Maturanti Rudarske škole sreli se poslije pet decenija

Ivan je srednju Rudarsku školu završio prije pet decenija. Po završetku, upisao je fakultet u Zagrebu, gdje se kasnije i zaposlio.

Tokom tog perioda nije održavao kontakt sa školskim kolegama. Priča nam kako je vrijeme odnijelo svoje, svako od njih koračao je nekim svojim putem i ubrzo zaboravili su jedni na druge.

Međutim, uz pomoć društvenih mreža, povezao se sa svojim nekadašnjim prijateljima koji su danas uspješni ljudi i žive u čak i u dalekim zemljama poput Amerike, Australije, Novog Zelanda, Kanade i Njemačke.

Kaže da susret sa njima nakon pedeset godina ne može opisati riječima.

“Fali mi riječi to opisati. Ne mogu bolje reći, fali mi riječi kada vidite čovjeka nakon pedeset godina sa kojim ste bili u domu četiri godine, ili četiri godine sjedili u klupi, jednostavno fali riječi, ali jednom riječju emocionalno, vrlo emocionalno” navodi Ivan Galić.

Ivanov školski prijatelj Osman se nakon školovanja vratio u rodnu Brezu gdje je nastavio raditi kao rudarski tehničar.

Priča nam da je sa godinama zaboravio na svoje kolege, misleći da su i oni zaboravili na njega, i nije se nadao da će ih ponovo sresti.

“To je neopisivo. To je nešto što može čovjek poželjeti jednom u životu da se doživi, da se dogodi i teško da se ponovi. Mi ćemo nastojati da od sada pa nadalje se sastajemo svake godine, a nismo mogli do sada jer smo svi radili, nismo mogli od obaveza i posla” kazao je Osman Sirotanović.

Gledajući fotografije iz učeničkog doma i školskih klupa, bivši prijatelji odnosno maturanti prisjetili su se perioda jednog od najljepših perioda svog života. Istakli su da žale zbog brojnih okolnosti koje su dovele do prekida komunikacije tokom godina.

Ipak, izrazili su želju da se ponovo okupe naredne godine, a iz Građevinsko-geodetske škole poručeno je da su vrata škole uvijek otvorena za bivše učenike.

“Zaista jedan lijep događaj, mene su iznenadili ti učenici nekada Rudarske škole da obilježe pedesetu godišnjicu. Evo došlo su tu, posjedili, vratile se uspomene i sjećanja kada su oni bili u školskim klupama i to je zaista nešto što treba njegovati i poštovati. Naravno, ustupili smo im prostor i ponudili smo im saradnju za naredni period kada god žele da se podsjete školskih dana, da obiđu školu ali zaista nešto posebno“ rekao je direktor Građevinsko-geodetske škole Tuzla Kadrija Ibišević.

Maturanti su obilježavanje 50. godišnjice mature iskoristili i kao priliku da se prisjete kolega koji više nisu među živima, želeći da pomen na njih simbolično bude dio ovog susreta.

Sadašnjim učenicima i nekim novim generacijama, ovi iskusni rudarski tehničari, su poručili da poštuju svoje profesore i da obavezno čuvaju međusobne veze i poslije završetka školovanja, kako bi se i oni okupili na jednom ovakvom jubileju.

(Izvor vijesti. RTV Slon)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pripremite se na vrijeme, ne putujte van BiH bez “ino – obrazca”

Ukoliko planirate da ovo ljeto, ili u bilo koje doba godine otputujete van Bosne i Hercegovine potrudite se da obezbjedite “ino-obrazac” koji omogućava besplatnu hitnu medicinsku pomoć u stranim zemljama.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske saopštio je da za vrijeme boravka u inostranstvu osiguranici mogu da koriste zdravstvenu zaštitu o trošku Fonda u slučaju da im zatreba hitna medicinska pomoć i to u onim zemljama sa kojima BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju.

U Fondu su istakli da je važno da prije polaska na put osigurano lice od svog porodičnog doktora dobije uvjerenje o zdravstvenom stanju, odnosno o sposobnosti za put na osnovu kojeg nadležne poslovnice Fonda izdaju odgovarajući ino-obrazac, koji se ne naplaćuje.

“Potvrde o zdravstvenom stanju koje porodični doktori izdaju radi dobijanja ino-obrazaca se daju u okviru pregleda i od osiguranih lica može da se naplati samo participacija koja za prvi pregled doktora medicine iznosi 1,5 KM, odnosno dvije KM za prvi pregled doktora specijaliste”, pojasnili su u Fondu.

Ino-obrazac se, kada je u pitanju privremeni boravak u inostranstvu iz privatnih razloga, može izdati za period do 60 dana u toku jedne godine, sa kojim se osiguranik treba javiti zdravstvenom osiguranju zemlje u koju putuje, gdje će na osnovu njega dobiti odgovarajuću potvrdu koju će koristiti u slučaju da mu za vrijeme boravka u inostranstvu zatreba neodložna zdravstvena zaštita.

U slučaju plaćanja usluge moguća refundacija troškova

Sa ino-obrascem osiguranici Fonda za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu ne bi trebalo da plaćaju zdravstvenu uslugu ako im zatreba hitna, neodložna medicinska pomoć, a u slučaju da im se i pored ino-obrasca naplati hitna zdravstvena zaštita, osiguranici po povratku kući mogu da podnesu zahtjev za refundaciju troškova, uz prilog ino-obrasca.

Iz Fonda napominju da se ino-obrascem ne mogu pokriti troškovi ciljanog odlaska u inostranstvo radi liječenja, te da važi u onim zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva, odnosno koje imaju ugovore sa zdravstvenim osiguranjem zemlje u kojoj se boravi.

Sa kojim zemljama BiH ima sporazume

BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, NJemačkom, Italijom, Rumunijom, Belgijom, Češkom i Luksemburgom.

Osiguranici koji putuju u Poljsku, Slovačku i Veliku Britaniju imaju pokrivene troškove hitne medicinske pomoći, ali za ove zemlje Fond zdravstvenog osiguranja Srpske ne izdaje obrasce, jer je međunarodnim sporazumima drugačije regulisano.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionisani nastavnik napisao knjigu o rodnom mjestu

Svjetlo dana ugledala je knjiga pod nazivom “Čaplje – vrijeme, ljudi i događaji”, čiji je autor Ismet Kamerić, prosvjetni radnik u penziji, a treba istaći kako je ovo prva zvanična publikacija o ovome živopisnom selu koje je udaljeno nekoliko kilometara od Sanskog Mosta.

Kamerić je najveći dio svoga radnog vijeka, sve do početka rata, bio nastavnik, te je predavao u osnovnoj školi predmete istoriju i geografiju, a u poslijeratnom periodu bavio se privatnim poduzetništvom.

Kaže kako se godinama vodio mišlju da napiše knjigu o svome rodnom mjestu, a podatke i građu prikupljao je marljivo godinama.

Knjiga govori o značajnim istorijskim događajima na ovim prostorima, geografskim karakteristikama te o porodicama i ljudima koji su živjeli i žive na tim prostorima.

“Nikada niko ništa nije napisao o Čaplju i meni je bila želja da napišem knjigu te ostavim mladim generacijama pisanu uspomenu na zavičaj. Dugo sam godina radio na tome i nastojao sam da obuhvatim što više toga i da pišem jedino istinu”, kaže Kamerić.

Dodaje kako su različite interpretacije o tome kako je Čaplje dobilo svoj naziv, a autor se i tom temom bavio u svojoj knjizi.

“Selo je naziv dobilo po pticama, čapljama, koje su se gnijezdile na poljanama i barama pored rijeke Sane, a prvi put se naziv sela pominje u jednom istorijskom dokumentu iz 13. vijeka”, kaže Kamerić.

Izdavač ovog vrijednog djela koje predstavlja značajan doprinos lokalnoj publicistici je lokalna izdavačka kuća “Kalem”, čiji vlasnik Semir Hasić naglašava trud i napor autora da prikupi značajnu količinu dokumentarističke građe.

Iako je knjiga tek izdata, već sada postoji veliko interesovanje za nju, a u narednom periodu planira se njena promocija, najprije u samom Čaplju, a potom u Sanskom Mostu i drugim mjestima.

(Izvor vijesti: Nezavisne novine)

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO najefikasniji, najveći problem potvrde o stažu

Najveći problem koji Fond PIO Republike Srpske ima kada je riječ o rješavanju zahtjeva za penzionisanje je nepotpuna dokumentacija, posebno potvrda o stažu korisnika koji su određeni period radili van teritorije Republike Srpske, bilo u FBiH ili 22 druge države sa kojima Fond ima potpisan ugovor.

“Na svaku potvrdu staža od bivših šest republika SFRJ uključujući i Austriju, mi u prosjeku odgovaramo za 7,16 dana, a prema nama Makedonija 160 dana, Srbija 104 dana. Mi Crnoj Gori odgovorimo za četiri dana, a oni nama za 124 dana”, rekao je Milić.

Trenutno, od preko malo više od 1.930 zahtjeva u Fondu PIO na potvrdu staža čeka 1745 slučajeva.

“Mi praktično ne možemo raditi”, rekao je Milić, dodajući da se nada da će sa fondom iz Slovenije od sljedeće godine početi digitalna razmjena tih potvrda.

On je rekao da je predložio i da zagovara da se između fondova uvede potpuno elektronsko poslovanje tako da u papirnoj formi više niko nikome ništa ne šalje, što će značiti velike uštede.

“Ti spisi budu po pola metra u faskciklama i nadam se da to neće biti potrebno. O uštedi vremena i efikasnosti mislim da ne treba ni govoriti”, rekao je Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjsku rehabilitaciju iskoristila trećina penzionera

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović rekao je da je do sada besplatnu banjsku rehabilitaciju koristila jedna trećina od 4.300 penzionera koliko ih ima pravo ove godine.
Trifunović, koji je prisustvovao sjednici Skupštini Udruženja penzionera Novi Grad, rekao je da je u protekih pet godina na besplatnu banjsku rehabilitaciju upućivano po hiljadu penzionera.

“Zahvaljujuću sredstvima iz kabineta predsjednika Republike Srpske u iznosu milion KM, sredstvima iz kabineta premijera Radovana Viškovića od 500.000 KM i uz redovna sredstva Ministarstva rada i boračko- invalidske zaštite – 700.000 KM, ove godine besplatnu banjsku rehabilitaciju imaće 4.300 penzionera”, rekao je on.

Trifunović kaže da penzioneri borave u banjama s kojima Udruženje penzionera ima ugovor – “Vrućica” Teslić, “Vilina vlas” Višegrad, “Mlječanica” Kozarska Dubica, “Dvorovi” Bijeljina, “Kulaši” Prnjavor, i “Terme” Laktaši.

On je napomenuo da su penzionerima u Republici Srpskoj od početka godine penzije ućevane za šest odsto te objasnio da se radi o redovnom usklađivanju sa porastom plata i potrošačkih cijena.

Opštinska udruženja u izborima

“Očekujemo da će u trećem kvartalu doći do vanrednog povećanja kako je postignut dogovor sa Vladom Republike Srpske”, rekao je on.

Trifunović kaže da se u opštinskim udruženjima penzionera održavaju izborne skupštine te da će u avgustu biti održani izbori u republičkom udruženju.

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da Udruženje penzionera u Novom Gradu radi ozbiljno i odgovorno.

“Zajedno dogovaramo aktivnosti. Sve što dogovorimo bude relaizovano tokom godine”, rekao je on.

Zgonjanin dobio novi mandat

Za predsjednika Udruženja penzionera Novi Grad danas je ponovo izabran Nedeljko Zgonjanin koji je rekao da je ove godine planirano više aktivnosti.

“Jedna od značajnih aktivnosti je banjska rehabilitacije. Ove godine besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju po programu Vlade Republike Srpske u banjama `Mlječanica` i `Vrućica` koristilo je 96 penzionera iz Novog Grada”, rekao je on.

Zgonjanin kaže da je još 35 penzionera sedam dana boravilo u Banji Mlječanica, opština Novi Grad platila je 60 iznosa, a korisnici 40 odsto.

Udruženje penzionera korisnicima je obezbijedilo besplatan prevoz u banje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri jedva preživljavaju, a vara ih ko stigne

Naši najstariji sugrađani sve češće su na meti prevaranata, koji na razne načine pokušavaju da se okoriste o penzionere. Tako, lažni medicinira obigravaju oko njihovih kuća, nastojeći da ih premuntaju da kupe neki skup uređaj koji im, međutim, u pogledu poboljšanja zdravstvenog stanja nimalo neće pomoći.

Ranije su mahom nudili „čudotvorne“ fotelje masažere, koje su lakovjerni penzioneri plaćali i po nekoliko hiljada KM. Nastojeći da ih ubijede u njihovu „djelotvornost“, prevaranti su išli tako daleko da su u restoranima, tokom prezentacije, palili lijekove?! Na taj način su „dokazivali“ da lijekovi nisu djelotvorni, te da će sve zdravstvene muke kupovinom pomenutih stolica biti kao rukom odnesene.

Za prevaru nude i “poklone”

Da bi ih namamili u zamku, prevaranti su penzionerima nudili poklone u vrijednosti od 150 KM.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora i nedavno su upozorili na prevare čija su meta penzioneri.

“Na području BiH sve češće se bilježe slučajevi u kojima lažni medicinski radnici obilaze domove penzionera i nude skupe uređaje sumnjive medicinske vrijednosti. Iako dolaze iz formalno registrovanih firmi, njihov način rada je manipulativan i duboko neetičan – koriste povjerenje, slabost i samoću najstarijih sugrađana”, naglasili su iz „Dona“, objasnivši kako prevara izgleda.

“Prodavci dolaze u kuće starijih osoba, predstavljaju se kao medicinski radnici ili terapeuti i nude “čudotvorne” uređaje za razne zdravstvene tegobe. U stvarnosti, riječ je o nestručnoj opremi koja nije medicinski odobrena, a cijene dostižu i do nekoliko stotina KM. Mnogi penzioneri, nadajući se poboljšanju zdravlja ili jednostavno vođeni osjećajem da im je neko posvetio pažnju, pristanu na kupovinu. Kasnije, bez ikakve koristi od kupljenog uređaja, ostaju i finansijski oštećeni i emotivno razočarani” ,  upozoravaju iz ovog udruženja.

Pitaju se odakle ovim firmama brojevi telefona penzionera, ko trguje sa našim zdravljem, ko profitira i ko dozvoljava da se neki od njih predstavljaju kao “medicinski radnici”.
Naglašavaju da bi ovaj problem mogao biti riješen, i to uvođenjem sistema “Pomoć u kući”.

“Riječ je o organizovanim redovnim posjetama gerontodomaćica, koje bi pružale ne samo praktičnu pomoć, već i bili važna karika u prevenciji ovakvih prevara”, poručuju iz „Dona“.

Prevaranti su penzionerima prodavali i dušeke po nevjerovatnih 531 KM, a uz to su im na poklon nudili i jorgan kojim su, nakon prevare, samo mogli da se pokriju po glavi naredna 24 mjeseca, koliko su morali da otplaćuju rate.

Fond PIO više puta upozoravao na prevare

Prodavali su im svakojake masažne podloge, deke, fotelje, kade i razne druge masažere, čije se cijene kreću od 900 do čak 4.500 KM.

Iz Fonda PIO više puta su se oglašavali i ograđivali od nepoznatih osoba koje su telefonom zvale penzionere u Srpskoj, predstavljajući se kao radnici ovog fonda. Takođe, u više navrata upozoravali su penzionere da budu obazrivi i da ne nasijedaju na prevare.

A pozivaoci su tvrdili da su korisnici “osvojili poklon bonove” ili da imaju mogućnost “ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja lijekova”.

“Radi se o pokušaju prevare, zbog čega je potreban oprez. Mi ne organizujemo ovakve vrste akcija i ne kontaktiramo korisnike na ovaj način. Ukoliko dobijete sličan poziv ili poruku, predlažemo vam da to prijavite policiji”, poručili su iz Fonda PIO.

Upozorili su penzionere i da ne dijele lične podatke nepoznatim osobama, te da ne nasjedaju na obećanja o navodnim nagradama ili olakšicama.

(Izvor vijesti: Infoprijedor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pošte Srpske upozoravaju na prevaru, čuvajte se!

Ponovo je došlo do onlajn zloupotrebe naziva i logotipa, kao i usluga poštanskog operatera Pošta Srpske, kroz poruke putem imejla, SMS-a i aplikacija za razmjenu poruka (kao što su Viber i Whatsapp).

Kako navode iz Pošta Srpske, slanjem obmanjujućih imejl i SMS poruka ili putem telefonskih poziva, prevaranti se predstavljaju kao poštanski operateri kako bi dobili informacije koje će iskoristiti radi sticanja materijalne dobiti, obično u vezi sa vašim ličnim podacima i brojevima bankovnih kartica.

“Pošte Srpske od svojih korisnika ne traže onlajn plaćanje za realizaciju dostave pošiljki.Pošte Srpske su preduzele pojačane mjere zaštite kako bi smanjile rizike za korisnike svojih usluga, te ukoliko dobijete sumnjiv imejl, SMS ili poruku na aplikacijama za četovanje koje tvrde da dolaze od Pošta Srpske ili otkrijete veb lokaciju sa oznakama Pošte Srpske koja vam djeluje sumnjivo, molimo vas da to prijavite na: [email protected]”, navode oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stanovnici u BiH žive kraće od Hrvata i duže od Srba

Stanovnici Bosne i Hercegovine žive 0,7 godina kraće od svojih komšija u Republici Hrvatskoj, ali i 2,7 godina duže od stanovnika Srbije, pokazalo je istraživanje prosječnog životnog vijeka stanovnika evropskih država iz 2023. godine.

Prema podacima ovog istraživanja, stanovnici Bosne i Hercegovine u prosjeku žive 77,9 godina. Isti podaci pokazuju da se u Republici Hrvatskoj u prosjeku živi 78,6 godina, a u Srbiji 75,2 godine.

Razlike između BiH i Evrope

Prosječni životni vijek Slovenaca popeo se na 82 godine, dok Crnogorci žive svega 73,8 godina.

Među vodećim zemljama po dužini prosječnog životnog vijeka nalaze se Italija (83,8), Švedska (83,4), Francuska (83,1) i Norveška (83,1), što potvrđuje da zapadnoevropske zemlje i dalje prednjače kada je riječ o kvalitetu života. S druge strane, najniži životni vijek bilježe Moldavija sa 71,2 godine, Bugarska sa 71,9, Sjeverna Makedonija sa 73,2, te Rusija i Ukrajina sa 73,2 i 73,4 godine.

Kada je riječ o globalnom prosjeku očekivanog životnog vijeka, stanovnici Bosne i Hercegovine nalaze se otprilike na sredini liste. Prema podacima Ujedinjenih nacija, među zemljama sa najdužim životnim vijekom prednjače Monako (87,01), potom Hongkong (85,83), Makao (85,51), Japan (84,95), Lihtenštajn (84,77), Švajcarska (84,38), Singapur (84,27), Italija (84,20), Vatikan (84,16) i Sjeverna Koreja (84,14).

Na drugom kraju UN-ove liste nalaze se zemlje sa najkraćim životnim vijekom: Čad (53,68), Nigerija (53,87), Lesoto (54,91), Srednjoafrička Republika (55,48), Južni Sudan (56,51), Somalija (57,35), Esvatini (57,71), Namibija (59,93), Gvineja (59,55) i Mali (69,03).

Ranije objavljene studije pokazuju da dugovječnost zavisi od tri glavna faktora: genetike, pola i načina života. Način života uključuje elemente kao što su higijena, ishrana i fizička aktivnost, kultura, lične navike (poput pušenja i vrste zanimanja), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pa čak i stepen kriminala.

Životni standard i prilike

S obzirom na razlike među državama u većini ovih oblasti, nije iznenađenje da zemlje širom svijeta imaju različit očekivani životni vijek. Prema podacima Ujedinjenih nacija, globalni životni vijek u 2023. godini iznosio je 70,8 godina za muškarce i 76 godina za žene, odnosno u prosjeku 73,4 godine.

Očekivani životni vijek značajno varira od regiona do regiona, kao i od zemlje do zemlje. Tako se 2023. godine kretao od niskih 57,7 godina u zapadnoj Africi do visokih 82,7 godina u zapadnoj Evropi.

Važno je naglasiti da očekivani životni vijek iz godine u godinu raste. Tako je, na primjer, između 2000. i 2016. godine prosječni životni vijek na globalnom nivou porastao za 5,5 godina, a u pojedinim dijelovima Afrike čak za 10,3 godine.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), Bosna i Hercegovina je u posljednjih dvadesetak godina ostvarila značajan napredak u tri ključne oblasti indeksa ljudskog razvoja – životnom standardu, dužini života i pristupu obrazovanju.

Sažetak istraživanja pokazuje da stanovnici BiH danas u prosjeku žive gotovo godinu duže nego 2000. godine, školuju se više – za više od četiri godine, a zabilježen je i porast godišnjeg dohotka.

Sve to ovu zemlju svrstava približno na sredinu među državama koje su bile obuhvaćene istraživanjem.

Podijeli tekst sa drugima na:

Različiti uslovi u Srpskoj i FBiH za odlazak u invalidsku penziju

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

U Bosni i Hercegovini više od 90.000 penzionera ima pravo na isplatu invalidske penzije, a uslovi za ostvarivanje ovog prava zavise od toga u kojem je entitetu osiguranik zasnovao radni odnos.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH

Kada je riječ o Federaciji BiH, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisani su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Prema tim uslovima, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

Takođe, isto pravo stiče i ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.

Prema navedenom Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršenih 30 godina života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima ostvaren penzijski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali ne manje od jedne godine staža osiguranja.

Kada je riječ o računanju radnog vijeka, prema Zakonu o PIO Federacije BiH, osiguraniku koji je bio na redovnom školovanju i tim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22. godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25. godine ako je stekao visoku stručnu spremu.

Dakle, da bi mogao steći pravo na invalidsku penziju, osiguranik koji ima završenu srednju stručnu spremu i koji je navršio 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, mora imati penzijski staž u trajanju od 12 godina.

Visina invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija, a osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina.

Invalidska penzija u Republici Srpskoj

Kada je riječ o osiguranicima u Republici Srpskoj, u ovom entitetu, prema zakonu koji je na snazi, pravo na invalidsku penziju osiguranik može ostvariti na osnovu gubitka radne sposobnosti, koju utvrđuje tijelo vještačenja Zavoda za PIO Republike Srpske.

Ovo pravo se ostvaruje ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, nastalom prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Osiguranik u ovom entitetu ima pravo na invalidsku penziju i po navršenju 58. godine života ako mu se utvrdi smanjena radna sposobnost, s pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

Takođe, osiguranik kod koga je gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnim oboljenjem, ima pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža, a osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku penziju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja.

Iznos invalidske penzije utvrđuje se na isti način kao i za starosnu penziju, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plate i osnovice osiguranja na koje su plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

(Izvor vijesti: Večernji list)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za maj za 290.130 korisnika, za šta je obezbijeđeno 161,93 miliona KM u bruto iznosu.

Od ukupnog broja korisnika penzijskog fonda Republike Srpske 232.944 je u Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 penzionera.

Prosječna penzija iznosi 631,67 KM i čini 42,88 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM ili 43,27 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija je 946,41 KM, što čini 64,25 odsto od prosječne plate, a iznos najviše penzije je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u maju bio je 147,13 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za maj čine starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične 24,26, invalidske 11,98 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na: