Kategorija: Društvo

Pitanje penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine često izaziva nedoumice, posebno kada se govori o minimalnoj i zagarantovanoj penziji. Iako na prvi pogled slični pojmovi, njihova definicija i uslovi za ostvarivanje značajno se razlikuju. Evo šta trebate znati.

Šta je zagarantovana penzija?

Zagarantovana penzija pravo je osiguranika koji je ostvario punih 40 godina staža osiguranja, ali mu je penzija obračunata u manjem iznosu od one isplaćene u decembru 2016. godine, uz sva kasnija povećanja do dana ostvarivanja prava. Ovim osiguranicima se garantuje određeni iznos penzije kako bi se osigurao dostojanstven život u starosti.

Trenutno, prema važećim podacima, osiguranik koji je primao minimalnu platu i stekao 40 godina staža osiguranja, ima pravo na penziju od 684,48 KM mjesečno.

Šta je minimalna penzija?

Minimalna penzija se odnosi na osiguranike koji su navršili 65 godina života, ali nisu ostvarili punih 40 godina staža. Da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, moraju imati najmanje 15 godina staža osiguranja.

Osobe koje su tokom radnog vijeka radile za minimalnu platu neće primati penziju manju od 573,53 KM. Iako se ovaj iznos može činiti niskim, to je zakonski određeni minimum koji osiguranici mogu primiti ukoliko ne ispunjavaju uslove za zagarantovanu penziju.

Ko nema pravo na minimalnu penziju?

Najniži iznos penzije ne osigurava se osiguranicima koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima. Takođe, oni koji nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini ne mogu ostvariti pravo na ovu penziju, osim ako drugačije nije regulisano međunarodnim ugovorima.

Statistika penzionera u Federaciji BiH

Prema posljednjim podacima:

• Prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 725,22 KM.
• Ukupan broj penzionera u Federaciji BiH je 456.433.

(Izvor: rtvslon.ba)

U FBiH trenutno se razmatraju izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), s ciljem poboljšanja materijalnog položaja penzionera.

Radna grupa, formirana pri Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, analizira prijedloge koje su dostavila udruženja penzionera, a rok za finalizaciju izmjena je kraj marta 2025. godine, piše Tuzlainfo.

Trenutno se penzije usklađuju na osnovu kombinacije rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa potrošačkih cijena, pri čemu se uzima po 50% od svakog parametra. Predstavnici penzionera predlažu da se umjesto toga usklađivanje vrši prema rastu prosječne neto plaće i troškova života, u omjeru 70:30.

Ukoliko bi se ovi zahtjevi usvojili, najniža penzija bi sa sadašnjih 573 KM mogla porasti na 850 KM.

Direktor Federalnog zavoda PIO, Halil Subašić, potvrdio je da predstavnici Zavoda učestvuju u radu radne grupe te da se trenutno analiziraju pristigli prijedlozi.

Osim izmjena zakona, penzioneri su izrazili nezadovoljstvo dosadašnjim jednokratnim novčanim pomoćima, smatrajući ih nedovoljnim.

Umjesto toga, zahtijevaju redovno i značajnije povećanje penzija kako bi se mogli nositi s rastućim troškovima života.

Kada će izmjene u parlamentarnu proceduru?

Očekuje se da će konačni prijedlozi izmjena zakona biti upućeni u parlamentarnu proceduru do kraja marta, što bi omogućilo da se nova pravila primijene već prilikom redovnog usklađivanja penzija 15. aprila 2025. godine.

Ukoliko se izmjene ne usvoje na vrijeme, povećanje penzija bi moglo biti minimalno, u skladu s postojećim zakonskim odredbama.

Penzioneri ističu da će nastaviti s pritiscima na vlasti kako bi se osigurale adekvatne izmjene zakona. U suprotnom, najavljuju mogućnost organizovanja protesta i drugih oblika građanskog neposluha.

Prema podacima ovog udruženja, račun za 500 kWh električne energije, uključujući sve namete, 2014. godine iznosio je 57,03 KM. Situacija se drastično promijenila 2022. godine, kada su uvedene dodatne naknade – mrežarina, naknada za uslugu snabdijevanja i naknada za obnovljive izvore energije (OIEE).

Nakon što je ministar Petar Đokić juče najavio novo poskupljenje struje od 1. jula, samo šest mjeseci nakon prethodnog rasta cijena, uslijedile su brojne reakcije.

Među prvima, Udruženje za zaštitu potrošača Don javno se obratilo direktoru Elektroprivrede RS, Luki Petroviću, podsjećajući ga da je cijena električne energije u protekloj deceniji drastično porasla.Prema podacima ovog udruženja, račun za 500 kWh električne energije, uključujući sve namete, 2014. godine iznosio je 57,03 KM. Situacija se drastično promijenila 2022. godine, kada su uvedene dodatne naknade – mrežarina, naknada za uslugu snabdijevanja i naknada za obnovljive izvore energije (OIEE).

Godinu kasnije, 2023. godine, računi su podijeljeni po tarifnim zonama: do 500 kWh, od 501 do 1500 kWh i preko 1500 kWh. Uz to, uvedene su dvije vrste mrežarine – prenosna i distributivna.

Do 2024. godine, trošak za istu potrošnju narastao je na 77,14 KM, dok se za 2025. godinu već predviđa novi rast – na 84,80 KM.

Ukupno povećanje cijene u deset godina iznosi 74%, što dovodi u pitanje tvrdnje nadležnih da građani u BiH plaćaju najjeftiniju električnu energiju u regionu.

“Pa malo li je?” – poručuju iz Udruženja Don, zahtijevajući veću transparentnost u formiranju cijena, odgovornost nadležnih i zaštitu potrošača od stalnih poskupljenja.

(Izvr: BN)

Rast cijena osnovnih životnih namirnica i inflacija u Bosni i Hercegovini ozbiljno utiču na standard građana, ali nisu svi jednako pogođeni. Stručne analize pokazuju da su određene kategorije stanovništva u većem riziku od siromaštva i smanjenja životnog standarda, a 2025. godina bi mogla donijeti dodatne izazove.

Prema analizama ekonomskih stručnjaka, najugroženije su porodice s više djece, gdje je samo jedan član zaposlen ili su oba roditelja nezaposlena. Također, penzioneri s niskim primanjima spadaju u najosjetljiviju grupu. Penzionerska domaćinstva koja se oslanjaju na jednu penziju posebno su ranjiva na rast cijena, jer većinu svojih prihoda troše na hranu i lijekove.

“Bosna i Hercegovina ima specifičnu ekonomsku situaciju – stopa ekstremnog siromaštva nije visoka, ali veliki broj domaćinstava živi neposredno iznad linije siromaštva. Za takve porodice, i najmanji rast cijena prehrambenih proizvoda može izazvati ozbiljne probleme,” ističu redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i direktor Ekonomskog instituta Sarajevo Muamer Halilbašić.

Rast cijena hrane – ključni problem

Inflacija je u posljednje četiri godine najviše pogodila sektor prehrambenih proizvoda, gdje su cijene skočile za čak 50%. To znači da se kupovna moć građana značajno smanjila. Primjerice, penzioner koji prima 600 KM penzije, a većinu svojih prihoda troši na hranu i lijekove, sada treba 300 KM više da bi zadržao isti životni standard. Ako mu primanja nisu rasla istim tempom, njegov realni dohodak je umanjen, a životni standard pogoršan.

Isto važi i za zaposlene građane – svi oni koji od januara 2021. godine nisu ostvarili rast primanja od 35% do 40%, danas su u riziku da im se smanji životni standard.

Šta nas čeka u 2025. godini?

Ukoliko se trend rasta cijena nastavi, najsiromašniji slojevi stanovništva u BiH će se suočiti s još većim izazovima. Troškovi života postaju sve veći, dok rast plata i penzija ne prati isti tempo, što dodatno povećava ekonomske teškoće građana.

Za mnoge porodice i penzionere u BiH, ekonomska neizvjesnost je svakodnevna borba – a 2025. bi mogla donijeti još veće pritiske na budžete domaćinstava.

Zahtijev za za besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju u Milićima je podnijelo 65 penzionera – potvrđuje predsjednik Udruženja penzionera Milići Radomir Golić i dodaje da je najveći interes iskazan za banju “Vilina Vlas” u Višegradu.

“S obzirom da je Vlada RS povećala broj korisnika ovog prava i kod nas je veći broj zahtijeva pristigao u odnosu na prethodnu godinu, a 29 penzionera koji ispune uslove pravilnika, moći će da ostvare pravo na besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju. Vjerujem da ćemo do kraja mjeseca završiti pregled dokumentacije i formirati listu penzionera kojima će banjska rehabilitacija biti odobrena” – pojašnjava Golić.

Udruženje penzionera Republike Srpske zaključilo i potpisalo ugovore sa banjama: Banja Vrućica Teslić, Vilina Vlas Višegrad, Dvorovi Bijeljina, Kulaši Prnjavor, Mlječanica Kozarska Dubica i Terme Laktaši.

Besplatna banjska rehabilitacija ove godine je predviđena za 499 penzionera Sarajevsko-romanijeske regije i Gornjeg podrinja, a broj do sad prijavljenih govori da je interes izuzetno veliki, rekao je Srni predsjednik Regionalnog odbora udruženja Delivoje Tošić.

Tošić je naveo da se u Udruženju penzionera Sokolac na raspisani oglas za besplatnu banjsku rehabilitaciju prijavilo 145 penzionera, dok udruženje ima mogućnost da uputi njih 52.

Nezadovoljni penzioneri mogu podnijeti žalbu Republičkom udruženju penzionera posredstvom lokalnog udruženja u roku od pet dana.

Tošić je naveo da su za rehabilitaciju penzionera sklopljeni ugovori sa svim banjama u Republici Srpskoj, kao i sa banjom Fojnica u FBiH i Atomskom banjom Gornja Trepča u Srbiji.

U Udruženju penzionera Han Pijeska za banjsku rehabilitaciju su prijavljena 22 penzionera, a predviđena je rehabilitacija za njih 13, dok su u Rogatici prijavljena 164 penzionera, a na rehabilitaciju može ići 41.

Koliko će najniža penzija isplaćena u Federaciji BiH ubuduće iznositi, ovisi o izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju na kojima se trenutno radi.

Kako su početkom ove godine naveli iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ovo ministarstvo je imenovalo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Radna grupa sastavljena je od pravnika i ekonomista Ministarstva rada, zatim Ministarstva financija, Ureda premijera te predstavnika Saveza penzionera iz Sarajeva i Mostara, piše Večernji list BiH.

Kako su objasnili iz ovog ministarstva, zadatak radne grupe je razmotriti prijedloge i inicijative u vezi s ovim zakonom, uključujući i onaj da se u ovoj godini povećanje radi u skladu s rastom potrošačke košarice u Federaciji BiH, kao i niz drugih prijedloga koji imaju za cilj pomoći penzionerima.

Naglasili su kako je cilj radne grupe razmotriti pristigle zahtjeve i inicijative te nastojati izraditi prijedlog zakona koji će nastojati pronaći najbolja rješenja u skladu s ukupnim socioekonomskim prilikama i mogućnostima Federacije BiH kao tijela izvršne entitetske vlasti koja je obvezna balansirati između kvalitete standarda života svih njenih stanovnika i očuvanja stabilnosti i održivosti funkcionisanja Federacije BiH.

Rast penzija u skladu s rastom potrošačke korpe samo je jedan od prijedloga koji bi se trebao razmatrati. Penzioneri su tražili da se kao parametri prilikom usklađivanja penzija uzimaju rast prosječne neto plaće u Federaciji BiH i troškovi života u omjeru 70:30.

Prema riječima Mustafe Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruga penzionera Federacije BiH, prije nego što daju konačnu riječ na predložene izmjene zakona, predstavnici penzionera tražiće mišljenje ekonomskih stručnjaka kako bi ih uputili koji su parametri dugoročno najbolji za korištenje prilikom usklađivanja penzija.

Naime, upitno je hoće li ubuduće i koliko rasti prosječna plata jer je odlukom Vlade Federacije BiH od Nove godine iznos minimalne plate u ovom bh. entitetu podignut na 1000 KM. Teško da će u kratkom razdoblju i dodatno rasti.

Radna verzija prijedloga izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju u Federaciji BiH bi, prema nekim informacijama, trebala biti poznata do kraja marta, a redovito usklađivanje penzija u skladu sa zakonom koji je trenutno na snazi vrši se svakog 15. aprila.

Ako do tada ne dođe do izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, i ove će se godine usklađivanje vršiti po ranijoj formuli na temelju pokazatelja o rastu BDP-a te indeksa potrošačkih cijena.

Prema trenutnim procjenama, u tom slučaju penzije bi rasle oko pet posto te bi najniža, umjesto trenutnih 573,50 KM, iznosila 602 KM.