Baka u penziji naučila tečno da priča čak pet jezika

Da starost nije prepreka za sticanje novih znanja pokazala je Dobrila Ivanović iz Sombora, koja je u penziji odlučila da sebi ispuni davni san – da nauči što više stranih jezika. Danas ova Somborka govori pet stranih jezika i, kako kaže, tu se neće zaustaviti.

Svoje zlatno, treće doba, Dobrila Ivanović iz Sombora koristi za ispunjenje svojih mladalačkih snova. Najprije je savladala slikanje, a kada je prije tri godine dobila od rođake telefon i laptop na poklon – aplikacija za učenje stranih jezika pružila joj je željena znanja. I tako je, uz aplikaciju i svjeske, savladala španski, portugalski, grčki, italijanski i engleski jezik.

“Ima i slova kojih nema u našoj azbuci, koja imaju kvačice i neke dodatke… portugalska abeceda ima čak dvanaest specijalnih slova. Takmičarski sam nastrojena, i od petnaest minuta dnevno, došla sam do toga da svaki dan učim po dva sata, da me ne bi izgurali iz onih viših liga. Dobila sam čestitku da sam među jedan posto najuspješnijih korisnika tih programa u svijetu2, s ponosom priča Dobrila.

Najveća radost je bila kad je svoja stečena znanja jezika uspjela da primijeni.

“Španski sam imala prilike da pričam u Beogradu, na otvaranju jedne kubanske ambulante, bila sam predstavnik Društva za borbu protiv raka iz Sombora i tada sam razgovarala sa ambasadorom. Sa kumovima imam priliku da razgovaram na portugalskom jeziku, a valjda će biti prilike i da otputujem u Italiju, pa da pričam i taj jezik. Grčki sam učila zato što tamo putujemo na odmor, njega sam najteže savladala i najslabije ga znam, ali kada odem u prodavnicu ili na pijacu – znam da tražim šta mi treba, znam njihove pozdrave i osnovne stvari. Ovakva učenja pomažu i obnavljaju memoriju, mislim da mi se memorija poboljšala”, kaže Dobrila.

Ova Somborka planira da usavrši znanje romanskih jezika koje je učila, a nakon toga, želja Dobrile Ivanović je da sa znanjem turskog posjeti ovu lijepu evroazijsku zemlju, piše RTV.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Druženje penzionera uz šah i pikado

Dan penzionera u FBiH se obilježava 25. oktobra još od 1997. godine kada su penzioneri na protestima ukazali na njihov težak položaj. U Federaciji BiH je preko 430 hiljada penzionera, više od 60 posto prima najnižu penziju.

Situacija je i tada i sada za penzionere gotovo nepromijenjenja. Nalaze se u teškom položaju. I dok čekaju rebalns federalnog budžeta i obećanu jednokratnu pomoć obilježavaju svoj dan.

Tako je Udruženje penzionera grada Lukavac bilo domaćin predsjednicima udruženja iz 15 opštinskih i gradskih organizacija sa područja TK i distrikta Brčko te sportskim ekipama u šahu i pikadu.

Sva opštinska i gradska udruženja penzionera sa područja TK i Brčko distrikta imaju programsku obavezu da u narednim danima organizuju svoje svečane sjednice sa prezentacijom realizovanih projekata i zadataka.

Penzioneri u FBiH ispraćaju tešku godinu i nadaju se da će naredna donijeti bolji status i naravno toliko očekivano povećanje penzija.

(izvor i foto: rtvlukavac.ba)

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo ko ima najveću penziju u regionu

Penzije u BiH su relativno niske u odnosu na razvijene evropske zemlje, ali kako se po mnogo čemu ni ne mogu porediti sa Zapadom ili Sjeverom, dobro je pogledati šta se dešava u zemljama regiona.

Situacija je najgora u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj, gdje penzioneri dobijaju u prosjeku tek 302,77 eura. Nešto bolje je u Srbiji gdje prosječna penzija doseže 390,56 eura. Naime, predsjednik Aleksandar Vučić najavio je rast mirovina za najmanje deset posto.

– Penzije moraju ići najmanje 10 odsto naviše i to je sada moje obećanje, videćemo točno koliko, ali najmanje 10 odsto u sljedećem budžetu, izjavio je Vučić u julu 2024.

Uprkos povećanju u avgustu, hrvatske penzije pri samom su dnu u odnosu na ostatak zemalja Europske unije. Nakon usklađivanja, penzije su u prosjeku porasle na 571,46 evra. To je iznos prosječnih starosnih, invalidskih i porodičnih penzija.

Prosječna penzija, od avgusta 2024., čini nešto manje od pola prosječne hrvatske plate koja sama po sebi kaska za ostalim zemljama Evropske unije. Uzevši, k tome, u obzir rastuće troškove hrane, lijekova i ostalih potrepština, hrvatski su penzioneri na rubu siromaštva.

Penzioneri u Crnoj Gori od avgusta primaju u prosjeku 496,10 eura, ali osiguranici koji su ostvarili pravo na penziju od početka 2020. ili će tek steći to pravo mogu se odlučiti za ponovni izračun penzije iz kojeg se izuzimaju najnepovoljnije kalendarske godine tokom radnog vijeka do trajanja od najviše četvrtine navršenog efektivnog staža osiguranja, što bi Crnogorcima uskoro trebalo donijeti veće iznose, piše Poslovni.hr.

Najbolje žive penzioneri u Sloveniji. Penzije u susjednoj Sloveniji tako od avgusta iznose u prosjeku čak 897,12 evra što je daleko najviše od svih navedenih.

Takvo povećanje sigurno bi bilo primjetno u životima i naših penzionera, ali se čini kako ni to ne bi bilo dosta za lagodan i “pristojan” život u kakvom ne bi morali zbrajati svaki cent i stezati kaiš do kraja mjeseca.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sve izvjesniji protesti penzionera

Sve je izvjesnije da bi penzioneri u većem BH entitetu mogli aktivirati odluku o protestu, koji su prolongirani, jer nije ispunjen nijedan od zahtjeva ove populacije, potvrdio je danas Mustafa Trakić, predsjednik Udruženja penzionera ZDK i član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Do prolongiranja protesta došlo je nakon što je Vlada FBiH sredinom septembra prihvatila zaključke Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera za poboljšanje materijalnog statusa penzionera, osim vanrednog usklađivanja penzija.

Jedan od zahtjeva bio je isplata jednokratne pomoći i to u iznosu od 200 KM za penzionere čija je penzija do 1.000 maraka i 100 KM za penzije veće od 1.000 maraka, pri čemu je uslov da se usvoji rebalans ovogodišnjeg federalnog budžeta.

Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je zakazana za 22. i 23. oktobar, zasad nema rebalansa budžeta, ukazao je Trakić.

“Protesti nisu odgođeni, nego je samo datum prolongiran ukoliko se ne ispune naši zahtjevi. Prvi naš zahtjev bio je izmjena i dopuna člana 80. Zakona o PIO s ciljem vanrednog povećanja penzija do kraja godine. Koliko vidim, od toga još ništa. Drugi naš zahtjev bio je jednokratna pomoć do kraja oktobra, znači nećemo ni nju imati, jer nema rebalansa. I treći naš zahtjev bio je nacrt izmjena i dopuna Zakona o PIO. Ni na njemu se nije počelo raditi. Sačekat ćemo sjednicu Upravnog odbora Saveza, koja je planirana za 25. oktobar, da vidimo kakve će odluke biti donesene”, kazao je Trakić.

(Izvor: Zenica info)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li osoba osuđena za smrt člana porodice ima pravo na njegovu penziju?

Mnoštvo je pitanja koje građani upućuju Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje a među njima je, recimo, i poprilično čudno pitanje – da li osoba koja uzrokuje smrt člana porodice, penzionera, može dobiti njegovu penziju koja je u biti porodična

– Ima li pravo na porodičnu penziju član porodice koji je pravomoćnom presudom osuđen za krivično djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije – glasilo je pitanje upućeno Zavodu PIO FBiH.

– Pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti, te čak ni koristiti član porodice koji je namjerno prouzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo je krivično djelo osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora – pojašnjeno je iz Federalnog zavoda PIO.

Jedno od pitanja upućenih Zavodu PIO FBiH je i da li ima pravo na porodičnu penziju udovica koja je bila u braku sa korisnikom starosne penzije te je brak od zaključenja do smrti korisnika penzije trajao godinu dana.

– Ukoliko korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju osigurava se bračnom supružniku pod uvjetom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete – odgovorili su iz Zavoda PIO FBiH.

Navode kako član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po toj osnovi steći pravo na porodičnu penziju.

(Izvor: faktor.ba)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Očekuju li nas nova poskupljenja hrane?

Zbog konstantnih poskupljenja i rasta cijena osnovnih životnih namirnica, sve je teže sastaviti kraj sa krajem. Pred svaku kupovinu građani kažu da dobro razmisle šta im je najpotrebnije. Oni sa minimalnom platom kao i penzioneri moraju dobro da kalkulišu.Јer, kažu, da je teško napraviti mjesečni plan troškova koji bi sa primanjima mogli da pokriju. Stručnjaci upozoravaju da nas uskoro očekuju i nova poskupljenja hrane.

Neprekidno divljanje cijena, građani osjete na svom kućnom budžetu. Kupovinu ograničavaju. Na listi potrepština je ono najpotrebnije. Kažu, da je gotovo sve postalo luksuz.

Ove godine poljoprivrednici u Srpskoj su imali velike probleme sa nabavkom stočne harane, s obzirom na to da su tropske temprature uništile mnoge usjeve. To će, kažu stručnjaci posljedično voditi ka rastu cijena žita, brašna, mlijeka i drugih proizvoda u trgovinama.

– Kada govorimo o nekim poskupljenjima u budućnosti, moram reći da nas nažalost očekuje poskupljenje voća, povrća a zatim i mesa i mesnih proizvoda. Isključivo zbog toga što smo i sami bili svjedoci velikih suša u prethodnim mjesecima gdje su temerature prelazile 30 stepeni, i samim tim prinosi žitarica kod poljoprivrednika su smanjeni negdje čak i prepolovljeni. Možemo očekivati povećanje cijena mesa, čak i mliječnih proizvoda – kaže Dragan Јošić, Udruženje potrošača.

Izgleda nevjerovatno, ali cijene sirovina i određenih namirnica jeftinije su u nekim evropskim gradovima nego u Republici Srpskoj.

– Brašno je jeftinije u Beču nego kod nas. To je zato što naši mlinari imaju princip nabakve pšenice u sezoni žetve i onda tako drže čitave godine, dok je evidentno da je negdje u Češkoj, Mađarskoj pala cijena pšenice i onda mlinari koji kupuju na sedmičnom nivou brašno , dovodi do toga da je cijena niža u Austriji nego u BiH – navodi Saša Trivić, privrednik.

Mjesečna zarada kod većina građana, primorava ih da najveći dio plate ili penzije prvo izdvoje za kupovinu osnovnih životnih namirnica i plaćanje režija.

– Ako vidimo potrošačku korpu za avgust 2024. godine koja je iznosila 2.615 KM, i da su građani najviše novca izdvajali za prehranu oko 1.182 KM što predstavlja 45 odsto. Poređenja radi, u avgustu 2021.godine građani su za hranu izdvajali oko 700 KM, što je povećanje u odnosu na avgust 2024.godine za više od 400 KM – dodao je Јošić.

Osim hrane, zbog divljanja cijena na svjetskom tržištu, odavno je poskupila i kafa, a kako iz Udruženja potrošača najavljuju, trend poskupljenja kafe, uskoro bi se mogao nastaviti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Na dnevnom redu nema pomoći ni poplavljenim ni penzionerima

Nakon duže pauze i lokalnih izbora konačno je zakazana sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta za 22. i 23. oktobar. Očekivalo se da će se na dnevnom redu naći neki od najvažnijih zakona, dugo najavljivanih, poput fiskalnih i zakona o južnoj interkonekciji, rebalans budžeta od čijeg usvajanja zavisi isplata jednokratne novčane pomoći za penzionere, rješavanje problema onkoloških pacijenata, zakon o šumama FBiH…

Ali, ništa od toga. Čak nema ni slova o katastrofi koja je zadesila Jablanicu, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo, gdje još traje potraga za nestalim, gdje su ljudi preko noći ostali bez ičega, a materijalne štete su nesagledive. Toga na dnevnom redu nema, ali ima, recimo, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o slatkovodnom ribarstvu i niz nacrta zakona koji zasigurno nisu u vrhu prioriteta u odnosu na navedeno.

Dopredsjedavajuća Predstavničkog doma Edina Gabela (SBiH) rekla je za Oslobođenje da je na sjednici Kolegija Predstavničkog doma sugerisano predsjedavajućem Doma Draganu Miokoviću (Naša stranka) da uvrsti zakone poput onog o južnoj interkonekciji, ali i druge. Međutim…

– Dobili smo obećanje da će održati sastanak sa rukovodstvom federalne Vlade i da će nas izvijestiti o tome. U Poslovniku o radu Parlamenta je jasno definisano da predsjedavajući utvrđuje dnevni red sjednice, naglasila je Gabela.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Velika Britanija uvodi porez na penzije

Britanske poreske institucije će poslati 700.000 pisama penzionerima sa poreskim zahtjevom od 665 funti. Mnogim penzionerima će biti saopšteno da prvi put duguju porez na svoje penzije, piše britanski San.

Poresko obavještenje će dobiti po prvi put nakon odlaska u penziju, a navodno sadrži prosječan zahtjev za porez u iznosu od 665 funti.

Nadležne institucije su utvrdile da je broj penzionera koji su oporezovani porastao u odnosu na prije dvije godine, kada je kontaktirano 120.000 ljudi manje. Ovaj novi porez mogao bi biti udar na finansije penzionera, piše list.

Prema riječima stručnjaka, iznos poreza je ekvivalentan troškovima za oko tri nedjelje života, a penzioner čiji je prihod tek nešto iznad poreskog praga možda neće ni imati toliko sredstava na raspolaganju.

Pisma će sadržati precizne obračune svih poreza na prihode zarađene između aprila 2023. i aprila 2024. godine. Oni koji prime obavještenje imaju rok za plaćanje do januara 2025. godine, uz opciju plaćanja u ratama.

Međutim, ovo bi mogao biti šok za neke penzionere, jer mnogima se finansijska situacija nije promijenila u posljednjih nekoliko godina.

Nažalost, sve se svodi na pitanje pragova poreskih olakšica koje je zamrzla vlada, dok državne penzije nastavljaju da rastu zajedno sa inflacijom – što znači da sve više ljudi ulazi u obavezu plaćanja poreza, zaključuje San.

Osim ako laburistička vlada ne interveniše, osnovna naknada koju ljudi mogu zaraditi bez plaćanja poreza na dohodak ostaje 12.570 funti do 2027. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ima pravo na prijevremenu penziju u FBiH?

Osiguranici koji su zaposleni na području FBiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili pravo na penziju.
Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu penziju.

Muškarci u Federaciji BiH ovo će pravo moći koristiti do 2026., a žene do 2036. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos penzije.

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,33 posto.

Dakle, ako se osiguranica odluči na penziju kada napuni 63 godine života, ona će trajno dobivati za 8 posto manju mirovinu nego što bi joj bila da se za ovaj potez odlučila s napunjenih 65 godina života, piše portal Večernjeg lista.

Prema važećem zakonu koji je na snazi u Federaciji BiH, muškarci koji, unatoč trajnom umanjenju penzije, ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine, trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iduće godine muškarci će u prijevremenu penziju moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Žene koje žele iskoristiti pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja 2024. u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Starosni prag penje se 2025. na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Tokom 2027. žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tokom 2028. godine 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tokom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Postupno povećanje

Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tokom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tokom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja, piše Večernji list.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako su cijene osnovne namirnice postale nepodnošljiv teret?

U Bosni i Hercegovini, hljeb, koji je nekada bio simbol jednostavnosti i svakodnevice, danas postaje nedostižan luksuz za mnoge građane.

Nekad običan obrok, danas je finansijski teret koji se sve teže nosi. Porodice širom zemlje suočene su sa svakodnevnom borbom kako bi osigurale osnovne prehrambene proizvode. U zemlji u kojoj minimalna plata jedva pokriva osnovne troškove života, cijena hljeba neprestano raste i dodatno pogoršava situaciju.

Za hljeb, koji je u prošlosti bio gotovo neprimjetan izdatak u domaćinstvu, danas mnogi moraju izdvojiti značajan dio svog mjesečnog budžeta. Porodica koja kupuje dva hljeba dnevno, mjesečno potroši oko 120 KM, što predstavlja sedminu minimalne plate ili više od trećine minimalne penzije.

Za starije osobe, koje su već opterećene niskim primanjima i svakodnevnim brigama, hljeb postaje nedostižan kao nikada prije. I dok su cijene hljeba neujednačene širom BiH, problem ostaje isti – preživjeti s onim što imaju.

Građani različitih gradova bilježe neujednačenost cijena – u nekim dijelovima hljeb od 600 grama košta oko 2,20 KM, dok u drugim cijena može doseći i preko 2,70 KM. Naizgled male razlike, ali za one s ograničenim prihodima, svaki fening može biti ključan. Teško je procijeniti koliko građani u prosjeku troše na hljeb, jer tržište preplavljuje različite vrste i proizvode s ogromnim razlikama u cijenama.
Na tržištu, cijene hljeba osciliraju gotovo svakodnevno.

Cijene hljeba stalno rastu

Na to utiče niz faktora – od rasta cijena sirovina do povećanih troškova radne snage. Radnici, na čijem se radu zasniva proizvodnja hljeba, također su pogođeni, jer sve veći troškovi života primoravaju poslodavce na stalne korekcije plata, što dodatno povećava cijene proizvoda.
Od 2019. godine, cijena hljeba od 600 grama skočila je sa 1,50 KM na 2,76 KM

. Samo u tih nekoliko godina, životni standard drastično je opao. Svaka komponenta proizvodnje hljeba – od sirovina, energije do troškova plata – doživjela je enorman rast, a građani su ti koji snose posljedice. Umjesto jednostavnog i svakodnevnog proizvoda, hljeb je postao još jedan simbol rastuće nejednakosti i ekonomskih pritisaka.

S obzirom na sve to, teško je ne zapitati se – koliko će još dugo građani moći podnijeti ove ekonomske udarce? Hljeb, koji bi trebao biti osnovna, a ne luksuzna namirnica, sada simbolizira sve dublju krizu koja prijeti da ugrozi osnovno pravo na pristup hrani.

(Izvor: krajina.ba)

Podijeli tekst sa drugima na: