U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec novembar biće isplaćene preko jedinstvenog računa budžeta Federacije BiH u četvrtak, 5. decembra 2024. godine.
Najniža penzija za novembar iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za novembar 369.516, iznosi 724,35 KM.
Penziju za novembar primiće 455.170 korisnika.
A, ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 miliona KM.
U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za novembar biće isplaćene preko jedinstvenog računa budžeta Federacije BiH u četvrtak, 5. decembra, saopštio je Federalni zavod MIO/PIO.
Najniža penzija za novembar iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za novembar 369.516, iznosi 724,35 KM.
Penziju za novembar primiće 455.170 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 miliona KM, kažu iz FZ MIO/PIO.
Osiguranici koji su zaposleni na području FBiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili pravo na penziju.
Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu penziju. Muškarci u FBiH ovo će pravo moći koristiti do 2026, a žene do 2036. godine.
Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati da će primati umanjeni iznos penzije.
Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,33 odsto. Dakle, ako se žena osiguranik odluči na penziju kada napuni 63 godine života, ona će trajno dobijati za 8 odsto manju penziju nego što bi joj bila da se za ovaj potez odlučila s napunjenih 65 godina života, piše “Večernji list BiH”.
Prema važećem zakonu koji je na snazi u FBiH, muškarci koji, uprkos trajnom umanjenju penzije, ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine, trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Iduće godine muškarci će u prijevremenu penziju moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
ene koje žele iskoristiti pravo na prijevremenu starosnu penziju u FBiH do kraja 2024. u trenutku predavanja prijave za penziju trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.
Starosni prag penje se 2025. na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.
Tokom 2027. žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tokom 2028. godine 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tokom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.
Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu penziju žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu penziju žene će ostvarivati tokom 2033, a već godinu poslije trebaće im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, odnosno korisnicima Fonda PIO, pravo na starosnu penziju u ovoj godini imaju žene i muškarci s navršenih 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Pravo na starosnu penziju u 2024. imaju i osiguranici (muškarac i žena) s navršenih 59 godina i osam mjeseci života i 40 godina penzionog staža.
Postepeno povećanje starosne granice za četiri mjeseca na nivou jedne godine u postupku ostvarivanja prava na starosnu penziju prestaje 2025. godine, kada će pravo na starosnu penziju osiguranik ostvariti s navršenih 60 godina života i 40 godina staža, a žene s 58 godina života i 35 godina staža osiguranja, naveli su ranije ove godine iz Fonda.
Subvencija u iznosu od 100 maraka za utrošenu električnu energiju isplaćena je 18. novembra za 547 članova Udruženja penzionera koji primaju najnižu penziju, a riječ je o podršci grada Derventa i drugih penzionera.
Kako su naveli iz ovog udruženja, za ove namjene isplaćeno je ukupno 54.470 KM.
– Ova pomoć izvršena je zahvaljujući donaciji lokalne samouprave i naših članarina. Takođe, do sada smo isplatili subvenciju za lijekove u iznosu oko 21.000 KM – kazali su iz Udruženja penzionera.
Prijevremena starosna penzija u Federaciji BiH prilika je za sve one koji usljed raznih okolnosti na svojim radnim mjestima žele napustiti tržište rada. Na to se odlučuju nerijetko radnici koji su izgubili posao, pa su se godinama poslije kao nezaposleni vodili na evidencijama čekajući uvjete za starosnu penziju.
Međutim, i za odlazak u prijevremenu penziju treba ispuniti određene uvjete koji su jasno propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju F BiH.
Dok su se u ovoj godini mogli prijevremeno penzionisati muškarci koji imaju 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u narednoj, 2025. to će moći učiniti oni sa 64 godine života i 39 godina radnog staža. U 2026. godini će se dodavati po šest mjeseci i na godine i na staž.
Za žene važe drugačiji propisi. U ovoj godini to pravo imaju žene koje su navršile 58 i po godina i 33 i po godine staža. U 2025. godini žene koje se namjeravaju prjevremeno penzionisati trebaju imati 59 godina života i 34 godine staža osiguranja i tako redom, za svaku narednu godinu, pridodavanjem po šest mjeseci na životnu dob i staž.
(Izvor: avaz.ba)
Prosječna, najniža, ali i zagarantovana penzija u Federaciji BiH je drastično veća nego u Republici Srpskoj.
Tako je prosječna penzija u FBiH u oktobru ove godine iznosila 724,22 KM, a u RS je bila za 139 KM manja i iznosila je 594,31 KM.
Prema podacima entitetskih zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, zagarantovana penzija za puni radni staž u FBiH iznosi 684,48 KM, a u Srpskoj 601,35 KM.
Razlika se vidi i u najnižoj penziji.
U Federaciji BiH je najniža penzija 573,53 KM i ne može biti manja, bez obzira na godine radnog staža.
U Republici Srpskoj je situacija drugačija, jer visina penzije zavisi od godina radnog staža budućeg penzionera.
Tako, na primjer, u FBiH i za 15 godina radnog staža prima se minimalna penzija, dok se u Srpskoj za ovoliko godina staža dobija penzija koja je skoro duplo manja i iznosi 300,61 KM.
Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.
“Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije, utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera, jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.
Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali, kako kaže, “šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju”.
“Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.
Podsjećamo, poslovna zajednica je već najavila da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od 1. januara naredne godine, doći i do skoka cijena njihovih proizvoda, što će dodatno sniziti životni standard najstarijih građana u Srpskoj.
(Izvor: nezavisne.com)
Penzije u Federaciji BiH naredne godine biće simbolično uvećane za oko 4,6 odsto, odnosno jedan odsto manje u poređenju s prethodnom godinom.
Formula za korekciju penzija ostaje ista (nominalni rast BDP plus indeks potrošačkih cijena, podijeljeno s dva) što kao konačni rezultat penzionerima donosi mizeran rast penzija od oko 4,6 posto.
Za tako skroman rast penzija, “krivac” je sumnjiva procjena rasta potrošačkih cijena (inflacija) od svega 1,8 posto ali i skroman rast nominalnog BDP-a od oko 7 posto. Polovina tog zbira iznosi 4,6 posto.
Biće to najmanje povećanje penzija u posljednjih deset godina.
Na primjer, 2021. godine, u jeku pandemije koronavirusa, Vlada Federacije BiH je svim penzionerima dodijelila jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 150 KM (za sve penzionere) odnosno 170 KM (za penzionere sa iznosom do zajamčene penzije).
U 2022. godini penzije su povećane dva puta u ukupnom iznosu od 10,8 posto (redovno povećanje 7,3 te vanredno 3,5 posto).
Uz to su penzioneri s najnižom penzijom dobili vanredno povećanje u iznosu od 5 posto.
Početkom 2023. godine, penzije su najprije povećane 16,25 posto, a nekoliko mjeseci kasnije još 5,3 posto, tako da su te godine penzije povećane u rekordnom iznosu od 21,5 posto.
U prvoj godini mandata federalnog premijera Nermina Nikišić, početkom 2023. godine penzije su povećane 5,6 posto dok će u drugoj godini mandata po svoj prilici biti povećane u još skromnijem iznosu od svega 4,6 posto, piše Slobodna Bosna.
(Izvor: hayat.ba)
U Republici Srpskoj doći će do redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i one će od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim parametrima, biti uvećane između 5,5 i 5,7 odsto, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.
“Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 i 5,7 odsto imajući u vidu činjenicu da su prosječne plate rasle 9,6 odsto, a stopa inflacije 1,8 odsto. Po pola procenata od toga zbir daje 5,7 odsto”, rekao je Milić.
Istakao je da je potrebno vidjeti kakvi će biti podaci u posljednjem kvartalu.
“Ono što je svakako dobro jeste da imamo opadajući trend stope inflacije od početka godine, jer kao što je poznato rast inflacije uvijek slabi kupovnu moć stanovništva, a samim tim i kupovnu moć najstarije populacije”, rekao je Milić.
Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.
“Redovno godišnje usklađivanje penzija u ovoj godini je iznosilo 9,25 odsto. Ono je isplaćeno početkom februara, prilikom isplate januarske penzije i tako će biti i naredne godine”, rekao je Milić za RTRS.
Iplata jednokratne pomoći penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine koja iznosi po 50 i 100 KM, počela je juče, saopšteno je u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Po 100 KM će dobiti penzioneri sa minimalnim (573 KM) i do zagarantovane penzije (684 KM) kao i oni koji imaju zagarantovanu penziju, a po 50 KM penzioneri sa penzijama do 1.000 KM.
Odluku o isplati jednokratne pomoći donijela je Vlada Federacije BiH. Iznos pomoći je mnogo manji od onog koji su u svojim zahtjevima tražili penzioneri.
Traženo je da svi penzioneri sa penzijama do 1.000 KM dobiju po 200 KM a oni čije su penzije iznad 1.000 KM da dobiju po 100 KM.
U Federaciji BiH invalidske penzije koristi 56.380 građana, što predstavlja značajan dio od ukupno 452.201 korisnika Federalnog zavoda za MIO.
Prema Zakonu o MIO, pravo na invalidsku penziju ostvaruju osiguranici s utvrđenom 1. kategorijom invalidnosti.
Uzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža. Uzrokovane ozljedom izvan rada ili bolešću, pod uslovom da osiguranik ima penzijski staž koji pokriva barem jednu trećinu razdoblja od navršenih 20 godina života do nastanka invalidnosti.
Za osiguranike koji su završili redovno školovanje i stekli višu stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, a za visoku stručnu spremu od 25 godina života.
Primjer da osiguranik sa 56 godina života i srednjom stručnom spremom mora imati najmanje 12 godina penzijskog staža kako bi ostvario pravo na invalidsku penziju.
Invalidska penzija izračunava se na isti način kao starosna. Za osiguranike kod kojih je invalidnost prouzročena povredom na radu ili profesionalnom bolešću, penzija se određuje za 40 godina staža osiguranja.
