Opština Istočno Novo Sarajevo penzionerima sufinansira banjsko liječenje

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić potpisao je sa penzionerima sa područja opštine ugovore o dodjeli banjsko-klimatskog liječenja.

Usluge liječenja u trajanju od deset dana u toku kalendarske godine koristiće 91 penzioner iz Istočnog Novog Sarajeva. Ugovorom je definisano da Opštinska uprava sufinansira 50% troškova.

“Nadam se da će navedena pomoć biti od koristi za naše sugrađane, te da će doprinijeti dobrom zdravlju. Srećan sam što imamo priliku i na ovaj način pokazati im da mislimo na njih i zahvaliti se za mukotrpan rad i zalaganje u godinama u kojim su radili i gradili za buduće naraštaje”, poručio je Katić.

(Izvor i foto: citajfilter.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Gradonačelnik uručio nove kartice za besplatan javni prevoz penzionerima

Nastavljena je podjela doživotnih besplatnih kartica za javni prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Kartice je ovim kategorijama naših sugrađana uručio gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima.

– Radimo i ne stajemo. Još jedna podjela kartica za besplatan doživotni javni prevoz za naše penzionere. Banja Luka je tu za svakog čovjeka – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković, tokom današnje podjele kartica.

Podsjećamo, krajem aprila je počela podjela karata za besplatan prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Svi sugrađani koji pripadaju ovim kategorijama stanovništva zahtjev za dobijanje svoje doživotne besplatne karte za javni prevoz mogu da predaju u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera grada Banja Luka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako u penziju prije 65 godine života i s manje od 40 godina staža? 

Za odlazak starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine mora biti ispunjen jedan od dva uslova, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

Redakciji portala Radiosarajevo.ba obratilo se nekoliko čitatelja s upitom da li se može penzionisati s manje staža i godina života te za koliko se umanjuje penzija u tom slučaju.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje su za portal Radiosarajevo.ba pojasnili su u kojem slučaju je ovo moguće.

“Muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

  • 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  • 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  • 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  • 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  • 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja”, pojašnjeno je.
  • Dakle, u ovoj godini, u prijevremenu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

Za žene važe drugačiji propisi. Osiguranica ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

  • 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja,
  • 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja,
  • 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja.

Poznato je i koliko žene moraju imati godina života i radnog staža do 2036. godine.

  • 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
  • 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
  • 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  • 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  • 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  • 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  • 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Prema Zakonu o MIO/PIO, koji regulira pitanje izuzetne prijevremene starosne penzije, propisano je i umanjenje penzije.

“Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 posto”, pojasnili su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za portal Radiosarajevo.ba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH sada imaju pravo zasnovati radni odnos

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojili su dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) kojima je brisan član Zakona, u skladu s Presudom Ustavnog suda Federacije BiH.

Član Zakona o PIO, koji je predviđao obustavu isplate penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev izuzetaka je izbrisan. Time se omogućava korisnicima penzije u Federaciji BiH da istovremeno ostvaruju pravo na starosnu penziju i zasnivaju radni odnos, bez obzira na to da li su ostvarili pravo na punu ili prijevremenu starosnu penziju.

U skladu s tim, izvršena je i dopuna člana Zakona o PIO. Prema ovoj dopuni, isplata penzije se obustavlja u slučaju kada osoba koja ostvaruje porodičnu ili invalidsku penziju zasnuje radni odnos. Razlog za ovu obustavu leži u činjenici da pravo na invalidsku penziju stiče osiguranik kod kojeg je utvrđena I kategorija invalidnosti, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti.

Zakon o PIO propisuje da potpuni gubitak radne sposobnosti (I kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik nije sposoban za rad na svom radnom mjestu, niti se može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.

Omogućavanje korisniku invalidske penzije da stiče status osiguranika u obaveznom osiguranju bilo bi u suprotnosti s ovim principom, te bi stvorilo prostor za zloupotrebe i dovelo do povećanja udjela invalidskih penzija u penzijskom sistemu Federacije BiH.

Slični razlozi dovode do obustave isplate porodične penzije u slučaju zasnivanja radnog odnosa. Porodična penzija je izvedeno pravo koje služi kao zaštita članova porodice umrlog korisnika penzije, ali samo ukoliko oni nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihode po osnovu radnog odnosa.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, štitimo temeljne principe na kojima je postavljen penzijski i invalidski sistem osiguranja u Federaciji BiH, te ispunjavamo obavezu shodno presudi Ustavnog suda, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dodatni rok za preuzimanje čekova

Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje BIH (PIO) obavijestio je korisnike o određenim izmjenama vezanim za preuzimanje penzionih čekova.

Naime, penzioneri koji žive na području Bosne i Hercegovine, a penziju primaju preko bankarskih računa, od 1. juna imaće rok od šest mjeseci za preuzimanje penzionog čeka, kako ne bi dolazilo do nepotrebne obustave isplate penzije.

Dosadašnja obaveza penzionera bila je preuzimanje čeka u roku od 90 dana, odnosno tri mjeseca.

“U sljedećem razdoblju intenzivno će se nastaviti s daljim mjerama i aktivnostima koje će omogućiti svim osiguranicima i penzionerima što lakše i transparentnije korištenje usluga Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje”, saopšteno je iz PIO-a.

Podijeli tekst sa drugima na:

Top lista 5 najboljih mjesta za penzionere: Na spisku i gradovi iz komšiluka

Evropa je popularan izbor za penzionere iz cijelog svijeta, posebno Amerikance. Neki penzioneri žele da iskuse kulturu svojih predaka, dok su drugi možda uživali u odmoru na kontinentu i žele da tamo provode više vremena. U zavisnosti od zemlje ili grada, evropske destinacije mogu imati niske troškove života, prijatnu klimu ili generalno visok kvalitet života, prenosi T-portal.

Svaka zemlja ima različita pravila za vizu i boravak, ali uglavnom većina zahtjeva dokaz o minimalnom nivou prihoda i privatno zdravstveno osiguranje. Mnogi imaju ograničenja za penzionere i zahtijevaju od njih da imaju posao ili posjeduju imovinu, dok drugi predviđaju i jedno i drugo.

Portal Travel + Leisure je proučio najnovija pravila i trendove i sastavio listu od pet najboljih mjesta za penzionisanje u Evropi.

Algarve, Portugal

Prelijepe bijele pješčane plaže, topla atlantska voda, idealno vrijeme tokom cijele godine i niz aktivnosti na otvorenom čekaju penzionere u ovom regionu na južnoj obali Portugala. Istorijski gradovi poput Silvesa imaju prelijepu mavarsku arhitekturu, a prometni lokalni aerodrom i relativna blizina Lisabona čine region lako dostupnim. Smatra se jednim od najboljih mjesta na svijetu za penzionisanje, Algarve nudi izvanredan izbor golf terena, zdrav način života, mediteransku ishranu i niske troškove života. Najbolje od svega za jednojezične starije, engleski je široko rasprostranjen.

Zakoniti stanovnici mogu se registrovati u nacionalnoj zdravstvenoj službi da bi dobili pristup javnim bolnicama i zdravstvenim centrima uz plaćanje prema korištenju, iako je vredno napomenuti da je dobijanje privatnog zdravstvenog osiguranja potrebno kao uslov za boravišnu dozvolu. (Ostali zahtjevi uključuju pasoš i dokaz o prihodima.) Ove su dozvole obavezne za penzionere koji žele ostati duže od tri mjeseca, iako jednom izdata dozvola ostaje važeća pet godina. Stanovnici takođe mogu podnijeti zahtjev za trajnu dozvolu nakon isteka početne.

Ako jednostavno želite da idete u dugu posjetu i da se ne selite u zemlju, to je takođe moguće: nije potrebna viza za boravak kraći od 90 dana u periodu od šest mjeseci. Dohodak se generalno oporezuje, ali Portugal nudi 10 godina neoporezivih penzija prema određenim odredbama svog programa privremenog boravka (NHR).

Bordo, Francuska

Lijep riječni grad u jugozapadnoj Francuskoj uživa u toplim ljetima i blagim zimama.

Dobro lociran, na kratkoj vožnji od Atlantskog okeana i u blizini mnogih poznatih vinarija, grad ima mnogo toga da ponudi posjetiocima i stanovnicima. Muzeji, galerije, koncertne dvorane, javni parkovi, restorani, kafići, pijace na otvorenom i živahan noćni život su brojni. Doći do tamo (i putovati kada se nastanite) je takođe lako zahvaljujući modernom sistemu brzih vozova koji povezuje Bordo sa raznim gradovima u Francuskoj i širom Evrope.

Francuski zdravstveni sistem je prepoznat kao jedan od najboljih na svijetu, a na sreću budućih stanovnika, pod određenim uslovima dostupan je i nedržavljanima. Ako živite u zemlji tri uzastopna mjeseca i boravite najmanje 183 dana u godini, imate pravo da se prijavite za javnu zdravstvenu zaštitu.

Budimpešta, Mađarska

Sa prelijepim istorijskim zgradama, odličnim restoranima, termalnim kupatilima i ljubaznim građanima, Budimpešta postaje popularna destinacija za penzionisanje i Evropljana i Amerikanaca. Grad je stekao reputaciju da je pristupačan početkom 2000-ih i, iako su cijene od tada porasle, troškovi života su i dalje relativno niski.

Mađarska je članica EU, što olakšava kontinentalna putovanja (ali ne zaboravite, zemlja koristi sopstvenu valutu, forintu). Bogata kultura, živahan noćni život i lokacija na Dunavu privukli su veliku međunarodnu zajednicu, što znači da je govornike engleskog jezika lako pronaći.

Strancima je dozvoljeno da kupuju imovinu u Budimpešti, a zdravstveni sistem se generalno smatra dobrim. Strani penzioneri mogu steći pravo na stalni boravak nakon samo tri godine neprekidnog boravka u Mađarskoj, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume, kao što je da imaju dom u toj zemlji.

Ljubljana, Slovenija

Ovaj glavni grad sa oko 295.000 stanovnika sve je popularniji među onima koji odlaze u penziju. Slovenija je nezavisna od 1991. godine i članica Evropske unije od 2004. godine i može se pohvaliti bogatom kulturom i raznolikim prirodnim okruženjem. U roku od nekoliko sati vožnje od Ljubljane možete pronaći širok spektar atrakcija, od jadranskih plaža i alpskih skijališta do italijanskog grada Venecije.

Slovenija ima dugu istoriju vinarstva i nekoliko mjesta svjetske baštine Uneska, od kojih se jedno nalazi u centru Ljubljane. Glavni grad takođe nudi šarmantnu mješavinu stare i nove arhitekture i urbano jezgro za hodanje koje je u rangu sa mnogim poznatijim evropskim gradovima – ali bez gomile turista.

Za boravak do 90 dana nije potrebna viza. Ako želite da ostanete duže od toga, počećete sa podnošenjem zahtjeva za privremenu boravišnu dozvolu. Zdravstvena zaštita se smatra adekvatnom i mnogi ljudi kupuju privatno zdravstveno osiguranje ako se ne kvalifikuju za javni program. Dohodak podleže porezu na rezident, ali se dvostruko oporezivanje može izbeći pravilnim podnošenjem poreske prijave.

Split, Hrvatska

Hrvatska je veoma atraktivna i kao mjesto za penzionisanje, piše Travel + Leisure. Ne samo da zemlja ima oko 3.600 milja obale, već topla, suva ljeta i blage zime stvaraju poželjnu klimu. Drugi najveći grad u zemlji, Split nudi lak pristup nekim od najboljih plaža u Hrvatskoj.

Rimski car Dioklecijan je tu sagradio svoju palatu, a njeni ostaci su proglašeni UNESCO-vom svjetskom baštinom. Restorani, barovi, kulturni i zabavni prostori i mnogi stanovnici koji govore engleski olakšavaju prilagođavanje strancima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Usklađivanje penzija iz BiH i Hrvatske

Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je dostavio je obaveštenje u vezi sa usklađivanjem penzija, prema kome se, počev od 1. januara 2024. godine, penzije u Federaciji BiH redovno usklađuju u visini od 6,55 odsto. Usklađivanje je realizovano u isplati penzija za april 2024. godine, zajedno sa razlikom za prva tri meseca 2024. godine, s tim da se usklađivanje ne primenjuje na penzije sa pravom ostvarenim u 2024. godini, navode iz Republičkog zavoda za socijalno osiguranje.

Istovremeno je hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dostavio obaveštenje u vezi sa usklađivanjem svojih penzija, prema kome se, počev od 1. januara 2024. godine, penzije u i Hrvatskoj redovno usklađuju u visini od 4,19 odsto, a što važi za one primaju i deo ove penzije, a žive u Srbiji.

Goldman Saks: globalna potražnja za naftom će rasti najmanje do 2034.

Nova aktuelna vrednost penzije za jedan lični bod, radi određivanja penzije i usklađivanja penzija i ostalih prava iz penzijskog osiguranja od 1. januara 2024. godine iznosi 12,26 evra. Tako usklađene penzije isplaćene su u martu 2024. godine, zajedno sa razlikom za januar i februar 2024. godine.

Istovremeno, prema navedenom obaveštenju, najniža penzija za svaku godinu penzijskog staža od 1. januara 2024. godine iznosi 12,64 evra.

Подели ову вест

Podijeli tekst sa drugima na:

Smanjuje se broj djece koja koriste porodičnu penziju u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je u posljednjih deset godina uočljiv trend smanjenja broja korisnika porodične penzije iz kategorije djeca, jer je 2015. godine taj status imalo njih 6.745, u 2022. godini 3.602, a ove godine 2.798 korisnika.

Prema evidenciji Fonda, 2012. godine bilo je 8.510 djece korisnika prava na porodičnu penziju, od kojih je 3.234 pohađalo srednju školu, a 5.276 je bilo u statusu studenta.

U toku prethodne godine zahtjev za ostvarivanje prava na porodičnu penziju iz kategorije udova/udovac i djeca podnijet je u 4.653 slučaja.

Iz Fonda su podsjetili na pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Kada je riječ o pravu djeteta na porodičnu penziju, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja /srednjoškolci/, ali najkasnije do navršenih 26 godina /studenti/.

Redovnim školovanjem ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.

U slučaju da nastupi nesposobnost djeteta za samostalan život i rad prije 15. godine, dijete u takvim okolnostima, ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje.

Dijete kod kojeg nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine, aprije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije, ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.

Ako dijete kod kojeg u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje.

Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičkih bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Efekti uredbe u Srpskoj: Karton od 30 jaja jeftiniji 0,6 KM

Nakon što je stupila na snagu Uredba o određivanju marže u prometu proizvoda, u trgovinama u RS najveća pojeftinjenja zabilježena su kod deterdženta za pranje veša u prahu i kod toalet-papira, a najmanja kod konzumnih jaja.

“Smanjenje cijena robe koja je obuhvaćena Uredbom razlikuje se od trgovca do trgovca, jer su cijene za ove proizvode prije stupanja na snagu Uredbe, izuzev za grupu osnovnih životnih namirnica koje su bile obuhvaćene prethodnom uredbom, formirane slobodno na tržištu”, kažu u Ministarstvu trgovine RS.

Takođe, objašnjavaju u tom resoru, Uredbom su obuhvaćeni slični proizvodi različitih proizvođača i sa različitim cijenama, te ograničenja za različita pakovanja – smanjenje cijena je i po tom osnovu različito, u zavisnosti od proizvođača, ali i pakovanja.

Tako je karton sa 30 konzumnih jaja M klase u prosjeku jeftiniji do 0,60 KM, pavlaka (12 odsto mliječne masti) od 400 g 0,10 KM, cijelo pile do 0,50 KM, pileće viršle, pakovanje do 500 g, zavisno od pakovanja od 0,10 KM do 0,50 KM, pileći parizer, pakovanje do 800 g, zavisno od pakovanja od 0,10 KM do 0,50 KM, kokošja pašteta, pakovanje do 100 g, do 0,08 KM. Grašak zamrznuti, pakovanje do jednog kilograma, u prosjeku je jeftiniji za 0,69 KM, zamrznuta boranija/mahune, takođe pakovanje do jednog kilograma, za isto toliko, pasterizovana miješana salata od 2,4 kg do 0,80 KM, pasterizovani krastavci od 2,4 kg, do jedne KM. Tečni deterdžent za suđe, pakovanje do jednog litra, jeftiniji je u prosjeku za 0,60 KM, deterdžent za pranje veša u prahu, pakovanje do tri kg, do 0,90 KM, tečni sapun za ruke, pakovanje do litra, do 0,60 KM, toalet-papir, dvoslojni, pakovanje od 24 komada, do 1,40 KM.

“Još jednom ističemo da je prikazano prosječno pojeftinjenje na izabranom uzorku, uzimajući u obzir da Uredba obuhvata više od 500 proizvoda plasiranih u više desetina trgovačkih lanaca i manjih prodavnica”, navode u Ministarstvu trgovine za Fenu.

Ministar trgovine RS Denis Šulić podsjetio je da je ova uredba na snazi do 30. juna.

“Cijena oko 500 osnovnih životnih namirnica snižena je u rasponu od oko 15 feninga do oko 90 feninga. Na primjer, na 30 jaja imate uštedu od nekih 60 feninga”, rekao je Šulić.

Podsjećamo, Vlada RS je na sjednici od 4. aprila usvojila Uredbu o određivanju marži u prometu na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji za 16 proizvoda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Za šest godina 33.704 penzionera više u BiH

Kao i brojne evropske zemlje, i BiH se već neko vrijeme suočava s demografskim slomom te polako postaje zemlja staraca. Ako uskoro ne dođe do značajnog rasta nataliteta, predviđanja za ovu zemlju, kada je riječ o broju stanovnika, nisu nimalo optimistična.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako broj penzionera konstantno raste, a broj novorođene djece smanjuje.

U samo šest godina broj korisnika penzija povećan je za 33.704. Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je tokom 2017. godine u BiH penziju primalo 663.826 stanovnika, dok je tokom 2022. godine taj broj porastao na čak 697.530.

U istom periodu broj novorođene djece konstantno pada. Tokom 2017. godine na području BiH rođeno je 30.200 živorođene djece, dok je šest godina poslije, odnosno 2022. godine, taj broj, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pao na 26.687.

U skladu s manjim brojem rođene djece, ali i iseljavanjem cijelih porodica, značajno je pao broj djece upisane u osnovne i srednje škole, a bilježi se i smanjen broj studenata.

Trebamo li se zabrinuti?

Analitičari već neko vrijeme upozoravaju da BiH očekuje demografski kolaps, a u istraživanju koje je sprovela Evropska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika u ovoj zemlji pasti na 1,7 miliona, te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1%. Udio mladih smanjiće se s oko 21 na 13%. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN, za 50 godina imati više od milion stanovnika manje. Ako se ovako nastavi, bit ćemo društvo s malim brojem stanovnika između 20 i 40 godina, piše Večernji list BiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na: