Tišina kao lijek: Priča o Bogoljubu i njegovom životu sa životinjama i prirodom

Penzioner Bogoljub Matijević nije rodom iz Šamca, a ipak je kupio plac i napravio kuću u Tišini, gdje je našao svoju oazu mira.

“Posljednjih pet godina sam u Tišini, supruga mi je umrla. Moja majka, a i pokojna supruga su porijeklom iz Novog Grada. Šamac je blizu, okolina je divna, pa smo za života moje supruge odlučili da dođemo ovdje. Svidjela mi se priroda, ljudi. Familija mi je u Cerni, za pola sata mogu doći kod mene, a i ja kod njih. Imao sam kuću u Cerni, ipak sam ovdje blizu granice”, kaže Bogoljub.

On navodi da je kao dijete na raspustima proveo mnogo vremena u BiH, te da je dok je radio u Švajcarskoj imao prijatelje iz tih krajeva, što ga je i povuklo da dođe i napravi kuću.

“Nisam u gradu, a nisam daleko od grada. Odrastao sam na selu, imali smo svinje, kokoške… Moja želja se ispunila. Ove godine ću napraviti sve da držim i golubove. Tokom 1980. i 1985. godine išao sam na izložbe sa kokoškama, imao sam rasne koke, a sad sam se posvetio našim domaćim, jer ovdje nema hibrida”, priča Bogoljub, te dodaje da je sve prirodno, da sve radi sam, ima veliko dvorište sa tri dunuma zemlje – trava i sloboda, i njemu i životinjama.

On podsjeća da je 1975. godine kupio prve dvije kokoške i pijetla, da je pijetla tada platio 10 KM, za šta su mu svi rekli da je “budala”, ističući da je ljubav prema životinjama bila jača.

“Kada sam bio u Švajcarskoj držao sam zečeve, tradiciju nastavljam. Nalazim sebe u toj velikoj ljubavi prema prirodi i životinjama. Volim da kuvam, pomažem ljudima. Imam dva sina, pet unučadi i kada dođu kod mene igraju se i uživaju u prirodi, okruženi životinjama”, navodi Bogoljub, dodajući da je napravio i plastenik sa zdravom hranom, koju svima dijeli.

Bogoljub napominje da ustaje prije pet ujutro, a uveče posmatra svoje životinje kako same odlaze na spavanje.

“Imam 50 pilića i kokošaka, 12 ih spava na drvetu i zimi i ljeti, 22 totice /morke/, 40 zečeva koji su se samo jednom kotili. Pasmina je njemački šarac koji najbrže napreduje, otporan je i ima kilažu do šest kilograma, a ženke do 4,5 kilograma za tri mjeseca. Ja ih samo milujem i hranim, poklanjam, nikada nisam nijednog zaklao”, kaže Bogoljub.

On napominje da je kao dijete kuvanje naučio od majke, te da i danas pravi sva jela – pite, slatka, pekmeze i dijeli ih prijateljima, jer, kaže, ne može sve pojesti, a mnogo napravi.

Bogoljuba u Tišini mnogo vole, poznanici ga zaustavljaju da se druže i popiju kafu sa njim. Na manifestacije se rado odaziva, sa svojim kolegama pravi razna jela, a preovlađuje fiš /riblja čorba/, koji uvijek bude ocijenjen kao najbolji.

(Izvor i foto: Srna)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri na udaru rasta cijena: Borba za dostojanstven život

Svakodnevni rast cijena roba široke potrošnje, a posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, ozbiljno ugrožava životni standard građana.

Najteže su pogođeni penzioneri – najranjivija populacija, među kojima mnogi s najnižim penzijama ne mogu sebi priuštiti ni osnovne namirnice potrebne za preživljavanje.

Dok čekaju usvajanje izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, penzioneri zahtijevaju značajnije povećanje minimalnih penzija. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u januaru je dostigla 3.150,00 KM, dok najmanja penzija iznosi svega 573,00 KM.

„Ogromna je to razlika“, ističe Mirsad Terzić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera USK, naglašavajući da penzioneri ne mogu opstati bez osnovnih prehrambenih artikala i neophodnih lijekova za liječenje različitih bolesti.

Terzić upozorava da nadležne institucije ne čine dovoljno kako bi poboljšale socijalni položaj penzionera, te poziva na hitne mjere koje bi im omogućile dostojanstven život.

(Izvor: rtvusk.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Članovi Vlade FBiH razgovarali s predstavnicima penzionera, šta je najavljeno

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, dopremijer i federalni ministar finansija Toni Kraljević te federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić održali su danas u sjedištu Vlade Federacije BiH sastanak s predstavnicima oba saveza udruženja penzionera u FBiH, koje su predvodili Redžo Mehić i Ivan Kožul, saopćio je Ured Federalne vlade za odnose s javnošću.

Sastanku je prisustvovao i direktor Federalnog zavoda PIO Halil Subašić.

Iskazana je obostrana posvećenost što skorijem definisanju konačnog teksta izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, kako bi Vlada Federacije BiH mogla ovo novo zakonsko rješenje utvrditi i u formi prijedloga uputiti u parlamentarnu proceduru.

Nakon prezentacije relevantnih podataka i analiza potrebnih za donošenje sistemskih rješenja koja će doprinijeti unapređenju životnog standarda penzionera, dogovoreno je da će radna grupa u narednim danima intenzivno nastaviti rad na finalizaciji izmjena i dopuna Zakona, a kojima treba izmijeniti sve uočene manjkavosti postojećeg zakona.

Istaknuto je da je unapređenje položaja penzionera u vrhu prioriteta Vlade Federacije BiH posebno nakon što je donošenjem i primjenom odluke o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM u FBiH poboljšan ekonomski status radnika. U vezi s tim, iznesen je i zvaničan podatak Poreske uprave FBiH da je nakon povećanja minimalne plaće broj zaposlenih porastao za 2.908 u odnosu na isti period prošle godine.

S obzirom na važnost očuvanja finansijske stabilnosti Federacije BiH, tokom razgovora su posebno naglašene aktivnosti Vlade na donošenju seta fiskalnih zakona, s fokusom na reforme koje će, osim unapređenja privrednog i poslovnog ambijenta, doprinijeti i dugoročnoj stabilnosti penzionog sistema.

Razmotreno je i predstojeće redovno usklađivanje penzija za 2025. godinu, koje će uslijediti nakon objave zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku.

S ciljem osiguranja dodatne podrške, a do donošenja potrebnih izmjena Zakona o PIO, najavljeno je da će Vlada Federacije BiH u ovoj godini osigurati interventnu mjeru koja podrazumijeva finansijsku podršku penzionerima.

Također, tokom sastanka je naglašeno da je u ovogodišnjem federalnom budžetu za penzije planirano 337 miliona KM više nego u prethodnoj godini. Konstatirano je i da je Vlada ispunila ranije preuzete obaveze uključujući isplatu jednokratne pomoći penzionerima i osiguranje dodatnih sredstava za banjsko liječenje, a za koje je u ovogodišnjem federalnom budžetu predviđeno dva miliona KM. Pored toga, aktivnosti na finalizaciji formiranja vijeća penzionera FBiH su u završnoj fazi.

Na sastanku je još jednom potvrđena obostrana opredijeljenost za nastavak konstruktivnog dijaloga i partnerskog odnosa s ciljem zajedničkog iznalaženja održivih rješenja koja će unaprijediti status penzionerske populacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplaćeno 27.500 KM Udruženju penzionera Kakanj

Opština Kakanj isplatila je 27.500 KM  Udruženju penzionera za subvenciju troškova električne energije, vode, kanalizacije, pomoći za liječenje, posmrtnine, prehrambene pakete, grijanje i ogrev za penzionere-umirovljenike.

Ova budžetska sredstava isplaćuju se polugodišnje, a realizovat će se putem Udruženja penzionera prema osnovnim kriterijima koji su jedinstveni za sve vrste pomoći, navedeno je u saopštenju Opštine Kakanj.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj najviše starosnih penzija, manje porodičnih i invalidskih

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske nastavio je trend poboljšanja strukture korisnika prava i od 16.225 ostvarenih u prošloj godini, 72,63 odsto su starosne, 18,71 porodične i 8,64 invalidske penzije.

Ovakva struktura korisnika prava ostvarena na godišnjem nivou naš Fond svrstava u sam vrh penzijskih fondova država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, pa i među razvijenim državama EU, saopšteno je iz Fonda.

Kada se sagleda akumulirana struktura prava od nastanka Republike Srpske i osnivanja Fonda do kraja 2024. godine, od 288.448 korisnika 63,31 odsto su starosne penzije, 24,53 porodične, 12,11 invalidske i 0,06 odsto korisnika ostalih prava koje obuhvata novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i novčanu naknadu za pomoć i njegu trećeg lica.

Pozitivan trend

Od 2001. do 2024. godine procenat korisnika prava na starosnu penziju porastao je za 38,5 odsto, dok su porodične smanjene za 28,3, a invalidske za 39,8 odsto.

Iz Fonda su naveli da se pozitivan trend kretanja strukture korisnika prava bilježi iz mjeseca u mjesec, što je, kako su istakli, veoma poželjno za svaki penzijski sistem.
– Najveći uticaj na pozitivan trend leži u činjenici da sve veći broj osiguranika ostvaruje pravo na starosnu penziju dolazeći iz radnog odnosa sa punim penzijskim stažom od 40 godina i više – istakli su iz Fonda.

fond za penziono i invalidsko osiguranje republike srpske FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Osim toga, sve je veći broj žena koje nakon statusa osiguranika ostvaruju pravo na samostalnu starosnu penziju koja je u pravilu povoljnija u odnosu na porodičnu penziju iza preminulog supružnika.

Najveće povećanje u poslednjih pet godina

Za razliku od strukture ostvarenih prava gdje penzijski fond Republike Srpske ima u kontinuitetu pozitivan trend, kada je riječ o broju korisnika prava taj je trend negativan i u prošloj godine zabilježeno je 5.777 ili 2,03 odsto više korisnika prava u odnosu na 2023. godinu.

– To je procentualno najveće povećanje u poslednjih pet godina, s tim da već duži niz godina Republika Srpska ima trend rasta broja korisnika prava iz godine u godinu – navedeno je u saopštenju.

Iz Fonda su napomenuli da je za penzijske sisteme poželjno da ovaj procenat rasta bude što niži.

– Kada je riječ o penzijskim fondovima država nastalih na području bivše Jugoslavije, nažalost, najveći procentualni rast korisnika prava zabilježen je kod nas, dok u poslednjih pet godina Srbija i Hrvatska bilježe negativan rast, odnosno trend smanjenja broja korisnika prava – navedeno je u saopštenju.

Obavezna ozbiljna analiza

Iz Fonda su dodali da visok procenat rasta broja korisnika prava nameće obavezu ozbiljnih analiza urađenih u modulu PROST i projekciju kretanja parametara penzijskog sistema Republike Srpske sa zadržavanjem postojećih uslova o ostvarivanju prava u skladu sa zakonom, ali i sa njihovim preispitivanjem i eventualnim izmjenama.

Naveli su da će tako dobijene analize pokazati u kom smjeru se kreće penzijski sistem Republike Srpske i koje preventivne mjere je neophodno preduzimati kako bi on bio stabilizovan u narednih 20-30 godina.
– U ovakvim slučajevima najčešće dolazi do pooštravanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a jedna od prvih mjera je podizanje starosne granice sa prelaznim periodom koja se pokazala efikasnom u stabilizaciji penzijskih sistema koji počivaju na principima međugeneracijske solidarnosti i njihove samoodrživosti kakav je i naš penzijski sistem – saopšteno je iz Fonda PIO.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ljubavna priča iz gerontološkog centra: Nada i Stevo šest godina zajedno

Nada Fibišan i Stevo Stojaković upoznali su se u gerontološkom centru u Pančevu, a sada su za medije ispričali svoju ljubavnu priču.

Nada Fibišan ispričala je da u domu živi već osam godina, a da je sa Stevom Stojakovićem u emotivni odnos uplovila prije šest godina.

“Nas dvoje smo zajedno šest godina. Bila sam godinu dana nepokretna, ležala sam i kada sam se malo oporavila, onda smo se upoznali”, otkrila je Nada i dodala da se iskreno iznenadila što joj se desila ljubav.

“Meni je suprug preminuo. Posle sam se razbolela i došla u gerontološki centar. I eto, desio se Stevo”, dodaje Nada.

O velikoj ljubavi sa Nadom govorio je i Stevo Stojaković.

“To je počelo spontano. Bio sam dve godine sam i video sam kako je”, rekao je Stojaković, koji je priznao da su na samom početku njihovog odnosa bili prisutni samo pogledi, ali da su nakon toga započeli razgovor.

“Blizu smo, soba do sobe, posećivali smo se, družili se i tako je to sve pomalo išlo napred. Pomogle su nam i komšije, govorili su da smo dobar par i to smo mi sve poslušali. Do dana današnjeg, mi smo šest godina zajedno”, rekao je Stevo i istakao da Nada i on danas ne bi mogli jedno bez drugoga prenosi TV Prva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Usvojena izmjena Zakona o PIO: Zaštita prava penzionera i stabilnost Fonda

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je izmjenu člana 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čime se osigurava stabilnost Fonda PIO, zaštita prava penzionera i sprječavanje zloupotreba penzijskog sistema.

Vrhovni sud FBiH ranije je utvrdio da se pitanje razlike entitetske srazmjene penzije ne može regulisati pravilnikom, već isključivo zakonom. S tim u vezi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je izmjenu Zakona kojom se ispunjavaju zahtjevi Suda, ali i štiti finansijska stabilnost Fonda.

Neusvajanje ove izmjene već je tokom 2024. izazvalo štetu od 8 miliona KM, dodatno opterećujući Fond PIO i njegovu zavisnost od budžeta FBiH. Redovna isplata penzija direktno zavisi od stabilnosti Fonda, a penzioneri, koji žive na rubu egzistencije, ne smiju biti izloženi riziku kašnjenja ili smanjenja primanja.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da stabilan penzioni sistem nije samo pitanje trenutnih korisnika, već i budućih generacija, te predstavlja osnovu socijalne sigurnosti svih građana Federacije BiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Buco Mašina žele da ga sahrane sa biciklom

“Kada umrem, mada za to nije vrijeme, doktor mi je rekao da sam apsolutno zdrav, obavezao sam kćerku i zeta, i ženu, ako me nadživi, da sa mnom sahrane i ovaj bicikl. Zaslužili smo to obostrano, i ja i bicikl”, reče Buco Mašina, ili Buco Bicikl, a zapravo Dragoljub Ostojić.

Bicikl glavu čuva, a kapa je krasi, kaže Dragoljub Ostojić, kojeg njegovi sugrađani u Gradišci poznaju po nadimku Buco Mašina.

“Nadimak od dvije riječi su zapravo moje ime i prezime, zato ih ja i pišem velikim slovom”, priča Buco.

“Mali bicikl marke poni ima višestruku namjenu. Koristan je za prevoz i za rekreaciju. Nema dana bez bicikla, tako je kod mene”, objašnjava Ostojić.

“Rođen sam u Beogradu, odrastao u Novom Sadu, doselio sam se u Gradišku 1975. godine. Bio sam popularan muzičar i muzika me ovamo dovela. Svirao sam sa orkestrom u uglednim restoranima i kafanama. Došao i ostao”, hronološki započinje svoju životnu priču.

“Prvih godina moga boravka u Gradišci imao sam veliki i skup bicikl. Dok sam svirao, neko ga je ukrao. Požalio sam se društvu u kafani. Meni nepoznat čovjek kaže: “Imam ja neki stari, mali bicikl, daću ti.” Sažalio se.

Dobro, hvala ti, ako si tako odlučio. I ode on kući, vraća se za pola sata i nosi bicikl. Nije imao gume pa ga nije mogao voziti. Bicikl na leđima. Rekao mi je: “Evo ti, popravi, pa se služi. Dobar je. I napomenu da ga je kupio 1960. godine.”

Tako se Buco domogao bicikla. Popravio ga, ofarbao, uredio, više puta mijenjao gume. Sada ga čuva, kao samog sebe. Kako tada, davne sedamdeset i neke, tako i danas.

Ne odvaja se od bicikla. Gdje god se zaputi, bez ovog bicikla ne ide. Prešao je, po njegovoj procjeni, hiljade kilometara ili pola svijeta, ako bi se po kilometraži određivalo.

“Nekada su me prozvali Buco Mašina, jer sam svirao moćne i skupe muzičke instrumente, klavijature najčešće. I sada sviram, ali rjeđe. A pošto bicikl vozim svakodnevno i svuda, možda me prozovu i Buco Bicikl, to ima više smisla. Bicikl čuva zdravlje, to je istina”, uvjeren je naš sagovornik. Prepričava i anegdotu.

“Jednom sam parkirao bicikl ispred robne kuće i na njemu napisao, na cedulji bijelog papira, uzmi, posluži se i vrati ga na isto mjesto. Pratio sam iz kafane, neki su zagledali, mjerkali bicikl, slikali cedulju i bicikl, ali niko nije htio da ga koristi po mojoj preporuci niti da ga ukrade. Promijenila su se vremena.”

Hvali se Buco novim biciklom koji mu je kupio zet, ali ovaj mali bicikl njemu je mnogo praktičniji. Nekako mu je, kako kaže, prirastao srcu. Zato ga ostavlja samo kada ide na spavanje. Ima i originalnu ideju, zavještanje najbližima.

 

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Najviša penzija za februar u Srpskoj 3.422 KM

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava da je isplata redovnog mjesečnog primanja za februar 2025. godine, počela 07. februara 2025. godine.

Isplatom penzije za februar obuhvaćeno je ukupno 288.155 korisnika prava, od čega je 231.958 u Republici Srpskoj, a van Republike Srpske 55.197 korisnika prava.

Za isplatu penzije za februar potrebno je 159,11 miliona KM u neto iznosu, odnosno 161,04 miliona KM u bruto iznosu.

Prosječna penzija iznosi 630,89 KM i čini 44,00% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM i čini 44,45% prosječne plate u Republici Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za februar iznosi 943,89 KM, što čini 65,82 % od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najviše penzije za februar u Republici Srpskoj je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u februaru 2025. godine, iznosio je 137,92 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za februar čine starosne penzije sa 63,44%, porodične sa 24,45%, invalidske sa 12,05% i ostala prava sa 0,06%.

Podijeli tekst sa drugima na:

Projektom “Hljeb i mlijeko” za penzionere, obuhvaćeno 408 korisnika

Iz budžeta Opštine Centar Sarajevo svake godine osiguravaju se sredstva za projekt “Hljeb i mlijeko” namijenjen penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja.

Za mart ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo je 408 korisnika socijalnih usluga.

Među ukupnim brojem korisnika su 364 penzionera sa područja te lokalne zajednice, te 44 osobe u stanju socijalne potrebe koje su starije od 60 godina, a nisu ostvarile pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opštine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opštine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 29.880 KM.

Podijeli tekst sa drugima na: