Kategorija: Novac

Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine je pripremilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a te izmjene i dopune bi trebale biti po skraćenom postupku

Cilj ovog ministarstva je da se ove izmjene i dopune u Parlamentu FBiH usvoje do kraja ove godine. Ako ih parlamentarci prihvate, sljedeće godine će uslijediti značajne promjene uslova penzionisanja i uslova rasta penzija u ovom entitetu.

Naknada za fizičku onesposobljenost

Prvi član zakona čija je izmjena predložena jeste stav 4 člana 67., kojim se tretira novčana naknada za fizičku onesposobljenost, a koji je trenutno definiran ovako:

“Osnov novčane naknade za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu s ovim zakonom”.

Predložena izmjena stava 4 člana 67. je definisana ovako:

“Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije isplaćen u decembru 2024., usklađen za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje s članom 79. ovog zakona”.
Usklađivanje penzija

Član 79. se odnosi na usklađivanje, rast penzija, a koji važećim Zakonom glasi:

“Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađuju u visini zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj je usklađivanje, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini.

Izuzetno od prethodnog stava, najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne dostigne jednu petinu iznosa najviše penzije ostvarene u skladu s ranijim propisima”.

Predložena izmjena člana 79.

Predložene izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju usklađivanje penzija dva puta godišnje (1. januara i 1. jula), a ne samo jednom, 15. aprila, kako je to sada slučaj. Dakle, predložena izmjena člana 79. glasi:

“Nosilac osiguranja, počev od 1. januara 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, a na osnovu zvaničnih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje penzije dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:

• Po stopi koja je zbir 60 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plate ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plate, ili jednaka toj stopi
• Po stopi koja je zbir 40 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plate ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plate.
  Planirano je i to da se za izračun učešća stope promjene potrošačkih cijena u zbroju potrošačkih cijena i bruto plate uzimaju apsolutni brojevi tih stopa.

Sljedećim stavom člana 79. se tretiraju okolnosti pod kojima neće biti usklađivanja, rasta penzija.

“Ako bi stopa, koja je zbir rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i rasta, odnosno smanjenja bruto plate dovela do negativnog usklađivanja, penzije se ne usklađuju. Penzije ostvarene u godini u kojoj je usklađivanje, ne usklađuju se u toj godini”, obrazloženo je.

S obzirom na to da bi se penzije usklađivale dva puta godišnje, predloženo je brisanje člana 80. Zakona o PIO, koji podrazumijeva vanredno usklađivanje penzija. Naime, trenutnim zakonom je omogućeno da se vanredno usklađivanje penzija može dogoditi jednom godišnje.

Najniža i zagarantovana penzija

Jednako su značajne predložene izmjene i dopune člana 81., koji se odnosi na najnižu i zajamčenu penziju. Naime, njime je predviđeno sljedeće:

“Korisniku, kome je starosna penzija određena u iznosu manjem od najnižeg iznosa penzije, utvrđenog ovim članom Zakona, isplaćuje se najniža penzija”.

Međutim, najniža starosna penzija bi trebala zavisiti od dužine penzijskog staža te će se određivati u procentu od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, i to:

Za između 15 i 20 godina staža neće moći biti niža od 60 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 20 i 25 godina staža neće moći biti niža od 65 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 25 i 30 godina staža neće moći biti niža od 70 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 30 i 35 godina staža neće moći biti niža od 75 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za između 35 i 40 godina staža neće moći biti niža od 85 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;

Za 40 godina staža i više neće moći biti niža od 95 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine.

Najniža starosna penzija više neće biti svima jednaka.

Nadalje, kada je u pitanju zajamčena penzija, na nju će imati pravo osoba s 40 godina staža i više, a kojoj je penzija određena u iznosu manjem od penzije utvrđene ovim stavom zakona. Dakle, to znači da će zajamčena penzija biti u iznosu prosječne samostalne penzije isplaćene u decembru, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava te će se usklađivati kako je propisano Zakonom.

Predložene su izmjene i dopune kojima se tretira porodična, odnosno invalidska penzija. Važećim zakonom je utvrđeno da porodična, odnosno invalidska penzija iznosi 70 posto za jednog člana porodice, 80 posto za dva člana porodice, 90 posto za tri člana porodice i 100 posto od osnovice za četiri i više članova porodice.

S druge strane, za razliku od navedenog, predviđeno je da porodična, odnosno invalidska penzija, ne može biti niža od 90 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine. Osim toga, najviša penzija će ostati nepromijenjena, tj. iznosit će pet najviših penzija isplaćenih u decembru 2024.

(Izvor vijesti: Klix)

Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koje donose niz promjena u korist penzionera u FBiH, trebale bi stupiti na snagu od početka iduće godine.

Vojin Mijatović, zamjenik premijera Federacije Bih rekao je da od 1. januara naredne godine kreće povećanje penzija, a što će budžet Federacije BiH dodatno opteretiti sa 500 miliona KM.

Inače novim zakonom koji još uvijek nije usvojen na Vladi FBiH predviđa se više nivoa najniže penzije, zavisno od broja godina radnog staža. Takođe, biće pojednostavljene i procedure i jačanje zaštitinih mehanizama kako bi se očuvala stečena prava penzionera.

“Stečena prava se neće umanjivati, a novim zakonom proširiće se i pravo na naknadu troškova sahrane iza umrlog korisnika penzije i na osove koje su te troškove snosile, a ne samo na članove uže porodice”, rekao je nedavno Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH.

Isplata penyija za septembar mjesec u Federaciji Bosne i Hercegovine počeće danas, 3. oktobra.

Redovan termin isplate pomaknut je zbog toga što 5. oktobra, kada se inače vrši isplata, ove godine pada u nedjelju, naveli su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO).

Najniža penzija za septembar iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 760,03 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za septembar 373.336, iznosi 760,98 KM.

Penziju za septembar primiće ukupno 461.857 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 314,5 milijuna KM.

Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi “svega” 99 radnika.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera. Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija malo bolja, ali opet daleko od idealne.

Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika.

Struka odavno upozoravala na probleme

U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.

“U Republici Srpskoj situacija je najlošija u odnosu radnik – penzioner, i struka je na to godinama upozoravala. Sistem u kojem je jedan radnik na jednog penzionera je neodrživ, pa čak i dva radnika na jednog penzionera nije održivo. U Republici Srpskoj situacija je na tom polju katastrofalna. Prvi put u istoriji zvanična statistika u martu je rekla da imamo više penzionera nego radnika, a uz to još godišnje imamo po 2.000 ili 3.000 zahtjeva za penzije. Takav sistem nije održiv”, rekao je Milenko Stanić, ekonomista.

Privreda u “zapećku” vlasti

On kaže da je sve posljedica odnosa politike prema privredi. Naglašava da je taj odnos jako loš te da je privreda stavljena u “zapećak vlasti” i nikad se nije odgovorno ponašala, pogotovo prema javnom sektoru koji bi trebalo da bude samo uslužni, u odnosu na privredu koja stvara vrijednost.

“Partijska država koja je postavljena u nizu godina je gledala samo javni sektor. Dizali su budžete, plate u tom sektoru, troškove itd, a s druge strane slabili privredu i novac izvlačili iz privrede. Uništili smo i uništavamo velika preduzeća i došli smo do toga gdje danas jesmo”, kaže Stanić, dodajući da je jedini način za popravljanje odnos penzioner – radnik u novom zapošljavanju i podizanju starosne granice za odlazak u penziju.

Svi sistemi funkcionišu na isti princip

Inače, penzioni sistemi u Republici Srpskoj, a i regionu, funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti i idealno bi bilo kada bi na jednog penzionera bilo najmanje tri radnika. Međutim, Republika Srpska, ali i region, pa čak i Evropska unija daleko su od toga, i mnoge evropske zemlje imaju problema sa odnosom radnika i penzionera, zbog čega razmatraju mogućnost podizanja starosne granice za odlazak u penziju, a sve s ciljem da se smanji priliv novih penzionera.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Uz isplatu penzija u petak kreće isplata pomoći penzionerima sa minimalnom penzijom u Tuzlanskom kantonu.

Više od 38.000 penzionera u Tuzlanskom kantonu s najnižim primanjima dobit će i jednokratnu pomoć od 100 KM. Za tu namjenu Vlada TK izdvojila je 3,8 miliona KM.
Podrška penzionerima

Premijer TK Irfan Halilagić istakao je da se ova mjera realizuje već četvrtu godinu zaredom, te da će se nastaviti i naredne godine.

„Kantonalni nivo vlasti nije nadležan za ovu oblast, ali smo se opredijelili da u kontinuitetu pomažemo ovu kategoriju građana. Nijedan drugi kanton ne provodi sličnu mjeru, što smatramo važnom podrškom našim penzionerima“, naglasio je Halilagić.

Iz Federalnog zavoda PIO/MIO potvrdili su da pravo na pomoć imaju svi penzioneri s najnižom i srazmjernom penzijom koji su primili augustovsku penziju 2025. godine, osim onih kojima je prestalo pravo na penziju ili koji su trenutno u radnom odnosu.

Isplata septembarskih penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine počet će u petak, 3. oktobra.

Redovan termin isplate pomaknut je zbog toga što 5. oktobra, kada se inače vrši isplata, ove godine pada u nedjelju, naveli su ranije iz Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO).

Koliko iznose penzije

Najniža penzija za septembar iznosi 599,28 KM, zagarantirana 715,21 KM, dok najviša penzija iznosi 2.996,40 KM. Prosječna penzija korisnika samostalne mirovine iznosi 760,03 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za septembar 373.336, iznosi 760,98 KM.

Penziju za septembar primit će ukupno 461.857 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 314,5 miliona KM.

(Izvor vijesti: Fokus)

Razlika penzije je pravo koje se odnosi na određenu grupu penzionera, a tiče se onih čiji je iznos penzije manji od zakonom utvrđene najniže penzije. U praksi to znači da pojedini korisnici penzija mogu podnijeti zahtjev kako bi im se nadomjestila razlika i kako bi primali iznos najmanje penzije koja je propisana u Federaciji BiH.

Ko ima pravo na razliku penzije

Pravo na razliku penzije imaju korisnici srazmjernih penzija, bilo da se radi o starosnim, invalidskim ili porodičnim, pod uslovom da su ostvarili najmanje 12 mjeseci penzijskog staža nakon 30. aprila 1992. godine. Ova razlika se dodjeljuje isključivo u slučajevima kada je njihov obračunati iznos manji od zakonski utvrđene najniže penzije.

Na ovo pravo ne mogu računati korisnici koji imaju poseban staž, osim u onim situacijama koje su zakonom jasno definisane kao izuzetak. Takođe, da bi se ostvarilo pravo na razliku penzije, korisnik mora imati prebivalište u Federaciji BiH ili Distriktu Brčko, dok povratnici u Republiku Srpsku imaju pravo na ovo primanje pod istim uslovima.

Ko podnosi zahtjev i na koji način

Zahtjev za razliku penzije podnosi sam korisnik penzije nadležnom zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje, i to prema mjestu prebivališta ili zavodu koji već isplaćuje penziju. Pravo se ne ostvaruje automatski, nego tek od trenutka podnošenja zahtjeva, zbog čega je važno da penzioneri na vrijeme prikupe dokumentaciju i predaju zahtjev.

Razlika penzije se obračunava i isplaćuje tako da korisnik prima iznos jednak najnižoj penziji propisanoj u Federaciji BiH, a odluka o pravu donosi se nakon što zavod razmotri ispunjenost uslova.

(Izvor vijesti: RTV Slon)