Kategorija: Život

Kako prepoznati toplotni udar i zaštititi se tokom velikih vrućina

Visoke temperature koje traju danima mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje. Toplotni udar je opasno stanje koje može dovesti do otkazivanja organa, pa čak i smrti, ako se ne prepozna i ne reaguje na vrijeme.

Manje poznati simptomi

Pored uobičajenih znakova poput visoke tjelesne temperature (40°C i više), crvene, vruće i suhe kože, postoji i niz manje očiglednih simptoma. Jedan od njih je promijenjeno ponašanje – zbunjenost, nerazgovijetan govor ili razdražljivost.

Ljekar opšte prakse i klinički savjetnik u The Independent Pharmacy, Donald Grant, naglašava da je važno znati na šta treba obratiti pažnju:

“Simptomi toplotnog udara uključuju visoku tjelesnu temperaturu, promijenjeno ponašanje, mučninu, ubrzan rad srca i glavobolju. Izbjegavanje dugotrajnog izlaganja suncu i kontrola unosa tečnosti najučinkovitiji su načini da se smanji vjerovatnoća pojave ovog opasnog stanja”, rekao je.

Prevencija je ključ

Grant ističe da korišćenje kreme za sunčanje i nošenje odgovarajuće odjeće može pomoći u rashlađivanju tijela i sprječavanju pregrijavanja.

“Krema za sunčanje je neizostavna uoči toplotnog talasa jer pomaže u sprječavanju opekotina od sunca i toplotne iscrpljenosti. Kremu treba nanijeti svakih dva sata”, objasnio je.

Takođe, lagana i široka odjeća može poboljšati sposobnost tijela da reguliše toplotu i održi sigurnu temperaturu. Nošenje šešira i sunčanih naočara dodatno štiti glavu i oči, pomažući tijelu da ostane rashlađeno.

Oprez zbog dehidracije

Izbjegavanje dehidracije je od ključnog značaja jer može dovesti do toplotne iscrpljenosti, blažeg oblika bolesti izazvane toplotom, koja može prerasti u toplotni udar ako se ne liječi.

“Simptomi dehidracije uključuju vrtoglavicu, pojačanu žeđ, suha usta i tamnožuti urin. Do toga može doći usljed nedostatka tečnosti i prekomjernog znojenja. Zbog toga je važno boraviti u hladu i unositi dovoljno tečnosti kako bi se izbjegla dehidracija”, poručio je dr Grant.

Ako neko pokazuje znakove toplotne iscrpljenosti ili toplotnog udara, treba ga odmah premjestiti na hladno mjesto i pomoći mu da se rashladi i unese tečnost.

(Izvor vijesti: B92)

Ljetna sezona ne može da prođe bez sočne, slatke lubenice, ali kako da budete sigurni da ćete izabrati onu pravu?

Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako da prepoznate savršeno zrelu lubenicu koja će biti zvijezda svakog vašeg piknika ili poslije porodičnog ručka.

1. Pogledajte mrlju od ležanja

To je mjesto gdje je lubenica ležala na zemlji. Zrela lubenica ima kremasto žutu ili narandžastu mrlju. Ako je ta fleka bijela – plod vjerovatno nije dovoljno zreo.

2. Kucnite je – treba da “odzvanja”

Lagano tapnite lubenicu dlanom. Ako čujete dubok, šupalj zvuk – to je dobar znak da je lubenica puna soka. Tup zvuk može da znači da je prezrela ili suva.

3. Obratite pažnju na oblik i veličinu

Bira se simetrična lubenica, bez udubljenja, pukotina ili mekih dijelova. Srednje veličine su često najslađe.

4. Pogledajte boju kore

Zrela lubenica ima tamnozelenu koru i mat površinu. Ako je kora sjajna, vjerovatno još nije sazrela.

5. Mrežaste linije i ožiljci

Smeđe mrežaste linije, koje podsjećaju na ogrebotine, pokazuju da je plod dobro oprašen i da bi mogao biti naročito sladak.

6. Težina je važna

Podignite lubenicu – ako je teža nego što izgleda, to znači da je puna vode, a to je upravo ono što želite.

*Na pijaci ili u supermarketu, ovi savjeti pomoći će vam da odaberete lubenicu koja će vas rashladiti, osvježiti i oduševiti svojim ukusom.

Postoji trenutak u ljetu kada kajsije dostignu vrhunac zrelosti – postaju slatke, sočne, mirišu na sunce i djetinjstvo. Taman mekane pod prstima, pune soka koji obećava savršeni zalogaj. I baš tada dolazi pravi trenutak za galetu – onu rustičnu, nepretencioznu ljepoticu među kolačima.

Galeta ne traži precizno razvlačenje kora, savršeno slaganje slojeva ni sate u kuhinji. Dovoljno je par kajsija, malo putera, mrvica šećera i jedno tijesto koje se grli sa voćem dok se sve na kraju ne pretvori u sočan, mirisan desert koji vas vraća u djetinstvo.

Hrskave ivice, karamelizovani voćni sokovi koji cure niz ivicu, i ona prva parčad koja nestaju odmah po vađenju iz rerne. Ovo je desert koji ne zahtijeva vrijeme ni vještinu – samo uživanje.

Vrijeme pripreme: oko 100 minuta

Sastojci:

Za tijesto:

250 g brašna
150 g hladnog putera (isječenog na kockice)
2 kašike šećera
1 prstohvat soli
4-5 kašika hladne vode (po potrebi)

Za fil:

8-10 kajsija
2 kašike šećera
1 kašika gustina (ili griza)
1 kesica vanilin šećera ili nekoliko kapi ekstrakta vanile
malo limunovog soka

Za posipanje:

1 jaje za premazivanje
malo smeđeg šećera
Priprema:

Priprema tijesta:

U činiji pomiješati brašno, šećer i so. Dodati hladan puter i rukama utrljavati dok se ne dobiju sitne mrvice. Postepeno dodavati hladnu vodu, dok se tijesto ne poveže. Formirati disk, umotati u foliju i staviti u frižider minimum 30 minuta.

Priprema fila:

Kajsije isjeckane na kriške izmješati sa šećerom, gustinom, vanilom i malo limunovog soka. Ostaviti da odstoji dok se tijesto hladi.
Sastavljanje galete:

Ohlađeno tijesto razvući u krug (prečnik oko 30 cm) na papiru za pečenje. Po sredini tijesta rasporediti kajsije, ostavljajući oko 5 cm slobodne ivice. Slobodna ivica tijesta preklapati prema sredini preko voća, stvarajući nepravilne ivice. Premazati ivice umućenim jajetom i posuti smeđim šećerom za hrskavost.

Pečenje:

Peći u prethodno zagrijanoj rerni na 190 stepeni oko 35-40 minuta, dok tijesto ne porumeni, a voće pusti sok

(Izvor vijesti: 24Sedam)

Mrlje na zidovima mogu lako pokvariti izgled svakog prostora, a farbanje često donosi dodatne troškove i napor.

Srećom, postoji jednostavan domaći trik koji će vam pomoći da uklonite tvrdokorne mrlje brzo i efikasno, bez potrebe za krečenjem.

Mrlje na zidovima često predstavljaju pravu noćnu moru u održavanju domaćinstva, a njihovo uklanjanje može biti zahtjevan i skup posao.

Ipak, postoji jednostavno i efikasno rješenje koje možete napraviti sami kod kuće, koristeći sastojke koje vjerovatno već imate u svojoj kuhinji.

Riječ je o domaćem rastvoru napravljenom od alkohola, alkoholnog sirćeta, deterdženta i sode bikarbone, koji lako uklanja tvrdokorne mrlje i osvježava zidove bez potrebe za ponovnim farbanjem.

Kako pripremiti rastvor?

Potrebno je pomiješati 100 ml alkohola (70%), 50 ml alkoholnog sirćeta i 2 kašike deterdženta. Nakon toga, postepeno umiješajte kašiku sode bikarbone, pri čemu će rastvor početi da se pjeni – što je sasvim normalno. Dobro promiješajte da bi se svi sastojci sjedinili.

Kako koristiti?

Umočite sunđer (najbolje žutu stranu) u rastvor i nježno trljajte mrlje na zidu. Već tokom pranja primijetićete kako tvrdokorne mrlje polako blijede. Nakon čišćenja, obrišite zid vlažnom krpom kako biste uklonili ostatke rastvora.

Zašto ovaj rastvor djeluje?

Alkohol i sirće djeluju dezinfekciono i pomažu u rastvaranju nečistoće, dok deterdžent uklanja masnoće, a soda bikarbona nježno uklanja mrlje bez oštećenja boje ili zida.

Dodatni savjeti za očuvanje zidova

Da bi zidovi što duže ostali čisti, preporučuje se redovno održavanje – barem jednom mjesečno brisanje vlažnom krpom i blagim deterdžentom. Takođe, korisno je postaviti zaštitne folije na mjesta najizloženija prljavštini, kao i birati boje za zidove koje su perive i otporne na mrlje.

(Izvor vijesti: Krstarica)

Visoke temperature i toplotni talasi postaju sve češći i opasniji, a osim što treba piti dovoljno vode i izbjegavati fizičku aktivnost na suncu, važno je znati da neki lijekovi mogu dodatno ugroziti zdravlje po vrućinama.

Određeni medikamenti mogu otežati sposobnost tijela da reguliše temperaturu, što povećava rizik od toplotnog udara, dehidracije i nesvjestice.

1. Lijekovi za snižavanje krvnog pritiska

Osobe koje koriste lijekove za regulaciju krvnog pritiska, kao što su ACE inhibitori, beta-blokatori i blokatori kalcijumskih kanala, trebaju biti posebno oprezne,.

Ovi lijekovi mogu:

• Smanjiti sposobnost tijela da se rashlađuje znojenjem,
• Smanjiti osjećaj žeđi, pa osoba ne unosi dovoljno tečnosti,
• Povećati rizik od naglog pada pritiska i nesvjestice, posebno kada se izlazi na vrućinu iz hladnog prostora.

Zato je važno da osobe koje piju ovu terapiju redovno prate unos vode, izbjegavaju direktno sunce i prate eventualne simptome poput vrtoglavice, umora ili glavobolje.

2. Antidepresivi i lijekovi za psihička stanja

Lijekovi koji se koriste za liječenje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje ili psihoza mogu ometati prirodnu termoregulaciju tijela. Mogu izazvati:

• Povećano znojenje ili, u nekim slučajevima, otežano znojenje,
• Povišenje tjelesne temperature,
• Ubrzan rad srca i nemir.

Zbog toga ljudi koji uzimaju ovu vrstu terapije trebaju redovno boraviti u rashlađenim prostorijama i izbjegavati napore na suncu, jer njihov organizam teže prepoznaje i reaguje na toplotu.

3. Lijekovi protiv alergija i za spavanje

Antihistaminici – lijekovi koji se često koriste za sezonske alergije, ali i kao pomoć pri spavanju – mogu ometati rad znojnih žlijezda.

Kada znojenje izostane, tijelo se ne može prirodno rashladiti, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do tzv. toplotnog udara.

Oni koji koriste ove lijekove tokom ljeta treba da:

• Ograniče izlaganje suncu,
• Piju više vode nego inače,
• Razmisle o alternativnim terapijama u dogovoru sa svojim ljekarom.

Ako uzimate neku od navedenih terapija, važno je da se informišete o mogućim neželjenim reakcijama tokom toplih dana. Uvijek je dobro konsultovati se s porodičnim ljekarom ili farmaceutom – naročito ako primijetite bilo kakve neuobičajene simptome.

Zdravlje treba biti prioritet, a dobra priprema može spriječiti ozbiljne komplikacije tokom ljetnih vrućina.

(Izvor vijesti: Radiosarajevo)

Oblačenje za ljetne vrućine nije samo u tome da nosimo što manje odjeće. Naučnici i stilisti kažu da oblačenje za ljeto nije tako jednostavno i podrazumijeva promišljen izbor materijala, boja i kroja.

Kada temperatura poraste, mnogi ljudi osjećaju potrebu da se oslobode što više odjeće kako bi se rashladili.

Iako je tačno da ćemo oslobađanjem slojeva odjeće zadržavati manje toplote, izlaganje većeg dijela kože olakšava suncu da direktno zrači toplotu u naše tijelo – i povećava rizik od opekotina od sunca.

Takođe, ljetnji trend šorceva, malih ljetnjih majica, haljina bez rukava i leđa, ne odgovara svačijem stilu ili osjećaju udobnosti, niti su adekvatni za sve prilike. Umjesto toga, naučnici i stilisti se slažu da se radi o promišljenom izboru tkanina, kroja i boja.

Tkanine

Naučnici koji proučavaju vlakna i tkanine na molekularnom nivou kažu da je lan najhladniji izbor za ljetne vrućine. Prirodna vlakna dobro „dišu“, odvode znoj sa kože i omogućavaju mu da lako ispari.

Ipak, modni stilisti su podijeljenog mišljenja po pitanju lana. Pojedini smatraju da je odlična opcija, dok neki tvrde da jeste da će nas lan hladiti, ali da ćemo izgledati kao zgužvana papirna kesa za pet minuta. Zato preporučuju liocel – tkaninu napravljenu od piljevine drveta, koja se često naziva tensel – i koja nas hladi poput lana, ali bez gužvanja.

Takođe se preporučuje i plisirana pamučna tkanina koja je često tanka i prozračna, kao i sva prirodna vlakna, posebno bambus, koji ostaje hladan na sličan način kao lan. Dobro je potražiti i alternative teškim tkaninama poput teksasa – šambre, odnosno batist, dobra je alternativa za one koji vole teksas ili farmerke tokom ljeta.

Širok kroj

Široka odjeća omogućava veću cirkulaciju vazduha preko kože, što nas može rashladiti i učiniti da se osjećamo manje ljepljivo. Dobra vijest je, ističu stilisti, da je široka odjeća u modi – bez obzira na godine ili pol. Zato bi, na primjer, lanena košulja dugih rukava, šireg kroja, bila odličan izbor. Takođe, predimenzionirana košulja od organskih vlakana i široke pantalone. Široko ne znači da će loše da vam stoji, napominju stilisti.

I oblik rukava može biti od pomoći na vrućinama. Postoje različiti oblici rukava koji su širi od tradicionalnih krojeva, kao što su valoviti rukavi, balon rukavi i lepršavi. Ženama se preporučuju lepršavi odjevni predmeti kao što su maksi haljine ili haljine širokog kroja.

Boje

Poznato je da tamnija odjeća apsorbuje više toplote od sunca nego svjetlija. Zato stilisti preporučuju prelazak na svjetlije boje ljeti. Ljeto je stvoreno za kremaste, svijetle pastelne boje, bijelu, boju kože ili slonovače i hladnu plavu. Vatreno crvena može doprineti da se psihološki osjećamo toplije – modni savjet koji podržavaju i neka naučna istraživanja o vezi između percepcije boje i temperature.

Suština je, kažu stilisti i naučnici, da treba izabrati ljetnu garderobu u kojoj se osjećamo udobno na vrućini i u svojoj koži. To može značiti isprobavanje nove vrste tkanine ili odjeće sa širim krojem, ali to ne znači da morate da nosite nešto što vam djeluje neprirodno i neadekvatno.

(Izvor vijesti: RTS)

Toplotni talas nastavlja sei širom južne Evrope, a nije pošteđena ni Bosna i Hercegovina.

Vrhunac vrućina, s temperaturama i do 40°C u Francuskoj, Italiji, Španiji i Portugalu, očekuje se u idućim danima.

Toplotli talas zahvatio je i Hrvatsku, a očekuje se da će trajati sve do kraja sljedeće sedmice. U BiH visoke temperature najavljuju u sedmici koja je pred nama.

Uzrok vrućinama je fenomen poznat kao toplotna kupola.

Šta je toplotna kupola?

Toplotna kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg vazduha zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli vazduh, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis.

Međutim, snažan sistem visokog pritiska može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli vazduh da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.

Kako nastaje toplotna kupola?

Sistemi visokog pritiska u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.

“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, rekao je lani Grisogono.

Začarani krug

Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava vazduh iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani vazduh ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.

Visoki pritisak takođe spriječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplotnom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.

Primjeri toplotnih kupola

Jedan od ekstremnih primjera toplotne kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.

Toplotne kupole postajaće sve češće i trajnije

Razumijevanje toplotnih kupola ključno je za pripremu i odgovor na toplotne talase, koji će s klimatskim promjenama postajati sve učestaliji i intenzivniji.

Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change analizirala je toplotnu kupolu iz 2021. godine u zapadnoj Kanadi i SAD te zaključila da su klimatske promjene značajno povećale vjerovatnost takvih događaja. Prema toj studiji, ako globalne temperature porastu za 2°C iznad predindustrijske razine, toplotne kupole, poput one iz 2021., mogle bi se pojavljivati svakih deset godina.

“Veza između ekstremnih vrućina i prosječne temperature može se djelomično objasniti povratnom spregom između vlažnosti tla i atmosfere. Očekuje se da će se vjerojatnost ekstremnih vrućina sličnih onima iz 2021. godine povećati zbog općeg zagrijavanja, pojačane povratne sprege između vlažnosti tla i atmosfere te slabe, ali ipak značajno povećane vjerojatnosti cirkulacije slične toplinskoj kupoli”, pišu autori u sažetku.

Toplotne kupole već su postale vjerovatnije

Bulletin of the Atomic Scientists objavio je 2023. da su zbog klimatskih promjena toplote kupole postale pet puta vjerovatnije.

Klimatske promjene utiču na dinamiku atmosfere, uključujući promjene u obrascima visokog i niskog tlaka. Jači i trajniji sistemi visokog pritiska mogu dovesti do češćeg formiranja toplotnih kupola. Takođe, klimatske promjene mogu oslabiti mlazne struje, odnosno jet streams, što omogućuje sistemima visokog pritiska da duže ostanu na jednom mjestu.

Smanjenje reflektivnosti (albeda)

Kako se polarni ledeni pokrovi tope, a površine pokrivene šumama i travom zamjenjuju površinama poput asfalta i betona, reflektivnost Zemljine površine se smanjuje. Tamnije površine reflektiraju manje topline u svemir, odnosno apsorbiraju je više, zbog čega se vazduh iznad njih snažnije zagrijava. To, pak, može podstaknuti češće formiranje i duže trajanje toplotnih kupola.

Urbanizacija povećava vjerovatnost toplotnih kupola

Gradovi zbog urbanog toplotnog efekta dodatno pogoršavaju učinke toplotnih kupola. Beton, asfalt i drugi građevinski materijali apsorbiraju i zadržavaju više topline od livada i šuma, što može pojačati intenzitet toplotnih valova unutar urbanih područja.

Suša i smanjenje vlažnosti tla

Klimatske promjene takođe doprinose učestalijim i jačim sušama. Suho tlo i manjak vlage smanjuju mogućnost hlađenja površine kroz isparavanje, što opet pojačava učinak toplotnih kupola. Manjak vlage u vazduhu takođe smanjuje količinu oblaka, što omogućava da još više sunčeve energije dođe do tla i zagrije ga.

Trajanje toplotnih kupola

Toplotne kupole s klimatskim bi promjenama mogle postajati sve dugotrajnije.

Kako smo već naveli, klimatske promjene mogu uzrokovati slabljenje visinske struje i smanjenje razlike u temperaturama i pritisku između polarnih i tropskih krajeva jer se polarni krajevi zbog otapanja refleksivnog leda brže zagrijavaju.

To, pak, može uzrokovati sporije gibanje atmosferskih sistema, što znači da se sistemi visokog pritiska, koji stvaraju toplotne kupole, mogu duže zadržavati iznad određenih područja.
Produžene suše smanjuju količinu vlage u tlu, što dodatno stabilizuje visoki pritisak i omogućuje toplotnim kupolama da duže traju.

(Izvor vijesti: Nezavisne)