i pomaže u borbi protiv nesanice.

Čaj od đumbira

Iako je đumbir obično energizirajući, u malim količinama može imati umirujući učinak na probavni sistem i smanjivati napetost.

Kombinacija ovih biljaka može biti vrlo efikasna, a najbolje je piti ove čajeve u mirnom okruženju, prije nego što se povučete na spavanje ili kada osećate potrebu za opuštanjem.

Ukoliko na dugovječnost ne možemo puno da utičemo, nekim životnim navikama možemo da pokušamo da osiguramo zdraviji život. O ovoj je temi rađeno je mnogo studija, a jedna je otkrila kakav su doručak jeli najstariji ljudi na svijetu.

Studija objavljena u American Journal of Lifestyle Medicine navodi da je ovsena kaša najbolji doručak za dugovječnost.

Ključni dio jutarnje rutine 105-godišnje Mardž Jeton, koja je takođe bila uključena u studiju, bio je doručak sastavljen od lagano kuvane ovsene kaše s orasima, urmama, sojinim mlijekom i čašicom soka od šljiva.

“Odaberite vrstu ovsene kaše koja vam najviše odgovara i koja odgovara vremenu koje imate na raspolaganju”, za Parade navodi dijetetičarka Amanda Sauceda.

Aromatizovane verzije su i dalje korisne jer sadrže osnovne hranjive materije, ali obična verzija vejrovatno je najbolji izbor.

“Držala bih se prosječne veličine porcije, što je pola šoljice ovsenih pahuljica”, dodaje Sauceda.

Prednosti ovsene kaše

Ovsena kaša je hranjiv doručak koji podržava zdravlje srca i probave i pruža dugotrajnu energiju. Zahvaljujući vlaknima i vitaminima, odličan je izbor za uravnoteženu ishranu.

Zdravlje crijeva i dugovječnost povezaniji su nego što možda mislimo.

“Vaša crijeva povezana su s mnogim dijelovima vašeg tijela, a ovsena kaša je posebna zbog beta-glukana”, objašnjava Sauceda i dodaje: “Beta-glukan je posebna vrsta vlakana koja ima prebiotički učinak i pomaže snižavanju lošeg holesterola, što je korisno za zdravlje srca.”

Još jedan razlog zašto je korisno jesti ovsenu kašu jeste prisutnost vitamina B. Poput mnogih cjelovitih žitarica, ovsea kaša sadrži razne vitamine B koji su važni za nivo energije i zdravlje mozga.

Odlično se slaže s drugim zdravim namirnicama

“Ovsena kaša je savršen temelj za druge zdrave namirnice, poput bobičastog voća, jogurta, orašastih plodova i sjemenki”, predlaže Sauceda.

“Možete da je pretvorite i u slano jelo, dodavanjem jaja i povrća”, dodaje za Parade.

Vjerojatno jedna od najboljih činjenica povezana s ovsenom kašom je njena povoljnost i pristupačnost. Ovsena kaša je jeftinija od nekih drugih namirnica za doručak, a ujedno je vrlo zdrava.

Nedostaci ovsene kaše

Uprkos brojnim prednostima, ovsena kaša nije za svakoga.

“Osobe s probavnim smetnjama, poput sindroma iritabilnih crijeva ili upalnih bolesti crijeva, trebale bi da ograničie unos ovsene kaše zbog moguće osjetljivosti na previše vlakana”, ističe Sauceda.

Tokom zime organizam je podložniji različitim vrstama prehlade i gripa i zato je važno obratiti posebnu pažnju na ishranu.

Među prirodnim proizvodima sa brojnim blagotvornim dejstvima izdvaja se med. Jedno od najpoznatijih svojstava meda je njegovo djelovanje kao prirodnog antibiotika.

Kašika meda dnevno može ojačati imunitet i pomoći u prevenciji bolesti poput upale grla, bronhitisa i drugih respiratornih funkcija.

Med je poznat po svom umirujućem djelovanju na grlo i disajne puteve.

Smanjuje iritaciju grla, ublažava kašalj i pomaže u bržem oporavku od prehlade.

Posebno je efikasan kada se pomeša sa toplom vodom i limunom jer zajedno sa ovim sastojcima pomaže u smanjenju simptoma prehlade.

Pored toga, med je bogat antioksidansima, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa u telu. Ovi molekuli pomažu u jačanju imunološkog sistema, što je ključno za održavanje zdravlja tokom zime.

Antioksidansi u medu kao što su flavonoidi i polifenoli mogu smanjiti upalu i spriječiti oštećenje ćelija, čime se tijelo bolje priprema za borbu protiv virusa i bakterija.

Takođe, med može smiriti želudac i ublažiti probleme kao što su gorušica i loše varenje. Zbog činjenice da se tokom zime jede više teške hrane, med može biti odličan za ublažavanje ovih tegoba.

Mnogi ljudi zimi pate od nesanice ili lošeg kvaliteta sna, što može biti posljedica stresa, hladnoće ili drugih faktora.

Kašičica meda prije spavanja može pomoći da se opustite i pripremite tijelo za miran san, što je veoma važno za oporavak organizma,

​WhatsApp dodaje četiri nove funkcije za audio i video pozive kako za korisnike aplikacije putem mobilnog telefona tako i za korisnike putem desktop računara.

WhatsApp pruža mogućnost korisnicima da izaberu određene učesnike dok započinju grupni poziv. Nova funkcija bi trebalo da bude od koristi posebno kada se planiraju zabave ili prezentacije i postoji potreba da se informiše veći broj učesnika.

Tokom ove godine WhatsApp je dodao noćni režim i efekte video poziva. Ova funkcija je sada proširena i korisnici mogu da biraju širok spektar efekata.

WhatsApp je poboljšao i kvalitet video zapisa.

Uvedene su i promjene pozivanja za desktop korisnike. Kada se otvori WhatsApp na desktopu i kliknu na karticu za poziv, pojavljuje se sve što je potrebno da se započne poziv. Kreiranje veze za poziv je jednostavnije i moguće je da se doda direktni broj.

WhatsApp je dodao i novu funkciju indikatora kucanja kako bi se poboljšalo četovanje u realnom vremenu. Riječ je o novim vizuelnim znakovima koji će korisnici vidjeti kada druga osoba kuca u četu, umjesto vizuelnog prikaza “pisanje” u ličnim razgovorima i grupnim razgovorima, prenosi “PCpress”.

Ukoliko ste u potrazi za prirodnim lijekom protiv kašlja preporučujemo vam da probate ovaj. Sastojci su potpuno prirodni i dostupni svima.

Biće vam potrebna narandža, prstohvat soli, vrlo malo kurkume i med.

Narandžu presijecite tako da joj skinete gorni poklopac, malo je izdubite i stavite na ringlu koju ste prethodno zagrijali.

Kada počne da se puši dodajte u nju prstohvat soli i malo kukrume i promiješajte unutrašnjost.

Nakon što se malo sjedini skinite sa šporeta i dodajte kašiku meda, a zatim ponovo dobro promiješajte unutrašnjost i dobro je izbockajte viljuškom.

Dobićete smjesu koju možete konzumirati naredna dva dana.

Klinomanija je psihološki poremećaj koji se karakteriše prekomjernom i neobuzdanom željom za ležanjem u krevetu i provođenjem vremena u postelji. Osobe koje pate od klinomanije često imaju snažnu potrebu da ostanu u krevetu, čak i kada to nije nužno zbog fizičkog umora ili bolesti.

Ovaj poremećaj može biti povezivan s depresijom, anksioznošću ili drugim mentalnim i emocionalnim problemima. Osobe sa klinomanijom često izbjegavaju svakodnevne aktivnosti, obaveze i društvene interakcije, jer osjećaju da im je potrebno mnogo vremena u krevetu.

Klinomanija nije isto što i prosto uživanje u odmoru, već se smatra patološkom potrebom koja može ometati normalan život i funkcionalnost osobe. Ako osoba sa klinomanijom ne potraži pomoć i ne liječi uzrok poremećaja, ovo stanje može dovesti do ozbiljnih problema u životu, kao što su smanjenje produktivnosti, problemi u odnosima i opšte pogoršanje mentalnog zdravlja, piše City magazin.

Klinomanija nije poremećaj koji je specifično “otkrio” jedan pojedinac, jer nije toliko široko priznat kao zvanična dijagnoza u psihijatrijskoj literaturi. Ipak, ovaj pojam je bio korišćen u 19. vijeku, kada su se psihijatri i psiholozi počeli baviti različitim vrstama ponašanja koje mogu biti označene kao patološke sklonosti ili poremećaji.

Klinomanija se ponekad spominje u kontekstu drugih psiholoških ili mentalnih stanja, kao što su depresija, anksioznost ili fobije. Iako nije prepoznata kao samostalni poremećaj u modernim dijagnostičkim klasifikacijama poput DSM-5 (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders), termin klinomanija je korišćen da opiše pretjeranu i patološku potrebu za ležanjem ili ostajanjem u krevetu.