Revizori ne mogu ući u trag kako se u FBiH isplaćuju penzije?!

Iako je isplata penzija u Federaciji BiH redovna, te iako u proteklim godinama, nakon prelaska Federalnog zavoda PIO/MIO na trezorsko poslovanja nije bilo nekih poremećaja, federalni revizori su ustanovili određene nelogičnosti kod samih isplata penzija.

Ove nelogičnosti mahom spočitavaju Ministarstvu finansija FBiH na čelu sa ministrom Tonijem Kraljevićem, ali i Vladi FBiH, kao i samom Zavodo PIP/MIO.

Član 129. Zakona

-Prelaskom Zavoda na trezorsko poslovanje nije moguće prepoznati sredstva iz kojih su isplaćene penzije, odnosno nije vidljivo koliko je redovnih penzija isplaćeno iz sredstava doprinosa, a koliko je penzija ostvarenih po povoljnim uslovima isplaćeno iz sredstava Budžeta FBiH (povoljne penzije se isplaćuju u zbirnom iznosu korisnicima penzija) – ustanovili su federalni revizori.

Kako navode, sredstva za prava utvrđena članom 129. Zakona o PIO osiguravaju se iz Budžeta FBiH, a ne iz sredstava doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

-Napominjemo da je članom 130. tačka (4) utvrđeno da „Ukoliko prihodi nosioca osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija, u tekućem mjesecu, potrebna razlika sredstava namirit će se iz Budžeta FBiH, odnosno drugih izvora koje obezbijedi FBiH“. Ovakvim načinom evidentiranja prihoda i rashoda nije moguće ispoštovati odredbe ovoga člana Zakona. S obzirom na to da nisu usklađeni propisi, nije jasno utvrđen status Zavoda i nije osigurano evidentiranje prihoda i rashoda namijenjenih za isplatu penzija i rad Zavoda, praćenje svih prihoda i rashoda i izvještavanje – istaknuli su revizori.

Kako su naglasili, prilikom planiranja i izvještavanja trebalo bi osigurati podatke o izvorima i utrošku sredstava. Iako je Zavod prešao na trezorsko poslovanje, isplata prava utvrđenih članom 129. Zakona o PIO osigurava se iz budžetskih sredstava, a ne iz sredstava doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Praćenje prihoda

Konstatovali su, zapravo, da aktivnosti na uvođenju Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje nisu okončane, odnosno nije osigurano evidentiranje i praćenje prihoda i rashoda namijenjenih za isplatu penzija i rad Zavoda u skladu s važećim propisima.

-S obzirom na to da su dosadašnje aktivnosti vezane za rad Zavoda bile regulisane Zakonom o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja u FBiH postojala je potreba da se prije prelaska Zavoda na trezorsko poslovanje izvrši usklađivanje propisa kako bi se jasno utvrdio status Zavoda, odnosno izvršilo usklađivanje Zakona o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja u FBiH, Zakona o budžetima u FBiH, Zakona o trezoru u FBiH, kojima bi se regulisalo i evidentiranje prihoda i rashoda namijenjenih za isplatu penzija i rad Zavoda, praćenje svih prihoda i rashoda i izvještavanje – kaže se u izvještaju Ureda za reviziju.

(Izvor: fokus.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

U šta će biti utrošeno odobrenih 120.000 KM za rad penzionerskih saveza?

Za finanasiranje rada penzionerskih udruženja u Federaciji BiH iz budžeta Federacije BiH izdvojeno je 120.000 KM za razliku od dosadašnjih 80.000 KM, a ugovore sa predstavnicima dva saveza potpisao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Ugovor je potpisan sa Redžom Mehićem, predsjednikom Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, i Ivanom Kožulom, predsjednikom Saveza kantonalnih udruga umirovljenika u FBiH.

Postavlja se pitanje gdje ide novac iz budžeta FBIH dodijeljen penzionerskim savezima.

Po 100 KM dobili najugoženiji penzioneri

– Prošle godine od novca iz budžeta FBiH išlo je 30 posto za rad saveza, a 70 posto prema krajnim korisnicima. Nije išlo nikome “na ruke”, pa pretpostavljam da će tako biti i ove godine i da će novac ići penzionerima sa najnižim penzijama. Mi znamo da imamo mnogo tih sa srazmjernim penzijama do 300 KM. Konačna odluka će biti donesena 19. juna na sjednici Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH – govori nam Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Federalnog saveza i predsjednik Saveza penzionera Zeničko-dobojskog kantona.

Kaže kako se spisak od prošle godine ne može ponoviti.

– Dostavljaju ih udruženja sa imenima, prezimenima, matičnim i brojem lične karte, kao i brojem bankovnog računa. Nema nikome “na ruke”. Prošle godine su najugroženiji dobili jednokratnu pomoć od po 100 KM pa vjerujem da će tako biti i ove godine. U ZDK za ovu godinu sam pripremio podatke za pomoć za oko 270 penzionera. Imamo ovdje 300 penzionera kojima moramo pomoći jer imaju penzije 295 KM, a ljudi imaju više od 40 godina radnog staža, samo njihov problem je što su dio zaradili u Federaciji, a dio u Srbiji ili RS-u – govori Trakić.

Ako 70 posto ide penzionerima, upitali smo gdje se konkretno potroši 30 posto od novca koji se dobije iz budžeta FBiH.
Kantonalnim savezima ide po tri feninga od članarina

– Tih 30 posto ide za rad saveza, naknade, putne troškove, skupštine, upravne odbore, komisije i ponovo ne može to biti, tražimo donatore, sponzore . Da bi moj čovjek iz Tešnja otišao za Sarajevo, minimalno putnih troškova mu treba 50 KM. Uredu je raditi honorarno, ali niko nije lud da radi od svojih para. A mi imamo finansijskim planom, godišnjim planom rada, predviđene sjednice upravnih odbora, ja imam osam sjednica. Međutim, uvijek moramo još dvije-tri vanredne održati – kaže Trakić i dodaje:
– Evo sada poslije 19. juna ako se donese odluka, a vjerujem da hoće, za potpisivanje peticije i vanredne proteste, to nije planirano. Meni treba najmanje 5.000 KM da bih otišao sa tri-četiri autobusa u Sarajevo na proteste koji se tiču ispunjavanja naših zahtjeva koji su utvrđeni na prošloj Skupštini Saveza udruženja penzionera FBiH – govori Trakić.

Osvrnuo se i na pitanje koliko dobiju od članarina koje uplaćuju penzioneri pri opištnskim udruženjima.

– Kantonalnim savezima, kao i Federalnom ide po tri feninga od svakog penzionera. Godišnje mi u ZDK dobijemo 16.000 KM. Sa tim novcem možemo ključ u ruke i kući da ne hodamo i ne molimo za pomoć. Troškovi Federalnog saveza su daleko veći. Kada je Skupština, Mehić ima najmanje šest-sedam delegata iz Unsko-sanskog kantona kojima mora platiti konak da bi prisustvovali – ispričao nam je Trakić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta je poskupjelo, a šta pojeftinilo u protekla tri mjeseca u Srpskoj?

Svaki odlazak u kupovinu, bilo da se radi o osnovnim životnim namirnicama ili drugim proizvodima za široku potrošnju i svakodnevnu upotrebu, građani dočekuju sa pitanjima kakve će ih cijene sačekati na rafovima, da li će imati dovoljno novca da kupe sve što im je potrebno ili će se morati odreći nečega?

Želeći da bar djelimično odgovore na ova pitanja, predstavnici Udruženja za zaštitu potrošača zašli su među trgovačke police, a u razgovoru za “Nezavisne novine” otkrivaju šta su saznali u prethodna tri mjeseca, koliko su aktivno pratili cijene pedesetak proizvoda u Republici Srpskoj (period od 10. marta do 10. juna 2024).

Počinjemo sa onim što građane najviše zanima: hljeb, jaja, mlijeko, meso, gorivo…

U istraživanju su kao primjer uzete tri vrste hljeba, onaj od 400 g, 600 g i kilogram.

Podaci/cijene govore da nijedna od ovih vrsta nije pojeftinila ni fening.

Tako je 10. marta za 400 g hljeba kupac morao da izdvoji 1,50 KM, za onaj od 600 g 1,90 KM, dok je kilogram koštao 2,30 KM. Identične cijene dočekale su građane i tri mjeseca kasnije. Iako je činjenica da u pomenutom periodu nije došlo do poskupljenja hljeba, jasno je da građani ne mogu biti zadovoljni, jer se već mjesecima traži pojeftinjenje pekarskih proizvoda, u prvom redu hljeba.

Slična je priča i kada su u pitanju jaja. Školjka (pakovanje od 30 komada) u martu je koštala 10 konvertibilnih maraka, a isto toliko i u junu, tvrde potrošači.

Zbog toga je diskutabilna i nedavna izjava Denisa Šulića, ministra trgovine i turizma Republike Srpske, koji je kazao da je zahvaljujući Uredbi o ograničenju marže došlo do pojeftinjenja jaja u prosjeku za oko 60 feninga na pakovanju od 30 komada. Ali, sve i da je Šulićeva izjava tačnija od podataka udruženja, potrošačima to ne znači ništa, jer se jaje sada prodaje za oko 50 feninga po komadu, dok je kuvano jaje u marketima čak i 70 feninga. Prema tome, potrošači nisu dobili ništa.

Mliječni proizvodi, s druge strane, bilježe određeno pojeftinjenje u prethodna tri mjeseca

Za litar mlijeka od 2,8 odsto masti u junu je potrebno izdvojiti oko 2,10 KM, što je u odnosu na mart jeftinije za 20 feninga. Kilogram kajmaka potrošači su 10. marta plaćali 21 marku, a 10. juna 20 KM. Ali, zato je sir gauda sa martovskih 15 KM, došao na junskih 17 maraka po kilogramu.

Nešto bolja situacija je pri kupovini brašna. Bijelo brašno T600 od kg, sa 1,90 palo je na 1,80 KM, dok je T400 u količini od pet kg, sa 10 maraka pojeftinilo na 5,7 KM.

Pojeftinjenje, istina mizerno, odnosi se i na suncokretovo ulje, koje je u martu koštalo 2,60 KM, a u junu 2,50 KM. Za deset feninga pala je i cijena šećera (sa 2,10 na dvije KM), kao i integralne riže u pakovanju od pola kilograma – sa 5,8 KM na 5,7 KM.

Što se tiče daljeg pojeftinjenja, ono je zabilježeno najviše u cijenama povrća: mladi kupus (sa 1,8 KM na 0,50 KM), bijeli krompir (sa 1,7 KM na 1,3 KM), paprika crvena roga (sa 7,6 maraka na 6,7 maraka), paradajz (sa četiri na dvije KM), patlidžan sa šest KM na 4,60 KM, a mladi luk sa 6 KM na 2,50 KM. Pojeftinile su i jagode, lubenice…

Najviše oscilacija, kada su u pitanju poskupljenja, opet bilježe voće i povrće

Tako je cijena kilograma banana sa 2,80 KM iz marta povećana u prosjeku na tri marke u junu, narandže su sa 2,20 KM poskupjele na 3,50 maraka, a limun sa 1,80 KM na tri konvertibilne marke. Cijena mrkve za tri mjeseca veća je za 40 feninga, a krastavca salatara za pola marke. Zelena salata skuplja je za 80 feninga.

Donekle dobra vijest za građane Republike Srpske u prethodnom tromjesečju jeste činjenica da nije došlo do poskupljenja mesa. Uprkos brojnim praznicima, kada su cijene išle iznad svih prosjeka, sve se, kažu iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, vratilo u martovsko stanje kada su praznici prošli.

Građani su u martu kilogram svinjskog buta plaćali 13 maraka, dok su 10. juna plaćali 12 KM. Jagnjetina je ostala na 28 KM, juneći but bez kosti 23 marke, a teleći but bez kosti 28 maraka. I kilogram pilećeg filea ostao je na 13 maraka, kao i očišćena pastrmka – 14 KM. Ponavljamo da su građani u periodu april-maj, u doba praznika, meso plaćali mnogo skuplje, što se i te kako osjetilo u džepovima građana.

Ono što je dobro, jeste i da nije došlo do poskupljenja struje. Naime, na potrošnju od 500 kWh građani su od marta do juna plaćali po 77,14 KM.

Neizostavan trošak za potrošače naravno da je i gorivo, a podaci koje su nam dostavila udruženja potrošača govore da je cijena dizela 10. marta koštala 2,55 KM, dok je 10. juna to bilo 2,51 KM. Ali, zato je poskupio benzin, i to u prosjeku za 12 feninga – sa 2,51 KM na 2,63 marke.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka, kaže za “Nezavisne novine” da je zaključak svega navedenog taj da se s padom cijene nafte na svjetskom tržištu u Srpskoj nije vidio pad cijena osnovnih životnih namirnica.

“A trgovci cijene nafte koriste vrlo često kao osnov za dalja poskupljenja”, navodi on.

Uprkos činjenici da je bilo pojeftinjenja određenih proizvoda, Srdić smatra da to građani ni u kom slučaju nisu bitno osjetili, ali da sa druge strane jesu ova tiha poskupljenja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova grupa penzionera prima najnižu penziju u Njemačkoj

Pitate li se i vi kolika će vam biti penzija u starosti? Nažalost, na ovo se ne može dati uopšten odgovor.

Na tačan iznos penzije u Njemačkoj utiče mnogo različitih faktora, ali, ljudi u Njemačkoj moraju posebno paziti na svoje finansije kako stare, piše Fenix-magazin.

Bez obzira na aktualne rasprave, mnoge muči pitanje koliko će zapravo novca dobiti u penziji. I zapitajte se je li vaše godište jedno od onih koji će primati najnižu ili najvišu penziju u Njemačkoj.

Analiza podataka Njemačkog zavoda za penzijsko osiguranje (DRV) omogućuje poređenje današnje prosječne penzije s penzijom prijašnjih godina. Za to se razmatra penzija prosječnog primaoca penzije i utvrđuje omjer prema njegovim prethodnim primanjima.

Rezultat analize je pokazao:

  • 1957. godine penzioneri su nakon 45 godina staža dobili penziju koja je iznosila 57,3 posto prosječne plate.
  • Za primaoce penzija koji su otišli u penziju 1977. taj se udio čak popeo na 59,5 posto.
  • Ali, penzioneri koji su otišli u penziju 2015. godine dobili su penzije koje iznose samo 47,7 posto prosječne plate.

To znači da primaju najnižu penziju u Njemačkoj u odnosu na ostale, navode njemački mediji.

Izračun Zavoda za statistiku pokazuje da više od 42,3 posto penzionera u Njemačkoj ima neto prihod manji od 1.250 evra mjesečno.

Otprilike četvrtina penzonera (26,4 posto) prima manje od 1.000 evra mjesečno.

Ovako niske penzije posebno pogađaju žene, kojih više od 53,5 posto, dakle više nego svaki drugi penzioner, prima manje od 1.250 evra mjesečno. Za muškarce taj udio iznosi 28,2 posto.

Prema pisanju njemačkih medija, prosječna bruto penzija u 2022. iznosila je 1.728 evra za muškarce i 1.316 evra za žene.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

“Obezbijediće se sredstva za jednokratnu pomoć penzionerima u FBiH”

Predstavnici saveza penzionera u Federaciji BiH potpisali su s federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem ugovore kojim im se odobravaju sredstva za finansiranje rada za ovu godinu.

Kako je saopšteno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ovaj transfer savezima penzionera dodjeljuje se u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i ove godine u ukupnom iznosu od 120.000 KM, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine kad je ukupni iznos obezbijeđenih stedstava za rad saveza penzionera iznosio 80.000 KM.

Oba saveza penzionera su partneri Ministarstva i uzimaju aktivno učešće u donošenju odluka koje se tiču prava u položaja penzionera, od donošenja zakona iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja do konsultovanja kod donošenja odluka o banjskom liječenu i svih drugih segmenata vezanih za poboljšanje položaja ove populacije i njihovog ukupnog životnog stanarada.

Osim povećanja iznosa transfera za rad saveza, Ministarstvo i Vlada FBiH će i ove godine u rebalansu budžeta obezbijediti dodatni milion KM za banjsko liječenje penzionera, te sredstva za isplate jednokratne pomoći u 2024. godini, navodi se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Val poskupljenja najviše osjete penzioneri 

Vrtoglavih, gotovo tri hiljade maraka, iznos je potrošačke korpe za mjesec april, dok penzije iako posljednjih mjeseci liježu povećane, ne mogu da uhvate ekstremno brzi voz poskupljenja.

Povećanja penzija, kakva su se dešavala u proteklom periodu od 10 do 50 maraka, matematički teško da će nadomiriti ionako skromne potrebe penzionera. Iako udruženja koja ih zastupaju ne odustaju od metoda adekvatne pomoći, očito u entitetskim budžetima za takve potrebe, barem za sada, nema novca.

Iako o poskupljenjima govorimo gotovo svakodnevno, nemoguće ih je stići. Prema posljednjim raspoloživim podacima, a odnose se na mjesec april 2024. godine, potrošačka korpa iznosila je, vrtoglavih 2950,10 maraka.

Nedostižna čak i za one koji prema bh. standardima uživaju u luksuznoj plati. A sada zamislite da sa 573,53 marke koliko iznosi minimalna penzija u Federaciji morate preživjeti mjesec. Kupiti lijekove, platiti dažbine, a za hranu očito šta ostane. Ništa bolji položaj ne uživaju ni penzioneri u Republici Srpskoj sa minimalnom penzijom od 601,35 maraka, piše BHRT.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Rast penzija plan Vlade Srpske

Plan Vlade Republike Srpske je da posredstvom Fonda PIO, penzije svake godine budu povećavane, a životni standard penzionera poboljšan, poručeno je iz Teslića sa Kongresa fondova penzijsko-invalidskog osiguranja iz regiona.

Fond PIO omogućiće svim korisnica olakšice u podnošenju zahtjeva za ostvarivanje prava. Uskoro bi trebalo da imaju i elektronsku razmjenu podataka sa fondovima u Austriji i Njemačkoj.

Fond PIO Srpske prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka potpisao je 2012. godine sa Makedonijom. Od tada potvrdu o životu penzioneri više ne šalju poštom. Јoš jedna takva pojednostavljena procedura za desetine hiljada penzionera od oktobra biće uspostavljena i sa Austrijom.

– Želimo je da unaprijedimo dalju elektronsku razmjenu podataka.Izuzetna je saradnja sa Republikom Srpskom i posljednjih godina se do te mjere razvila da smo prezadovoljni što smo našli zajednički format saradnje – kaže Inhen Figela, direktor Austrijskog penzijskog osiguranja.

Direktor Fonda PIO Mladen Milić rekao je da će inicirati da se sva neophodna dokumentacija koja je potrebna za ostvarivanje prava na penziju ubuduće elektronski razmjenjuje.

– Želimo da svi zajedno, našim korisnicima usluga pružimo pravovremenu kvalitetnu uslugu i da oni na svoje radno stečeno pravo, u ovom slučaju to je penzija, čekaju što kraće, odnosno da od momenta prekidanja radnog odnosa usljed ispunjavanja uslova za ostvarivanja prava na penziju do konačnog dobijanja rješenja i uvođenja u penzijski sistem i isplatu protekne u što kraćem periodu – rekao je Milić.

(Izvor i foto: RTRS)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri neće odustati: Hoće li Vlada FBiH povećati penzije?

Delegacija Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH sastat će se sutra sa predstavnicima federalne Vlade kako bi razgovarali o ispunjavanju ranije upućenih zahtjeva penzionera.

Naime, na nedavno održanoj sjednici Skupštine Saveza udruženja penzionera/umirovljenika jednoglasno su usvojeni zaključci prema kojim se traži povećanje penzija kroz izmjene Zakona o PIO/MIO, ali i isplata jednokratne novčane pomoći od po 100 i 200 KM.

Izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju član 79. i promjenu parametara na osnovu kojih se vrši usklađivanje, a ono što penzioneri zahtijevaju jeste da se usklađivanje penzija veže za prosječnu platu u FBiH.

Predstavnici udruženja penzionera su u više navrata poručili da neće odustati od zahtjeva koje su nakon sjednice Skupštine Saveza uputili federalnom ministru rada i socijalne politike Adnanu Deliću i federalnom premijeru Nerminu Nikšiću. Oni očekuju da se Vlada na sastanku očituje o navedenim zahtjevima, da li ih prihvata ili ne.

– Mi nismo ucjenjivali niti prijetili, ali smo zauzeli stav da damo razumne rokove i vidimo kako će to ići. Zadnji rok je septembar. Ako ne bude bilo baš nikakvog razumijevanja, onda ćemo održati demokratske mirne proteste, s ciljem ne da rušimo ovu zemlju, jer smo je mi stvarali i branili, nego da upoznamo našu javnost s tim da smo na margini društva, ranije je izjavio Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH.

(Izvor: Oslobođenje; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH samo petog u mjesecu kupuju više i kvalitetnije: Na pomolu protesti?

Gužve ispred banaka znak je da su penzioneri podigli svoje penzije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Potom tradicionalno slijedi odlazak do pijace i apoteke, kako bi kupili sve što im je potrebno. Takva slika vidljiva je samo nekoliko dana. Ostatak mjeseca provode uglavnom u svojim domovima, iščekujući narednu penziju.

Svaki peti u mjesecu isti je, kaže 83-godišnja Advija Sinanagić. Preuzme svoju minimalnu penziju od 570 KM, plati račune, kupi lijekove i namirnice. Svi ostali dani prolaze u borbi sa egzistencijom.

“Šta ja znam, dođe režija oko 250 KM mislim, i ono što ti ostane razvuci kako znaš i umiješ. Juče sam skuhala buraniju, nisam je jela, ješću je danas i sutra, šta ću. Tako uvijek, nešto dodaš ili oduzmeš”, ispričala nam je Sinanagić.

Sličnu sudbinu dijele i oni sa prosječnom penzijom, koja je od minimalne veća za oko 150 KM. Kažu, kada shvate koliko brzo potroše svoju, pomisle koliko je lakši život onima koji primaju najvišu penziju, od 2.860 KM. A onda se ponovo vrate svojim svakodnevnim problemima.

Mišljenja nekih od anketiranih građana:

  • “Baš gledam neki dan i pitam se ko može da odobri nekome da svaki dan po 10 feninga podižu cijene, ima li ikakav razlog za tih pet ili 10 feninga. A to su ogromne pare u toku godine”
  • “Ja mogu, hvala Bogu imam, bolje nego uz rat što je bilo, onda sam imao 10 KM, sad imam 500/600 KM, meni je ovako, meni ne treba, ali evo radim”,
  •  “Mislim da je to dobro kome ne treba ni da jede, ni da pije vodu, ni da plati režije, to je dobro, te penzije su dobre, da ništa ne potroši čovjek. To je strašno. To ne može biti nekome ni da jede, ne nekome, nego osobi ne može biti ni da jede pet dana, a gdje su režije. To je strašno, u ovoj zemlji je to sve strašno”. mišljenja su nekih od građana koje smo anketirali.

Ali ipak hrana se mora kupiti. Više i kvalitetnije samo petog u mjesecu.

  • “Danas su svi kupili više nego ovih dana, po kilo, po dva i svašta kupuju. Ostalim danima kupuju po komad – dva, pola kile, kad nemaju šta će, a kad je penzija dobro kupuju. Žale se ponekad, ali ne toliko koliko bi se trebali žaliti”, istakla je prodavačica Muratka Banda.

Bunt je sve veći i i ukoliko ne dođe do izmjena Zakona o penzionom osiguranju Federacije Bosne i Heregovine izvjesni su protesti krajem mjeseca. Glavni zahtjev se odnosi na izmjenu člana koji se odnosi na redovno usklađivanje penzija.

“Zato tražimo da se taj član mijenja, da se umjesto stope rasta bruto domaćeg proizvoda ide na stopu rasta prosječne plate u Federaciji BiH, kako imaju i sve druge zemlje, jer bi to bilo puno povoljnije za penzionere i na taj način bi se omogućilo da bi nama i sada i ubuduće usklađivanje penzija bilo u većem procentu”, pojasnio je Redžo Mehić iz Udruženja penzionera FBiH.

Penzioneri u FBiH traže od nadležnih jednokratnu novčanu pomoć. Neće to riješiti sve njihove probleme, ali će barem ublažiti tešku finansijsku situaciju u kojoj se nalaze. No, još uvijek nije sigurno da li će njihov zahtjev biti ispunjen.

(Izvor: N1; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U petak isplata penzija u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj u petak, 7. juna, biće isplaćene majske penzije za koje je obezbijeđeno 148,2 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija Republike Srpske.

Budžetom Republike Srpske za ovu godinu za isplatu penzija obezbijeđen je ukupan iznos milijardu i 785 miliona KM, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva finansija Republike Srpske podsjećaju da je od 1. januara redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U prošloj godini je izvršeno redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto, dodaje se u saopštenju.

Podijeli tekst sa drugima na: