Brčanski penzioneri traže veću podršku

Uprkos činjenici da Brčko iz budžeta izdvaja znatno više sredstava za pomoć penzionerima u odnosu na sve druge dijelove BiH, predstavnici najstarije populacije smatraju da ima prostora i za dodatno budžetsko podizanje njihovog standarda.

“Uprkos izdašnim izdvajanjima iz brčanskog budžeta penzioneri i dalje veoma teško žive, odnosno jedva preživljavaju, što se odnosi na većinu od 4.800 naših članova“, kaže Spasoje Radonjić, sekretar Udruženja penzionera Republike Srpske Brčko, dodajući kako smatra da kriteriji za raspodjelu tih sredstava unutar penzionerskih kategorija nisu dobro urađeni.

Slična situacija je i sa oko 5.000 penzionera koji su naslonjeni na Fond PIO/MIO Federacije BiH, a egzistiraju u Brčkom.

“S obzirom na visinu budžeta Distrikta smatram da bi pomoć našim članovima u odnosu na do sada pruženu, trebala biti bar dva do tri puta veća i to u različitim sferama”, naglašava u ime penzionera PIO/MIO Federacije BiH za Brčko predsjednik Ismet Bešić.

Jasno je svima koji predstavljaju najstariju populaciju stanovništva u Distriktu da se kroz zajednički nastup, mogu izboriti i za veća prava, odnosno bolji životni standard svojih članova.

(Izvor: radiobrcko.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Podaci za 2023: Starosnih penzija više, invalidskih manje

U periodu januar-decembar 2023. godine Fond PIO Republike Srpske zaprimio je ukupno 27.936 zahtjeva za ostvarivanje i ponovno određivanje penzije.

Rješenje o ostvarivanju prava doneseno je za 16.079 osiguranika, što je 57,55% od broja podnesenih zahtjeva i predstavlja 276 slučaja ili 1,71% više ostvarenih prava nego u 2022. godini.

Kada se analiziraju ostvarena prava na godišnjem nivou uočljiv je nastavak pozitivnog trenda poboljšanja strukture korisnika prava, u smislu da od ukupno 16.079 ostvarenih prava 71,80% ili 11.545 su starosne, 8,63% ili 1.388 invalidske, dok je pravo na poro-dičnu penziju ostvarilo 19,56% ili 3.146 korisnik prava.

Ovakva struktura korisnika prava Fond PIO Republike Srpske svrstava u red najuspješnijih penzijskih fondova među državama nastalih na području bivše SFRJ, kao i približno samom vrhu među razvijenim državama Evropske unije.

Kada se sagleda struktura prava na nivou ukupnog broja svih korisnika prava od 282.671, sa 31.12.2023. godine starosnih penzija je 62,13% ili 175.616, porodičnih 25,41% ili 71.820, invalidskih 12,40% ili 35.064 i ostalih prava 0,06% ili 171 korisnik prava.

Kumulirana struktura korisnika prava našeg Fonda takođe bilježi pozitivan trend poboljšanja iz mjeseca u mjesec, što je veoma pozitivno za svaki penzijski sistem.

Glavni razlog pozitivnog trenda je da osiguranici sve duže rade, da raste broj osigu-ranika i da su dijagnostika i medicina veoma napredovali, pa samim time imamo sve veći procenat ostvarenih prava na starosnu penziju, dok se procenat ostavrenih prava na porodičnu i invalidsku penziju smanjuje.

Podijeli tekst sa drugima na:

215 KM minimalna mjesečna obaveza osiguranika u dobrovoljnom osiguranju

Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske saopštio je da je iznos od 215 KM minimalna mjesečna obaveza osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, a 107,5 KM za lica koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost u komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima.

Kako oni dodaju, lice koje nema obavezno osiguranje, može osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima da ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske ili Brčko distrikta, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i ako je starije od 15 godina i mlađe od 65 godina života.

– Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju stiče se podnošenjem zahtjeva, a utvrđuje ga Fond PIO svojim rješenjem. U Republici Srpskoj 31. decembra 2023. bio 1.291 aktivan osiguranik u dobrovoljnom osiguranju, odnosno bilo ih je 182 više nego na kraju 2022. godine. Osnovicu za obračun doprinosa za poljoprivrednike u 2024. godini predstavlja 30 odsto prosječne bruto plate u Srpskoj za prethodnu godinu, a iznos od 107,50 KM predstavlja minimalnu mjesečnu obavezu poljoprivrednika komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u ovoj godini – navodi se u saopštenju.

Njih u matičnoj evidenciji 31. decembra 2023. bilo je 1.988 aktivnih, što je za 283 više nego u 2022. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počinje isplata penzija povećanih za pet odsto

Isplata penzija za januar u Federaciji BiH, povećanih za pet posto, počet će danas, izvijestili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Upravni odbor Federalnog zavoda MIO/PIO donio je odluku o akontacijskom usklađivanju penzija u iznosu od pet posto.

U skladu s člankom 79. Zakona o MIO/PIO, akontacijsko usklađivanje primjenjuje se na sve penzije, počevši od 1.januara, osim penzija ostvarenih u 2024. godini, s izuzetkom najnižih i zajamčenih penzija.

U skladu s navedenim najniža penzija za januar 2024 godine, iznosi 565,18 KM, zajamčena 674,52, dok najviša penzija prema Zakonu o MIO/PIO, koji je bio na snazi do 1.marta 2018, iznosi 2.757,74 KM.

Najviša penzija prema važećem Zakonu do daljnjega ostaje 2.800 KM.

Također, korisnicima prava po Zakonu o službi u OS BiH, a koji su ostvarili penzije nakon 01.03.2018.godine, izvršit će se ujednačavanje penzija u visini od 29 posto, počevši od 01.01.2024.godine, sukladno odredbama Zakona o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u OS BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko sve može raditi u FBiH nakon odlaska u penziju?

Nije mali broj građana Federacije BiH koji su u nedoumci ko sve nakon što se penzioniše može raditi i primati penziju.

Većina ih je mišljenja da nakon penzionisanja mogu raditi samo oni koji su otišli u punu penziju. Tačnije, koji su kod penzionisanja imali ili 40 godina staža ili 65 godina života.

U Federalnom zavodu za mirovinski i invalidsko osiguranje rečeno je da je tako bilo do 9. maja 2023. godine.

Nakon presude Ustavnog suda FBiH od 9. maja 2023. godine, kojom su osporene dotadašnje odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, pravo biti u obaveznom osiguranju i istovremeno primati penziju imaju svi korisnici penzije, izuzev korisnika obiteljske penzije i penzije ostvarene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branitelja Domovinskog rata, pojašnjavaju za Faktor u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Raditi i primati penziju može i onaj ko je otišao u prijevremenu starosnu penziju, invalidsku, itd.

Na ovaj način će dolaziti i do promjene u ostvarenom stažu kod onih koji budu radili. Nakon minimalno šest mjeseci novog staža može se tražiti ponovni izračun visine penzije.

(Izvor: jabuka.tv | Foto: Freepik)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u BiH majstori preživljavanja

Najugroženija kategorija u Bosni i Hercegovini i dalje su penzioneri. Naročito oni koji primaju minimalne ili prosječne penzije.

Iako su od 2019. do danas rasle, svakodnevna poskupljenja dovela su do toga da životni standard nikada nije bio teži i da, kako sami kažu, moraju biti majstori preživljavanja, da bi izdržali mjesec dana, izvještava BHRT.

Esma Mukanović kaže, poput ostalih penzionera, primorana je kupovati oprezno, na akcijama i svaku marku dva puta prevrnuti.

“Dobro moram voditi računicu šta ćemo kupiti za jesti, treba platiti režije, jer bi u suprotnom odmah isključili sve. A hrana? Po mogućnosti. Drugo nema ništa” – kaže Esma Mukanović, penzionerka iz Bihaća.

Umjesto da penzionerske dane provode u miru, jedan dio po svoje obroke ide u Javnu kuhinju ili Restoran Dobre volje. Dobru volju od nadležnih ne dobijaju.

U Federaciji je prosječna penzija od kraja 2019. do danas porasla za 42,61 posto, u Republici Srpskoj nešto više.

U posljednje tri godine najviše su poskupjeli šećer, krompir, ulje, jabuke, hljeb, mlijeko… A nema gotovo nijednog proizvoda koji je za taj period pojeftinio.

“U ovom periodu je bilo pet vanrednih i pet redovna usklađivanja, ukupno 10. Zbir procenata povećanja penzija u ovom periodu od četiri godine je iznosio 44,81 odsto” – kaže Tihomir Joksimović, šef Kabineta direktora Fonda MIO RS.

Uz učestala poskupljenja – daleko je to od dovoljnog za život, kažu penzioneri.

“Januarska penzija najniža 565 KM. Ko je radio 40 godina imat će 664 KM. Ako to poredite s potrošačkom korpom, to je 21 odsto. Treba nam, dakle, pet penzija da bi potroška korpa bila zadovoljena. Kako žive penzioneri? Na škrge, veresiju, od akcija i od trgovine do trgovine” – kazao je za Huso Halilović, predsjednik Saveza Udruženja penzionera TK.

“Borim se samo da ne spadnem na to da moram nekome doći na vrata i kažem – ne mogu više”– dodaje Ramo Ogrešević, penzioner iz Bihaća.

Januarske penzije na njihovim računima donijet će tek nekoliko desetina maraka više. Potezi koje čine vlasti su, ocjenjuju, neprimjetni u odnosu na poteze onih koji dižu cijene. Odmor od sumorne svakodnevnice najčešće pronalaze na klupama. To je život ogromnog broja penzionera.

Neki kažu – primorani su i da rade dodatne poslove da bi preživjeli iako bi ustvari trebali da uživaju u plodovima dugogodišnjeg rada.

(Izvor: bhrt; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima za liječenje rekordnih 940.000 KM

U prostorijama Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje u Sarajevu, potpisan je Sporazum o kriterijima utroška i načinu realizacije dodjeljenih sredstava FZ PIO/MIO, kojim su Savezu udruženja penzionera u Federaciji BiH i Savezu županijskih udruga umirovljenika/penzionera u Federaciji BiH, dodjeljena sredstva u iznosu od 940.000,00 KM, za pomoć u rehabilitaciji i liječenju bolesnih i najugroženijih penzionera u specijaliziranim liječilišnim ustanovama Federacije BiH.

Sporazum je potpisan od strane direktora Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Halila Subašića, predsjednika Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redže Mehića i predsjednika Saveza županijskih udruga umirovljenika/penzionera u Federaciji BiH Ivana Kožula.

Savezi udruženja penzionera, dodjeljenja sredstva u iznosu od 940.000,00 KM, što predstavlja rekordan iznos sredstava predviđen u Finansijskom planu Federalnog zavoda za ovu namjenu do sada, koristit će na način i uz kriterije propisane svojim aktima, te po izvršenom korištenju,

Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje Mostar dostaviti će relevantnu dokumentaciju koja dokazuje korištenje usluga. Potpisivanje navedenog sporazuma predstavlja još jednu u nizu aktivnosti i mjera koje Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar, zajedno sa resornim ministarstvom, poduzima radi unapređenja cjelokupnog socijalnog položaja populacije penzionera, uz naglasak da će se u narednom periodu intenzivno nastaviti s daljim mjerama i aktivnostima koje će omogućiti svim osiguranicima i penzionerima što lakše i transparentnije korištenje usluga Federalnog zavoda.

(Izvor i foto: Fond MIO/PIO)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske među najuspješnijim u regionu

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske nastavljen je pozitivan trend povećanja učešća starosnih i smanjenja invalidskih penzija, a struktura korisnika prava svrstava ga među najuspješnije među državama nastalim na području bivše SFRJ.

“Kada se analiziraju ostvarena prava na godišnjem nivou uočljiv je nastavak pozitivnog trenda poboljšanja strukture korisnika prava, u smislu da od ukupno 16.079 ostvarenih prava 71,80 odsto ili 11.545 su starosne, 8,63 ili 1.388 invalidske, dok je pravo na porodičnu penziju ostvarilo 19,56 odsto ili 3.146 korisnik prava”, navodi se u saopštenju iz Fonda PIO.

Iz Fonda ističu da ih “ovakva struktura korisnika prava svrstava u red najuspješnijih penzijskih fondova među državama nastalih na području bivše SFRJ, ali i približno samom vrhu među razvijenim državama EU”.

“Glavni razlog pozitivnog trenda je da osiguranici sve duže rade, da raste broj osiguranika i da su dijagnostika i medicina veoma napredovali, pa samim time imamo sve veći procenat ostvarenih prava na starosnu penziju, dok se procenat ostvarenih prava na porodičnu i invalidsku penziju smanjuje”, ocjenjuju u Fondu.

Od 282.671 korisnika Fonda PIO Republike Srpske, na kraju prošle godine starosnih penzija je 62,13 odsto ili 175.616, porodičnih 25,41 ili 71.820, invalidskih 12,40 ili 35.064 i ostalih prava 0,06 odsto ili 171 korisnik prava.

U 2023. godini Fond je zaprimio 27.936 zahtjeva za ostvarivanje i ponovno određivanje penzije, rješenje o ostvarivanju prava doneseno je za 16.079 osiguranika, što je 57,55 od broja podnesenih zahtjeva i predstavlja 276 slučaja ili 1,71 odsto više ostvarenih prava nego u 2022. godini.

U saopštenju se dodaje da i kumulirana struktura korisnika prava Fonda bilježi pozitivan trend poboljšanja iz mjeseca u mjesec, što je veoma pozitivno za svaki penzijski sistem.

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li prodavnica “Treća dob” ima problema sa snabdjevanjem?

Prodavnica za najstariju populaciju “Treća dob”, koja djeluje u okviru Agrarnog fonda grada Trebinja, od osnivanja 2020. godine ostvarila je ukupan promet od 734.000 KM, od čega je Grad Trebinje subvencionisao oko 275.000 KM.

“Prodavnica za penzionere ‘Treća dob’ je uspješan projekat i zadovoljni smo poslovanjem tokom prethodne tri i po godine, jer smo omogućili određenom broju penzionera iz našeg grada da osnovne životne namirnice, mogu kupovati po nižim cijenama”, istakao je Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda.

Prema njegovim riječima u ovoj prodavnici osnovnim životnim namirnicama redovno se snabdijeva se oko 1.800 korisnika, dok je do sada, u saradnji sa udruženjima penzionera iz Trebinja izdato preko 2.500 kartica za kupovinu u ovoj prodavnici.

“Kada smo došli na ideju da se otvori ovakva prodavnica, razmišljali smo na koji način i kome je neophodna podrška i procijenili da su to kategorije penzionera čiji je iznos penzije od minimalne do visine prosječne penzije u RS. Tako smo definisali i pravilnik, po kome penzioneri koji primaju penziju u tom rasponu, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje kartice, koja se koristi prilikom kupovine”, rekao je on.

Dutina ističe da nema problema sa snabdijevanjem i da u svakom trenutnu kupci imaju mogućnost da kupe sve osnovne životne namirnice i u dovoljnim količinama.

“Imali smo određenih problema sa snabdijevanjem na početku rada, a za vrijeme pandemije korona virusa, kada nam niko od dobavljača nije mogao garantovati stabilnu isporuku zbog čestih promjena nabavnih cijena proizvoda”, istakao je Dutina, dodajući da od tada nikakvih problema u snabdijevanju nije bilo, te da u svakom trenutku imaju dovoljne količineproizvoda na zalihama.

Dutina napominje da u ovoj prodavnici nisu proširivali asortiman proizvoda, jer je prilikom pokretanja ovakve prodavnice zamišljeno da se osnovne životne namirnice, koje su neophodne svakom domaćinstvu mogu kupiti po subvencionisanim cijenama, a u odnosu na druge trgovačke objekte.

Prodavnica za penzionere “Treća dob” u Trebinju posluje od kraja 2020. godine i prvi je i jedini objekat ovakve vrste u Republici Srpskoj.

(Izvor i foto: trebinjedanas.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je Dom za stare dobro ili loše rješenje?

Neki ljudi moraju da stave svoje roditelje u domove za stara lica, budu prinuđeni na tako nešto, ali se sigurno dovijeka pitaju da li su učinili veliki grijeh. Neki misle da je to ok, a drugi ne.

Jedna poruka o tome je izazvala mnogo diskusije na društvenim mrežama.

“Rodiš djecu, mlada ostaješ udovica, sama ih školuješ, kupiš im kuće kad odrastu, one te poslije nedjelju dana bolesti strpaju u starački dom. Velike vjernice su, jedna monahinja, a druga inventar u crkvi. To je sudbina jedne žene. Ta žena je moja rođena tetka”, glasi tvit jednog korisnika koje je mnoge rastužio.

Njegova objava imala je veliki broj komentara, a mišljenja o ostavljaju roditelja u staračkim domovima su podijeljena.

“Sama ću otići u dom, čovjek na vrijeme treba da obezbjedi starost, a ne samo djecu i da im padne na leđa. Djeca treba da idu svojim životom i da se poštuju sa roditeljima”, glasi jedan komentar.

Sa druge strane ima i onih koji navode da ne treba da osuđujemo kćerke koje su to učinile, jer nije izneta pozadina priče.

“Joj kako je ovo diskutabilna tema… Teško je, ne znamo cijelu situaciju da možemo komentarisati. Ali recimo moji baba i djeda kada su pali u krevet, nije mi bilo teško da skuvam ili nešto da uradim za njih, ali kad sam pomislila na kupanje i presvlačenje pelena kunem se da za to nisam bila sprema”, navela je jedna korisnica, prenosi Stil.

Čovjek koji je podijelio ovaj tvit kaže da je jako ogorčen zbog svega.

“Moj brat i ja njegujemo našu majku, iako imam i dijete sa posebnim potrebama. Ni u ludilu je ne bih dao u dom”, dodao je on.

“Kao neko ko je radio kao njegovatelj nikada roditelje ne bih dala u dom. Bez obrzira što bi imala svu moguću njegu, da vi znate koliko oni pate”, navodi se u jednom od komenatara.

(Izvor: srpskainfo.com)

Podijeli tekst sa drugima na: