Kategorija: Vijesti

Iako je broj zaposlenih na jednog penzionera u BiH, ali i FBiH posljednjih godina dosegnuo rekordno nisku razinu, još uvijek ima sredina u kojima je omjer radnika i penzionera optimalan, odnosno 3:1.

Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko osiguranje objavljenim u dokumentu “Socioekonomski pokazatelji po opštinama Federacije BiH 2023.”, koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, u opštini Kupres na jednog penzionera dolaze 3,3 zaposlenika, dok je u opštini Centar Sarajevo taj omjer 1:3,2, a u Ravnom čak 1:3,6 te u Usori 1:3,7, objavio je Večernji list.

Kada je riječ o županijama, najbolji omjer penzionera i radnika na kraju prošle godine imala je Sarajevska županija s 1:1,8 te odmah iza nje Županija Zapadnohercegovačka u kojoj je na jednog penzionera bilo 1,7 zaposlenih.

Inače, prema podacima UN FPA BiH (agencija Ujedinjenih naroda), pretpostavke su da će do 2031. godine broj penzionera u BiH biti veći za 96.167. Da bi penzioni sistem optimalno funkcionisao, odnosno da bi se  penzije mogle isplaćivati iz doprinosa, potrebno je da na jednog penzionera budu najmanje tri osiguranika. Taj je omjer u Bosni i Hercegovini dosegnuo istorijski minimum te već neko vrijeme na jednog penzionera dolazi manje od 1,2 radnika.

Prema posljednjim podacima, omjer zaposlenih i penzionera u Federaciji BiH je 1,22 zaposlene osobe na jednog upenzionera. S obzirom na omjer radnika i penzionera, isplata penzija nije upitna samo zbog činjenice da su penzioni fondovi na trezorskom poslovanju, što osigurava da se isplaćuju iz budžeta Federacije BiH odnosno budžeta Republike Srpske, objavio je Večernji list.

Ništa ni od “kartica prijateljstva” gradonačelnika Banjalukje Draška Stanivukovića za penzionere.

To što nije objavio javni poziv i nema ugovore sa preduzećima i marketima gdje bi penzioneri imali popust, nije važno. Važno je da su kartice dijeljene.

Gradonačelnik Banjaluke, sada, za sve optužuje Republičku inspekciju i SNSD. Dok on tvrdi suprotno, inspektori utvrdili – ugovora nema.

Nakon što je podijelio kartice prijateljstva za penzionere, koji su se uvjerili da ne funkcionišu, i da od popusta nema ništa, gradonačelnik Banjaluke u javnost izlazi sa novom idejom.

Sada kaže – refundiraće popust penzionerima iz gradske kase. Za dosadašnji neuspjeli pokušaj sa karticama prijateljstva, krivi sve od reda.

– Cijeli inspektorat i svi inspektori i sve inspekcije ovog svijeta znane i neznane su otišle u ove markete da dežuraju da postave šatore i da im prijete zatvaranjem i marketima i apotekama i benznskim pumpama. Ali je važno reći da SNSD u Banjaluci nastavlja svoju rušilačku politiku – rekao je Draško Stanivuković, gradoančelnik Banjaluke.

Stanivuković tvrdi i da su potpisani ugovori sa privrednim subjektima. Nije ih pokazao, i niko ih još nije vidio. Podsjećamo, da su ga već demantovali priverdnici, a danas i inspektori.

– To što je izjavio gradonačelnik uopšte nije tačno. Znači inspektori su bili na terenu po zadatku da provjere da li je grad Banjaluka sa određenim kontrolisanim subjektiam uopšte imao ikakav ugovor i ništa drugo nije tamo rađeno. Međutim kontrolom je utvrđeno da grad Banjaluka i kontrolisani subjekti u Banjaluci nisu imali niti su potpisali bilo kakav ugovor – poručio je Radivoje Gavrić, glavni tržišni republički inspektor.

(Izvor: RTRS; foto: Grad Banja Luka)

Ruža Duspara iz Maglaja dobija penziju u vrijednosti blizu 350 evra. Naslijedila ju je od supruga koji je preminuo prije pet godina. Ova sedamdesetpetogodišnjakinja boravi u domu za stare u ovom gradiću na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Penzija mi ne može pokriti pola troškova doma. Ne znam šta bih da mi nije sinova – kaže Ruža za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da joj djeca novac šalju iz inostranstva da bi mogla plaćati dom.

Ona i blizu 738.000 penzionera penzije koje u prosjeku iznose oko 400 evra proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.

Isti broj radnika i penzionera

Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855.000.

Vladama Federacije BiH i Republike Srpske, u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja – u prosjeku nedostaje više od 200 miliona evra godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne mirovine, invalidnine i druga prava.

Novac namiruju iz budžeta

Nedostajući novac vlade namiruju iz budžeta od drugih prikupljenih poreza.

Deficit u budžetima entiteti popunjavaju kroz zaduživanja na berzama u zemlji i inostranstvu, a ove godine planiraju se zadužiti ukupno više od milijardu evra, kako se navodi u usvojenim budžetima.

Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija će se, prema zvaničnom procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja penzionera, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.

Procjene vlasti

Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija mogla premašiti 800 miliona evra koji će se morati namiriti iz budžeta.

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da je takvo stanje “neodrživo”, te da vlade moraju poticati zapošljavanje.

– Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 posto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija – rekao je Mehić.

(Izvor: Radio slobodna Evropa)