Kategorija: Politika

Beneficirani radni staž (staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) povlastica je u penzijskom sistemu koja omogućava raniji odlazak u penziju radnicima u fizički i psihički zahtjevnim, visokorizičnim profesijama.

U praksi, beneficirani staž funkcioiše tako da se za određeni period rada – naprimjer jednu godinu – radnicima priznaje dodatni staž (maksimalno šest mjeseci za jednu godinu) što im omogućava ranije penzionisanje.

U Bosni i Hercegovini ova vrsta staža ostaje važan instrument zaštite radnika u specifičnim industrijama, ali ipak, postavlja se pitanje: ko zaista zaslužuje ovu privilegiju i da li je trenutni sistem održiv?

Zanimanja koja po svojim zakonima imaju beneficirani staž

Zanimanja kao što su policajci, vojska i demineri po svojim zakonima imaju eksplicitno propisanu odredbu prava na beneficirani radni staž.

Zakon o deminiranju u BiH u svojim temeljnim odredbama navodi da se deminerima vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u penzijski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu.

Zakon o policijskim službenicima takođe navodi da policijski službenici imaju pravo na beneficirani penzioni staž po kojem se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe, dok je za vojnike ovo pravo regulirano Zakonom o oružanim snagama kojeg je donijela Parlamentarna skupština BiH na prijedlog Ministarstva odbrane BiH.

Posebno teški, opasni i štetni poslovi

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji reguliše ovu oblast, jasno se definišu dva ključna elementa za priznavanje beneficiranog staža; prvi uključuje rad na posebno teškim, opasnim i štetnim poslovima, gdje radnici, čak i uz primjenu zaštitnih mjera, trpe negativne utjecaje po zdravlje, drugi su specifična zanimanja u kojima upravo zbog njihove prirode i težine, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje te djelatnosti.

Slična pravila i u RS-u

I u Republici Srpskoj u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža, a sve rješenjem utvrđuje Ministar.

„Na osnovu uvida u Matičnu evidenciju Fonda o osiguranicima uočava se da su najčešće korisnici koji imaju staž sa uvećanim trajanjem iz djelatnosti rudarstva, metalske, hemijske i drvo-prerađivačke industrije, sektora bezbjednosti…“, kažu za Forbes BiH u Findu PIO Republike Srpske.

Zahtjev za njihovo utvrđivanje može da podnese poslodavac, inspektor rada, sindikat i zainteresovani radnik. Zakonom o PIO propisano je da se, pored navedenog, u beneficirani staž računa vrijeme koje je osiguranik radio kao: lice sa najmanje 70 posto tjelesnog oštećenja,vojni invalidi od I do VI grupe, civilni invalid rata od I do VI grupe, a također, postoji kategorija lica koja stiču pravo odlukama zakonodavnog organa (demineri, čuvari zatvora, vojska)

Stepen uvećanja staža i starosna granica

Stepen uvećanja staža, navode dalje, zavisi od prirode posla i može iznositi do 50 posto, što znači da 12 mjeseci rada može biti računato kao 18 mjeseci staža. Starosna granica za penzionisanje može se snižavati za ukupno uvećanje staža, ali maksimalno do 55 godina starosti. Radna mjesta sa beneficiranim stažom podliježu reviziji svakih pet godina, a postupak i uslovi propisani su pravilnikom Ministarstva.

(Izvor: forbes.n1info.ba)

Udruženja penzionera Penzijsko-invalidskog osiguranja Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH započela su podjelu humanitarnih paketa za penzionere u Brčkom, koji sadrže kućne potrepštine. Ukupna vrijednost paketa za više od četiri hiljade penzionera iznosi više od 100.000 KM.

“Vrijednost jednog paketa, koji uključuje osnovne životne namirnice poput brašna, ulja, soli, šećera i tjestenine, iznosi 40 KM. Računamo da će oko dvije hiljade penzionera dobiti ove pakete, a njihove raspodjela će se vršiti sukcesivno u skladu sa rasporedom koji usaglašavamo sa našim aktivistima na terenu, i koji izrađuju liste korisnika. Penzioneri treba da se obrate svojim povjerenicima mjesnih odbora radi evidentiranja2, rekla je Anica Radić Savić, sekretar Udruženja penzionera PIO RS.

Nešto ranije, podjelu paketa započelo je Udruženje PIO FBiH na čijem je čelu Ismet Bešić, koji kaže da su spremili ukupno 1925 paketa sa osnovnim životnim namirnicama.

“Ne mogu svi penzioneri dobiti pakete, a prema procjeni dobit će oko 50 posto penzionera. U pakete smo uložili 77.000 KM, a sredstva koja ne budu utrošena za dodjelu humanitarnih paketa sa kućnim potreštinama bit će preusmjerena za nabavku neophodnih lijekova i druge aktivnosti”, dodao je Bešić.
Izvor: radiobrcko.ba

Gotovo mjesec i po, koliko je prošlo od posljednjeg sastanka između predstavnika Federalne vlade i Saveza penzionera FBiH, radna grupa za izmjene Zakona o PIO, kako je to tada definisano zaključkom, još nije formirana.

Podsjetimo, jedan od zahtjeva penzionera, koji su tada prolongirali zakazani protest, odnosio se upravo na izmjene Zakona o PIO, u dijelu koji se odnosi na usklađivanje penzija, tj. njihovo uvećavanje.

Radna grupa

Da je radna grupa i dalje u fazi formiranja, potvrdio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Sve institucije i organizacije, među kojima je i Savez penzionera, kako je Delić rekao za „Dnevni avaz“, dostavile su prijedloge za imenovanje članova ove radne grupe, osim Federalnog ministarstva finansija, koje još nije odgovorilo na njihov dopis.

“Prisustvo člana iz Ministarstva finansija je za nas veoma važno zbog značajnog budžetskog utjecaja koji izmjene ovog zakona nose. Međutim, ako uskoro ne dobijemo njihov odgovor, uputit ćemo rješenje Vladi FBiH o imenovanju članova radne grupe bez Ministarstva finansija, kako bismo ubrzali proces analize zakona i pokrenuli rad grupe”, kazao je Delić.

Na istom sastanku je usaglašeno da će do kraja ove godine iz budžeta FBiH biti osigurana sredstva za isplatu jednokratne finansijske podrške penzionerima. Delić je rekao da će jednokratna novčana pomoć biti isplaćena odmah nakon usvajanja rebalansa budžeta.

Konačni iznos

“Uputili smo dopise Vladi FBiH i Ministarstvu finansija s prijedlogom za ovu jednokratnu pomoć i svakodnevno očekujemo informacije o rebalansu. Također, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike već je pripremilo uredbu za isplatu jednokratne pomoći, uključujući i prijedlog iznosa pomoći. Konačni iznos zavisit će od sredstava koja budu dostupna u okviru rebalansa”, naglasio je Delić.

Poslali prijedloge

To što radna grupa još nije formirana, u Savezu penzionera smatraju neozbiljnim. Kako je rekao Augustin Musić, član Saveza, oni su odmah poslali svoje prijedloge za članove radne grupe.

“To je odugovlačenje cijelog procesa. Ako se nešto dogovaraju ozbiljne osobe, koje imaju rejting i obraz, onda bi se toga trebale pridržavati. I kada je riječ o isplati jednokratne pomoći, naši prijedlozi su bili vrlo jasni. Savez je tražio 200 KM za korisnike penzije do 1.000 KM i korisnike srazmjerne penzije čija ukupna primanja su do 1.000 KM, te 100 KM za korisnike penzije više od 1.000 KM, osim najviših penzija. Evo, prošli su izbori, pa šta se više čeka s rebalansom”, kazao je Musić za “Avaz“.

Punjenje penzionog fonda u Bosni i Hercegovini oduvijek je bio nezaobilazna tema koja se posebno aktuelizirala nakon što je odnedavno dozvoljeno penzionerima u Federaciji Bosne i Hercegovine da rade, dok je taj model u Republici Srpskoj već odavno uvriježen.

Saša Stevanović, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) Republike Srpske i Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH za N1 su pojasnili zbog čega penzioneri moraju raditi te su naveli da postojanje penzija nikada neće biti upitno, ali su naglasili da se moraju iznalaziti rješenja da one budu veće. Shodno tome, pojasnili su nam na koji način se to može ostvariti.

Nedavno su na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH usvojene izmjene i dopune Zakona o PIO-u po kojima je omogućeno penzionerima da rade.

Čavalić je pojasnio da je riječ o tehničkoj izmjeni koja je morala biti usvojena zbog presuda Ustavnog suda FBiH koja nalaže da penzioneri, s jedne strane, imaju pravo na rad, a s druge, da niko nema pravo da im oduzme ranije stečenu penziju dok su oni u tom radnom odnosu.

“Mislim da je ovo jedna stvar koja je sasvim normalna vani i mi smo imali diskriminatoran zakon koji je imao tu neustavnu odredbu i mi smo morali to uskladiti na oba doma federalnog parlamenta. Nije bez razloga da se bavimo ovim pitanjem. Naime, javlja se sve veća potreba na tržištu rada da se zapošljavaju penzioneri i to po dva osnova. Prvi je zato što nedostaje radne snage i onda penzioneri u skladu sa svojim sposobnostima mogu obavljati poslove i drugi je, nažalost, egzistencija da penzioner dodatno zaradi ukoliko ima mala primanja, odnosno, penziju”, pojasnio je Čavalić.

Više od 8.000 penzionera radi u RS

I u RS penzioneri imaju mogućnost da rade i trenutno ih je u radnom odnosu više od 8.000.

“Demografski trendovi nisu dobri ne samo kod nas nego i u Evropi. Evropa će biti jedini kontinent koji neće imati pozitivan prirodni priraštaj u narednoj deceniji. Kada posmatramo koliko su penzioneri (populacija 65+) uključeni na tržište rada čini mi se da je to ispod jedan do dva posto. Sve veća je potreba da se oni uključe u rad zato što imamo i određena zanimanja koja mlađa populacija ne želi raditi. Pristup mlađe populacije poslu je potpuno drugačiji nego što je generacija očekivala. Mislim da je ovaj model apsolutno održiv, penzija će biti samo njihova visina zavisi od nivoa ekonomske aktivnosti i ekonomska historija ukazuje da se 10 posto ekonomije izdvaja za penzije. To je Bismarcov model nastao prije 150 godina i u tom slučaju treba ići za alternativnim rješenjima. Trebamo vidjeti gdje su resursi naše države, a također, u svijetu nije nepoznat pristup da se formiraju suvereni fondovi i trebamo vidjeti koji to mi resurs imamo kao i to da li javna preduzeća mogu isplaćivati dividende. U RS se zagovara isplata dividendi javnih preduzeća. Imamo dobar hidropotencijal i iskustva iz Norveške – najveći penzioni fond gdje je formiran jedan suvereni fond od punjenja nafte i on se koristi”, dodao je Stevanović.

Ističe da problemi koje BiH nisu svojstveni samo našoj zemlji te da taj problem ima i SAD.

Dobrovoljni penzioni fond kao jedan od alternativnog načina štednje

“Tačno je projektovano kada će njihov Social Security Pump ostati bez novca. I mi trebamo tražiti rješenje. U RS se otišlo korak dalje i formiran je dobrovoljni penzioni fond kao jedan od alternativnog načina štednje. Mislim da građani BiH moraju imati priliku da štede. Kada odlučujete o dobrovoljnom penzionom osiguranju koji je formiran kroz ovaj dobrovoljni fond i u zavisnosti od iznosa novca kojeg budu u njega ulagali ovisit će i visina penzije. Dakle, osoba koja organizuje taj dobrovoljni penzioni fond upravlja sredstvima, a sami odlučujete da li ćete uplaćivati dobrovoljno penziono osiguranje i da nakon određenog perioda imate penziju koja se garantuje budžetom”, naveo je Stevanović.

Kada je riječ o uključenosti ljudi na tržište rada, Stevanović navodi podatak da je BiH tu na neslavnom mjestu na listi.

“Kada saberete zaposlene i nezaposlene i uporedite broj sa radno sposobnim stanovništvom dobijete onda podatak od 50 posto. U Evropi je taj broj na 70 posto što znači da mi tržište rada možemo još pojačati. Kada je riječ o omladini kod nas njih 24 posto niti studira niti radi. Sve su to faktori od kojeg zavisi i penzioni sistem, međutim, imamo dosta građana koji posjeduju svoju nekretninu kao i državljani Švicarske, ali oni ulažu u dobrovoljni fond pa u nekretnine i onda ih izdaju. Sve su to neki razlozi kako da ostvarimo dohodak. Moje je mišljenje da će penzija uvijek biti i da to nije upitno, ali jeste kako da povećamo njihovu visinu i ostvarimo dohodak. I to nije pitanje samo za BiH već i za Evropu gdje je na 60 posto dohodak koji se nakon penzionisanja ostvaruje u odnosu na onaj koji ste imali kada ste radili i o tome moramo razmišljati”, smatra Stevanović.

Treba imati 3,5 posto radnika na jednog penzionera da bi se postigao Bismarcov model

Čavalić je dalje pojasnio da Bismarcov model međugeneracijske solidarnosti postoji širom svijeta, ali da bismo trebali imati 3,5 posto radnika na jednog penzionera da bi se postigao njegov efekat.

“U Federaciji BiH imamo 1,22 posto, a mislim da je 1,18 posto radnika na jednog penzionera u RS. Bitno je naglasiti da neće biti problema sa likvidnošću fonda u BiH, ali je problem to što on iz godine u godinu ima sve manju šansu da percipirano garantuje višu penziju. Zbog toga su penzioneri opravdano nezadovoljni. Naprimjer u FBiH je 6,55 posto redovno usklađivanje i naravno da će neko sa penzijom od 575 KM biti nezadovoljan jer to nije ništa. S druge strane, mlade osobe imaju drugačije navike, a to je što nisu spremni trpjeti da rade dugo na jednom mjestu ako je loš poslodavac. Dakle, brezo mijenjaju poslove pa prave i velike pauze između zaposlenja što nije dobro za naš PIO sistem. Dosta mladih sa kojima ja razgovaram štednje vide u investicijama, a još ne razmišljaju o penzijama. To su dakle dvije strane iste kovanice jer oni govore o kriptovalutama, zlatu, nekretninama tako da oni veoma ekonomski zdravo razmišljaju jer razumiju da će penzije biti niske i onda iznalaze alternativne načine štednje što je opet dobro za njih, ali loš po naš sistem penzionog osiguranja. Moramo nekako ići na trostubni model što podrazumijeva dobrovoljno osiguranje i u tome mora FBiH pratiti RS. U RS ima i rezervni fond i to je dobro, ali mi moramo raditi na trećem stubu i to ne možemo raditi bez paketa reformi. Dakle sada smo na obaveznom osiguranju koji je prvi stub, a onda i na drugom stubu koje je obavezno, ali mogućnost da se može ići i na privatno i javno osiguranje i treći fond je da imamo ovaj dobrovoljni fond. Ta tri stuba su bitna kako bismo imali veće penzije jer njihovo postojanje nije upitno”, naglasio je Čavalić.

S obzirom na to da su prosječne penzije u FBiH niske, sve češće penzionerima ponestaje novca da bi namirili osnovne troškove u koje spadaju režije. Čavalić ističe da je problem što u FBiH ne postoji socijalna kartica na osnovu koje bi institucije identifikovale penzionere koji su u stanju socijalne potrebe.

“To je jedan vrlo bitan problem jer institucionalno FBiH ne može pomoći toj populaciji pa kada ide ova jednokratna pomoć koju iz Udruženja penzionera traže da se skalira, bilo bi teorijski načelno da pomažemo one penzionere koji su u stanju socijalne potrebe, a isto tako i one koji, naprimjer imaju penziju od 3.000 KM i nije im potrebna novčana pomoć”, ustvrdio je Čavalić.

BiH se suočava nezaposlenošću i radno neaktivnom stanovništvu.

“Interesantan mi je bio podatak u vezi sa zaduživanjem i sveobuhvatnu reformu i mislim da trebamo iskoristiti tu šansu da povučemo sredstva iz inostranstva i da se zadužimo jer kada posmatrate fiskalnu poziciju BiH ona je jedna od najboljih na Balkanu gdje je 25 posto BDP-a je javni dug BiH. Zemlje G20 koje imaju iste probleme kao i BiH su na 125 posto BDP-a. Ako bismo se odlučili za ova tri stuba ima nešto što se zove tranzicioni trošak kada pravite reformu jer kada se uvodi drugi stub onda vi trebate na nivou te nekakve kapitalizirane štednje da uskratite prvi stub.

Tako da jednostavno možemo da se zadužimo za te stubove, ali i da identifikujemo te nekakve resurse. Ne znam kolika je tržišna vrijednost uglja u BiH i to može biti resurs kod nas dok ne prijeđemo na tu nekakvu zelenu energiju. Također ne postoji nekakav sveobuhvatan program kako da zaposlimo mlade ljude, ali isto tako ćemo u budućnosti imati situaciju da će posao biti opcija, odnosno, izbor i da će neko željeti da radi, ali naprimjer sat ili dva ili da neće uopće raditi što je nekima i neshvatljivo. Isto tako postoje ljudi koji žele da rade na dva-tri mjeseca u inostranstvu, na brodu i to je ta fluktuacija i trebali bismo razumjeti mlade ljudi koji na neki način razbijaju te nekakve standardne modele. Mislim da trebamo svi zajedno usmjeriti snage i iznalaziti rješenja. Imamo dobar resurs u Centralnoj banci – oko 16 milijardi KM to su devizne rezerve”, istakao je Stevanović navodeći da BiH ima rigidnu monetarnu politiku:

“Mi dobijamo monetarne šokove iz EU preko KM. Ako razgovaramo o tim nekim novim modelima onda treba da vidimo kako da to uradimo jer je 1,6 posto deviznih rezervi u ovom trenutku i ako želimo razvijati dobrovoljne fondove onda trebamo vidjeti da li to možemo uraditi u okviru njih. Da ih podržimo da razvijamo energetsku efikasnost i da radimo na tri fonda koji će to podržati i da vidimo da li možemo u tome sami. Ako bismo govorili o tome da li to može pogoditi KM onda hajde da upravljamo sa 99 posto rezervi na način kao i dosad, a taj jedan posto da probamo da uradimo ne samo kroz obveznice već i kao kroz nekakve startup-ove”, zaključio je, između ostalog, Stevanović.

Opština Srbac pruža značajnu finansijsku podršku iz opštinskog budžeta za rad Udruženja penzionera opštine Srbac i bez pomoći lokalne uprave ne bi se mogle redovno izmirivati obaveze prema najstarijoj populaciji.

Ovo je na 31. redovnoj sjednici Skupštine opštine Srbac, izjavio sekretar Udruženja penzionera Slavko Malešević, koji je obrazložio izvještaj o utrošku novčanih sredstava iz budžeta opštine u 2023. godini za rad njihovog udruženja, a govorio je i o materijalnom i socijalnom položaju srbačkih penzionera.

Malešević je rekao da su u prošloj godini od Opštine Srbac dobili grant u iznosu od 35.928 KM, a jedan dio ovih sredstava, u iznosu od 16.687 KM, isplaćen je u vidu jednokratnih novčanih pomoći penzionerima za nabavku lijekova, zatim kao pomoć socijalno ugroženim, teško bolesnim, nepokretnim i penzionerima u postoperativnim stanjima, kojih je ukupno bilo 333 i kojima je odobreno po 50 KM, a ova aktivnost se vrši svake godine u novembru na prijedlog mjesnih udruženja penzionera.

Kako je raspoređen novac

„Za naknade za sahrane 129 članova našeg udruženja u prošloj godini smo isplatili 64.500 KM od čega smo preko opštine dobili 13.312 KM. Jedno smo od rijetkih udruženja penzionera u Republici Srpskoj koje isplaćuje po 500 KM porodicama za sahranu umrlog člana našeg udruženja, a jedino smo udruženje u Republici Srpskoj koje isplaćuje po 500 KM i za umrlog bračnog druga našeg člana, čak i ako nije bio penzioner“, naglasio je Malešević.

On je dodao da su iz grantovskih sredstava Opštine Srbac izdvojili 5.928 KM za troškove banjskog liječenja i rehabilitacije penzionera, a po ovom osnovu dobijaju i pomoć iz budžeta Republike Srpske, te izdvajaju vlastita sredstva za odlazak u banju njihovih članova.

„Vlada Republike Srpske je u prošloj godini odobrila ovo pravo za 12 penzionera iz srbačkog udruženja a iz vlastitih sredstava smo uputili još 10, te dodatnih osam uz pomoć Opštine Srbac. Ukupno je na besplatno desetodnevno liječenje i rehabilitaciju u banje Republike Srpske u prošloj godini upućeno 30 srbačkih penzionera a ove godine je broj povećan na 32. Takođe posredujemo i u korištenju banjskog liječenja o vlastitom trošku, uz odgođeno plaćanje od šest rata i popust od deset odsto i prošle godine je po ovom osnovu bilo 69 penzionera korisnika banjskih usluga“, istakao je Malešević.

Ogrev za 242 penzionera

Prema njegovim riječima, prošle godine su organizovali upis i snabdijevanje ogrevnim drvetom za 242 penzionerske porodice u ukupnoj količini od 1765 prostornih metara, a omogućeno je odloženo plaćanje u šest jednakih rata po cijeni od 59,74 KM, dok je cijena na slobodnom tržištu, kako kaže, veća dva i više puta.

„Prosječna penzija na kraju 2023. godine u Republici Srpskoj je iznosila 541 KM, a u Srpcu 492 KM, ali je povećana u januaru ove godine. Penzije su iz Trezora Republike Srpske redovno isplaćivane, uz redovno usklađivanje rasta prema koeficijentu rasta potrošačkih cijena na malo i procentu rasta prosječne plate u Republici Srpskoj“, rekao je Malešević.

On je istakao dobru saradnju i sa republičkim udruženjem penzionera i dodao da su i ove godine dva srbačka penzionera putovala u Banju Vrućicu kod Teslića na šahovsko prvenstvo penzionera Republike Srpske.

„U saradnji sa trgovinskim preduzećem „Dijana tekstil“ omogućili smo našim penzionerima pogodnost da u prostorijama ove firme u robnoj kući mogu kupiti robu u ratama do 12 mjeseci, bez kamata i žiranata“, istakao je Malešević.

Na kraju 2023. godine Udruženje penzionera opštine Srbac je imalo 2541 člana što iznosi 93 odsto od ukupnog broja penzionera na području opštine Srbac.

(izvor i foto: radiosrbac.com)

Da je u Federaciji BiH sve više penzionera, ističe podatak da je u posljednjih devet mjeseci ta populacija porasla za njih čak 7.535! Tako je svoja primanja za septembar primio 452.201 penzioner, dok je ukupan broj na kraju prošle godine iznosio 444.666.

Penzioneri su, prema makroekonomskim pokazateljima po kantonima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, činili 20,7 posto ukupnog stanovništva BiH.

S druge strane, zaključno s 31. avgustom, bila su evidentirana 545.192 zaposlena. To pokazuje da su za jednog penzionera radila 1,2 zaposlena, što je, praktično, neodrživo.

Kaže to i Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera, ističući da svakodnevno svjedočimo odlasku iz zemlje, uglavnom radno sposobnog stanovništva.

– Postavlja se opravdano pitanje šta nas čeka, kao i, uopšte, održivost penzionog sistema – govori Mehić.

Starost i iseljavanje glavni problem

Ekonomski stručnjak i analitičar Faruk Hadžić kaže da tu imamo dva izražena faktora.

“Prvo je, generalno, starenje populacije i zbog toga imamo veći porast neto broja penzionera, a, s druge strane, demografski trendovi, iseljavanje populacije, posebno mlađih osoba, u dobnoj skupini od 25 do 45 godina, koji su noseći sloj društva, izgrađuju neke druge sisteme, umjesto sistema BiH. Nažalost, ono što će se desiti jeste da će do 2032. godine, prema projekcijama koje su rađene za Strategiju demografskog razvoja FBiH, stanje biti daleko teže i gore”, kaže Hadžić za „Avaz“.

Naglašava kako više nije pitanje ni samog broja penzionera, koji će, nesumnjivo, rasti, već i nivoa penzija koje će se morati usklađivati svake godine. Ako to bude, kako kaže, u nekom rangu od sedam posto, što i nije neki nivo povećanja za penzionere, to će, iznosi, do kraja pri ovakvom poreznom sistemu urušiti javne finansije u FBiH.

“Do 2032. godine ćemo, prema sadašnjim parametrima, zaposliti 360.000 radnika da bi samo mogli isplaćivati ovaj nivo penzija, rastući broj i usklađivanje. To je potpuno nemoguće za FBiH pri ovakvom poreznom sistemu i ekonomskom uređenju i ovo je apel struke da se napokon ekonomske teme stave u fokus umjesto političkih” – podvlači Hadžić.

Lani se broj korisnika starosne penzije povećao za 11.801 ili 4,6 posto više u odnosu na 2022. godine. Najviši broj penzionera zabilježen je u Kantonu Sarajevo s učešćem od 19,9 posto, Tuzlanskom sa 16,6 posto i Zeničko-dobojskom s 14,2 posto, dok je najniži u Posavskom kantonu s učešćem od jedan posto u ukupnom broju penzionera u FBiH.

Predstavnici Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske, od 28. do 31. oktobra, borave u Beču gdje će sa Austrijskim penzijskim fondom potpisati sporazum o elektronskoj razmjeni podataka neophodnih za vođenje upravnog postupka.

Sporazum će omogućiti brže i efikasnije ostvarivanje prava korisnika i olakšati posao službama Fonda.

– Više od 2.200 korisnika prava Fonda PIO Republike Srpske koji žive na teritoriji Austrije i više od 10.000 korisnika prava austrijskog penzijskog fonda koji žive na teritoriji Republike Srpske, neće više morati da do decembra tekuće godine lično ili putem pošte dostavljaju potvrdu o životu da bi im se nastavila isplata penzija. To će sada moći da učine elektronski što im štedi i vrijeme i novac – kaže direktor Fonda PiO Republike Srpske, Mladen Milić.

On dodaje da će već početkom iduće godine biti potpisan sporazum i sa Penzionim fondom Njemačke.

Sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u Srpskoj je stabilan, a redovnost isplate penzija neće biti dovedena u pitanje, poručuju iz Fonda. Prema njihovoj evidenciji, pravo na penziju ostvaruje 287.779 korisnika, od kojih 230.000 živi u Srpskoj, a blizu 57.000 u 32 države svijeta. Sredstva za isplatu obezbjeđuju Fond i Vlada Republike Srpske, podsjeća Milić.

– Mjesečno je za isplatu penzija potrebno više od 150 miliona ili na godišnjem nivou 1,8 milijardi KM. Fond obezbjeđuje 84 odsto sredstava iz izvornih prihoda odnosno doprinosa, a ostalo nam subvencioniše Vlada Srpske – kaže Milić za portal InfoBijeljina.

Iz Fonda PIO najavljuju i redovno usklađivanje penzija od 1. januara iduće godine, pa korisnici mogu očekivati povećanje penzija za oko 5 odsto.

Slika društva koju naša djeca gledaju dok odrastaju su i penzioneri sa mizernim primanjima.

Poruka koju primaju je: budi odgovoran, pošten, radi vrijedno, na kraju ćeš jedva preživljavati. Međutim, do bilo kakvog iznosa penzije teško se stiže kada u priču uđe domaća i regionalna birokratija.

Pojedini penzioneri iz BiH, koji su dio radnog vijeka proveli u susjednim zemljama, muku muče da dobiju “papir koji fali” o potvrdi radnog staža. Neki, ganjajući ga, provedu i po više od godinu dana, preživljavajući, ko zna kako, bez ikakvih primanja.

“Mora postojati saradnja između osiguranika i službi fonda PIO, to su filijale gdje se donose akti. Najveći broj korisnika koji ima staž, imao je staž u drugim državama, ne pribavi taj podatak o ostvaranom stažu u inostranstvu, nego ga pribavi onda kada ostvari pravo za penziju. Radi se o ključnim činjenicama”, navodi Tihomir Joksimović, šef Kabineta direktora Fonda PIO RS.

PIO je primio od 137 država potvrdu o zahtjevu staža, dodaje Joksimović, te ističe da će ih riješiti brzo, ali oni potražuju od 22 nosioca osiguranja 1871 potvrdu staža.

“Osiguranik može imati 65 godina života i 40 godina staža osiguranja, nikada neće biti pokrenut zahtjeva, dok on sam ne pokrene zahtjev, nema greške nema ničega osim najbolje namjere da se dođe do tih staževa osiguranja ostvarenih u inostranstvu“, kaže Joksimović.

Antonija Krolo Vasilj, pomoćnica direktora za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, navodi da u Hrvatskoj vrlo ekspeditivno rješavaju te zahtjeve, svjesni često da vrlo često staž navršen u Hrvatskoj je uvijet za ostvarivanje prava na mirovinu u BiH.

“Imamo jako dobru saradnju. Zahjev podnosi osiguranik sam, onog trenutka kad je protokuliran, naša matična evidencija prima te podatke, doista pričamo da se radi od nekoliko tjedana, sve skupa”, ističe Vasilj.

(Izvor: N1)