Zakon o PIO: Je li član 81. neustavan?

Pitanje da li je Zakon o PIO u skladu sa Ustavom postalo je tema broj jedan nakon spornih odluka.

Iako su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) potvrđene tek krajem januara, njihova retroaktivna primjena počela je već 1. januara 2026. godine. <<<Opširnije

Dok Federalni zavod PIO na čelu sa Halilom Subašićem šuti, struka i opozicija upozoravaju na potencijalnu neustavnost i diskriminaciju penzionera kroz izmjene člana 81..

Fondu su upućena i pitanja po kojem su zakonu građani odlazili u penziju u periodu od 1. do 23. januara 2026. godine. Po tada važećem ili po izmijenjenom Zakonu o PIO-u koji se retroaktivno primjenjuje od 1. januara 2026. godine.07

Zatraženo je i pojašnjenje o zakonitosti retroaktivne primjene zakona, ali odgovori nisu dostavljeni.

Nisu stigli ni odgovori na ranija pitanja u vezi s izmjenama Zakona o PIO-u. Posebno onih koje se odnose na izmjene člana 81, koji reguliše izračun najniže starosne penzije.

Tumačenje je zatraženo od bivšeg direktora Zavoda PIO FBiH Zijada Krnjića.

Da li je Zakon o PIO neustavan

Krnjić navodi da se izmjene Zakona o PIO-u primjenjuju od 1. januara 2026. godine, te da će svi koji su uslove za penzionisanje stekli nakon 31. decembra 2025. biti penzionisani prema novim odredbama.

Otvara se pitanje da li je retroaktivna primjena zakona ustavno prihvatljiva. Posebno ako je za pojedine korisnike nepovoljnija. Prema ranijem zakonu, osoba sa 15 godina staža i 65 godina života imala je pravo na najnižu penziju.

Prema izmjenama člana 81, osoba sa do 20 godina staža i 65 godina života ne može imati penziju nižu od 60 posto prosječne penzije iz decembra prethodne godine, što trenutno iznosi 434 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Mahir Mešalić, poslanik SDA u Parlamentu FBiH poručuje da će, ukoliko se utvrdi diskriminacija, biti pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom. Rekao je da će se tražiti ocjenu ustavnosti Zakon o PIO, a najavio je i traženje zvaničnog odgovora Fonda PIO u FBiH. Pitanje će biti po kojem su zakonu penzionisani građani u spornom periodu. od 1. do 23. januara.

Optužbe na račun Vlade

Mešalić ističe da Parlament FBiH ne odlučuje o tome da li su nečija ljudska prava povrijeđena. Pomoći će nadležnim institucijama da utvrde činjenice i reagovati ukoliko se pokaže da je do povreda došlo.

Osvrnuo se i na obećano povećanje penzija, navodeći da ono nije 11,6 posto, kako je ranije predstavljeno, već 11,2 posto. Tvrdi da vlast građanima plasira netačne ili nepotpune podatke. Kaže i da se prikrivaju informacije o zaduženjima i troškovima kamata.

Dodao je da će se pitanje člana 81 nastaviti problematizovati uz ocjenu da se određeni politički procesi u Parlamentu FBiH odvijaju pod pritiscima i strahom od smjena.

Podijeli tekst sa drugima na:

Donosimo detalje: Šta se sve mijenja u penzionom sistemu FBiH

U Federaciji BiH počela je primjena novog Zakona o PIO. Najveće novine odnose se na usklađivanje penzija i to dva puta godišnje. Takođe, najveće novine odnose se na buduće penzionere.

Pročitajte ključne informacije koje se odnose na izmjene Zakona o PIO, a koje je saoštio Fond PIO FBiH. 

Starosna penzija

Zakona propisuje da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se kao procenat od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.

U praksi to znači:

Prosječna penzija isplaćena u decembru prethodne godine iznosi 651,05KM, a usklađenja iznose 11,2%. Koeficijent 0,6 odnosi se na broj penzijskog staža (što imate više staža, koeficijent je veći).

To izgleda ovako:

PROSJENČNA PENZIJA ISPLAĆENA U DECEMBRU PRETHODNE GODINE + USKLAĐENJA = REZULTAT x KOEFICIJENT STAŽA = KONAČNA PENZIJA

To znači, da bi u stvarnosti, penzije izgledale ovako:

  • za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,6 = 434,38 KM)
  • za 20 i više, a manje od 25 godina penzijskog staža ne može biti niža od 65 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,65 = 470,58 KM)
  •  za 25 i više, a manje od 30 godina penzijskog staža ne može biti niža od 70 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,7 = 506,78 KM)
  • za 30 i više, a manje od 35 godina penzijskog staža ne može biti niža od 75 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,75 = 542,98 KM)
  • za 35 i više, a manje od 40 godina penzijskog staža ne može biti niža od 85 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,85 = 615,37 KM)
  • za 40 i više godina penzijskog staža ne može biti niža od 95 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,95 = 687,77 KM)

Pravo na najniži iznos starosne penzije imaju osiguranici kojima je obračunata penzija manja od zakonom utvrđenog najnižeg iznosa.

Uvođenjem najnižeg iznosa penzije zakon nastoji osigurati minimalnu materijalnu i egzistencijalnu zaštitu za određene grupe korisnika čiji izračunati iznos penzije ne dostiže garantovani minimum.

Ovakvo rješenje uvodi pravedniji sistem isplate jer povezuje najniži iznos penzije s dužinom staža i visinom uplaćenih doprinosa, pa oni s kraćim stažem i manjim uplatama ostvaruju i niži garantovani minimum.

Namjera zakonodavca je da podstakne duži radni vijek i nagradi osiguranike koji su duže uplaćivali doprinose.

Garantovana penzija

Zakonom je uređeno i pravo na garantovani iznos penzije, najniži iznos porodične i invalidske penzije, kao i najviši iznos penzije.

Garantovana penzija je zakonski zaštićen minimalni iznos penzije za osiguranike koji imaju najmanje 40 godina penzijskog staža, ali im je redovnim obračunom (na osnovu plata i doprinosa) izračunata penzija manja od tog praga. U tom slučaju im se ne isplaćuje obračunati, niži iznos, nego garantovana penzija.

Osnovica je prosječna samostalna penzija isplaćena za decembar 2024. godine, a zatim se na taj iznos dodaju sva redovna zakonska usklađivanja koja su stupila na snagu do dana kada osoba ostvaruje pravo.

Ono izgleda ovako:

PROSJEČNA SAMOSTALNA PENZIJA DECEMBAR 2025. + REDOVNO USKLAĐIVANJE + AKONTACIONO USKLAĐIVANJE

Garantovana penzija pripada osiguraniku s najmanje 40 godina staža osiguranja, ako mu je obračunata penzija manja od garantovanog iznosa. Ona odgovara prosječnoj samostalnoj penziji isplaćenoj za decembar 2024. godine, uvećanoj za sva pripadajuća usklađivanja na dan ostvarivanja prava, te se dalje usklađuje prema članu 79 Zakona.

(724,64 + 4,49 % + 11,2 % = 841,98 KM)

Porodična i/ili invalidska penzija

Ova odredba objašnjava kako se štite korisnici porodične i invalidske penzije ako im redovni obračun penzije ispadne prenizak. Suština je da zakon postavlja donju granicu isplate, da te penzije ne mogu pasti ispod određenog minimuma.

Prevedeno, to znači da ako je nekome obračunata porodična ili invalidska penzija i taj iznos je manji od zakonom utvrđene najniže penzije, tada mu se ne isplaćuje taj manji obračun, nego najniža dozvoljena penzija.

Taj najniži iznos za porodične i invalidske penzije definisan je kao:

Najmanje 90 posto prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, uz sva usklađivanja u godini kada se pravo ostvaruje.

Ono izgleda ovako:

PROSJEČNA PENZIJA DECEMBAR + USKLAĐIVANJE = REZULTAT x 90% = KONAČNA PRIMANJA

U praksi, to znači ovako:

(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 90 % = 651,57 KM)

Napomena: Ovaj iznos se osigurava korisnicima invalidske i porodične penzije iza aktivnog osiguranika ako je obračunati iznos niži od najniže penzije. Korisniku porodične penzije iza preminulog penzionera koji je primao najniži iznos, osigurava se isti taj najniži iznos. Ako je preminuli primao više od najniže penzije, porodična penzija se određuje prema zakonu, u zavisnosti od broja članova porodice.

Primjer: ako je penzija preminulog iznosila 1.250 KM, porodična penzija za jednog člana iznosi 70 %, za dva člana 80 %, za tri 90 %, a za četiri i više 100 % tog iznosa.

  • (1.250 x 70 % = 875 KM)
  • (1.250 x 80 % = 1000 KM)
  • (1.250 x 90 % = 1125 KM)
  • (1.250 x 100 % = 1250 KM)

Najviša penzija

Najviši iznos penzije iznosi pet najnižih penzija iz decembra 2024. godine, uvećanih za sva usklađivanja na dan ostvarivanja prava, i dalje se usklađuje prema članu 79 Zakona.

(599,28 + 11,2 % = 666,40 x 5 = 3.332 KM)

Stečena prava

Odredbe člana 81 izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne zadiru u već stečena prava korisnika.

Obračun penzije prema godinama staža i prosječnoj plati

Ako je osiguranik tokom 15 godina rada imao prosječnu platu od 1.500 KM, očekivana penzija iznosila bi 368 KM. Za 20 godina rada oko 493 KM, za 25 godina 614 KM, za 30 godina 737 KM, za 35 godina 860 KM, a za 40 godina staža oko 983 KM.

Obračun visine/iznosa penzije za korisnike koji pravo ostvaruju u 2026.

Takođe je važno naglasiti da navedenim izmjenama i dopunama Zakona nije promijenjen način obračuna penzija. Budućim penzionerima penzije će se obračunavati na dosadašnji način. S tim da će se za njih, umjesto propisanog usklađivanja penzija koje počinje od 01.01.2026. godine, a kojim su izuzete penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje, visina penzije akumulirati kroz vrijednost opšteg boda, koji prati rast prosječne bruto plate u FBiH.

Posebni propisi

Parlament FBiH je u januaru 2026. usvojio zakone koji određenim kategorijama, posebno dobitnicima ratnih priznanja i odličja, omogućavaju povoljnije uslove za odlazak u penziju. Zakoni važe od 1. januara 2026. godine.

Dobitnici ratnih priznanja mogu ostvariti starosnu penziju ako imaju 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života. Ili sa 55 godina života i najmanje 20 godina staža.

Penzija se računa po redovnim pravilima, ali ako je obračunati iznos manji od najniže penzije, isplaćuje se najniža garantovana penzija sa svim povećanjima.

Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po ovom propisu, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM (573,53 + 4,49 % + 11,2 % = 666,40 KM).

Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca

Pripadnici OS BiH koji imaju najmanje tri godine priznatog učešća u ratu i najmanje 20 godina penzijskog staža mogu u starosnu penziju i prije 65. godine.

Granica se spušta za onoliko godina koliko im je priznato vrijeme učešća u odbrani. Iznos im je najmanje na nivou najniže penzije, koja od 1. januara 2026. iznosi 666,40 KM. Više nije potreban dokaz da su godinu prije zahtjeva bili na evidenciji službe za zapošljavanje.

Ratni vojni invalidi sa najmanje 60 posto invaliditeta od ranjavanja također mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije.

Ako nedostaje staža do punih 40 godina, penzija se umanjuje 2 posto po godini, najviše do 30 posto, ali ne može pasti ispod najniže penzije.

Od 2026. korisnici ove prijevremene povoljnije penzije mogu raditi i istovremeno primati penziju.  Oni kojima je ranije bila obustavljena mogu tražiti ponovnu isplatu.

Takođe je izmijenjen koeficijent za čin kapetana kod pripadnika MUP-a, sa 1,5 na 1,8.

Izmjene Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica

Izmjenama ovog Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života ili sa 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine, usklađene za sva povećanja.

Ratni vojni invalidi sa utvrđenim statusom od najmanje 20 posto invaliditeta imaju pravo na starosnu penziju ako ispunjavaju uslove u pogledu staža ili godina života i staža, i to u iznosu najniže penzije.

Najniža penzija za ove korisnike, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM.

Svu potrebnu stručnu pravnu pomoć u vezi s ovim i drugim pitanjima moguće je dobiti u administrativnim službama Zavoda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Subašić: Fond PIO kao najveći budžetski korisnik je stabilan

Halil Subašić, direktor Fonda PIO, izjavio je da se najznačajnije izmjene Zakona o PIO odnose na član 79, kojim je propisano da se penzije usklađuju dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula.

Usklađivanje se vrši prema formuli koja kombinuje rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plaća u FBiH, u omjeru 60:40 ili 40:60, zavisno od toga koji je pokazatelj povoljniji za penzionere.

Ovakav model omogućava da penzije prate i inflaciju i rast plata, što predstavlja jedno od najpovoljnijih rješenja u regionu i osigurava stabilniji rast primanja.

Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO donio je odluku o akontativnom usklađivanju penzija od 1. januara 2026. godine u iznosu od 11,2 odsto, uz saglasnost Vlade FBiH.

Najniža penzija povećana je sa 599,28 KM na 666,40 KM i primjenjuje se od isplate za januar 2026. godine. Konačna stopa usklađivanja bit će utvrđena nakon objave službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku.

Izmjenama člana 81 uveden je novi sistem najniže starosne penzije. Sistem je vezan za dužinu penzijskog staža i određuje se kao procenat prosječne penzije iz decembra prethodne godine.

Više o članu 81. Zakona o PIO

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Penzija može biti veća i od zakonskog minimuma

Subašić navodi da penzija može biti i viša od zakonskog minimuma, zavisno od visine plata i dužine staža. Primjera radi, za 40 godina rada uz plate u visini dvije prosječne, očekivana penzija iznosila bi oko 2.104 KM.

Tokom 2025. godine pravo na penziju bez navršenih 40 godina staža ostvarilo je 34.570 osoba, što je blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći rast zabilježen je 2023. godine zbog rješavanja zaostalih predmeta. U 2024. godini u pravo je uvedeno 35.027 penzionera, a kontinuitet rješavanja zahtjeva je nastavljen. Sa 40 godina staža penziju je steklo 5.708 osoba, odnosno 16,51 odsto novih penzionera.

Minimalnu penziju u 2025. godini ostvarilo je 11.527 korisnika.

Projekcije pokazuju da će u 2026. godini oko 11.200 novih korisnika primati minimalnu penziju, što je oko 30 odsto novih penzionera.

Za staž do 20 godina penzija će u prvom polugodištu iznositi 434,38 KM, a nakon jula 456,10 KM. Za staž od 20 do 25 godina iznosit će do 470,58 KM, odnosno 494,11 KM nakon usklađivanja.

Za staž od 25 do 40 godina penzije će se kretati od 542,78 KM do 687,77 KM. Porodične i invalidske penzije primit će oko 1.687 korisnika.

 Raste broj penzionera u FBiH

Broj penzionera u FBiH rastao je sa 444.666 u 2023. na 465.392 u 2025. godini, dok je broj zaposlenih blago oscilirao i trenutno iznosi 547.390. Omjer zaposlenih i penzionera smanjen je na 1,17, što ukazuje na strukturni problem održivosti sistema. Čak i uz puno zapošljavanje nezaposlenih, omjer ne bi dostigao poželjna dva zaposlena na jednog penzionera.

Federalni zavod PIO najveći je budžetski korisnik i za isplatu penzija troši oko 50 odsto budžeta FBiH. Rashodi su iznosili 3,23 milijarde KM u 2023, 3,60 milijardi u 2024, dok se za 2025. očekuje oko 3,88 milijardi KM. Za 2026. planirano je više od 4,4 milijarde KM, od čega gotovo 99 odsto za isplatu penzija. Projekcije predviđaju dalji rast rashoda u narednim godinama.

“U proteklom periodu broj neriješenih predmeta smanjen je sa više od 28.000 na oko 14.000. Većina zahtjeva rješava se u zakonskim rokovima, osim složenijih postupaka sa inostranim elementom. Uspostavljena je saradnja sa IDEEA-om, čime je pojednostavljena procedura podnošenja zahtjeva. Razvija se i web portal koji će omogućiti uvid u staž, uplate doprinosa i informativni obračun buduće penzije”, rekao je Subašić, a prenosi Klix.

Subašić zaključuje da je Fond PIO finansijski stabilan, da su sredstva za isplatu osigurana kroz Budžet FBiH i da ostaje fokus na unapređenju usluga i zaštiti standarda penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako pomoći radnicima iz firmi uništenih privatizacijom (VIDEO)

Vlada FBiH izdvojila je za ovu godinu gotovo dva miliona KM za uvezivanje radnog staža radnicima u javnim i privatnim preduzećima koji su stekli uslove za penziju, a nisu im uplaćeni doprinosi u penzioni fond. Međutim, veliki broj radnika iz firmi u kojima je završen stečaj, a iz stečajne mase im nije bilo moguće uplatiti zaostale doprinose, sada čekaju da se pronađe neko rješenje kako bi mogli otići u penziju.

Tenza Mešanović je u Konfekciji „Borac“ iz Banovića radila 18 godina. Firma joj je u penzioni fond uplatila doprinose za samo tri godine. Uslove za penzionisanje stekla je prije tri godine, ali da bi otišla u invalidsku penziju mora u penzioni fond uplatiti doprinose za dvanaest godina.

Tenza Mešanović, bivša radnica Fabrike konfekcije „Borac“, Banovići

„Ja imam papir, došlo mi je da uplatim 15 hiljada KM. Ja nemam 15 hiljada KM. Ako dignemo kredit, od čega ćemo živjeti? Šta da ja uplatim? Ja ne znam hoću li živjeti, a kredit… Vidi, imam problema sa zdravljem.“

Senad Lakić je trideset godina radio u „Borcu“, a doprinosi za PIO su mu uplaćeni tek za pet godina. Jedini izvor prihoda, uz ono što od jedne krave i sa svoje skromne okućnice može obezbijediti, jeste 300 KM boračkog dodatka. Ispunio je uslove za penziju, tražio da mu država uplati deset godina staža kako bi imao minimalnu penziju, ali odgovor nije dobio.

Senad Lakić, bivši radnik Fabrike konfekcije „Borac“, Banovići

„Čekao sam stečaj, završiće za godinu, za dvije. Deset godina smo čekali stečaj. Nismo imali pravo na liječenje ni išta. Ništa nismo. Odem po onu markicu, što imaju pravo borci dobiti, kaže – nema, ti nemaš pravo, nisi na birou, a mi nemamo pravo na biro dok se ne izvrši stečaj. U tome je problem. Tako da smo najugroženiji, mi što nemamo ništa.“

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH obezbijedila dva miliona KM za uvezivanje radnog staža

Procjenjuje se da su trenutno stotine radnika iz firmi u kojima je stečajni postupak arhiviran, a iz stečajne mase radnička potraživanja nisu mogla biti namirena. Ovi radnici ostavljeni su u pravno nedefinisanoj zoni. Zbog toga radnici, koji su u međuvremenu stekli uslove za odlazak u penziju, ne mogu ostvariti to svoje pravo.  U njihovo ime nema ko da aplicira za sredstva koja izdvajaju kantonalne i Federalna vlada za uvezivanje radnog staža.

Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti, Tuzla

„Mora se naći sistemsko rješenje za njih, znači uvesti ih u zakonske okvire. Da neko u njihovo ime traži ta sredstva. Da li će to biti PIO, recimo PIO Banovići, PIO Gračanica, PIO Tuzla, da oni u njihovo ime apliciraju za ta sredstva u onom momentu kad oni steknu uslove za odlazak u jednu od tih penzija, da li je to invalidska, da li prijevremena, da li starosna, nebitno.“

Iako nema status reprezentativnog sindikata, Sindikat solidarnosti već desetak godina pokušava pomoći grupama radnika iz firmi uništenih lošom privatizacijom. Vlasti pokazuju odsustvo svake empatije prema ovim ljudima. Oni su prepušteni sami sebi, a ni rukovodstva brojnih sindikata ne pokazuju volju da pomognu u rješavanju statusa svojih bivših članova, piše BHRT.

Podijeli tekst sa drugima na:

Član 81. Zakona o PIO pred sudom i upravnim sporom?

Samo nekoliko dana nakon što su konačno usvjene izmjene Zakona o PIO, nije isključena mogućnost pokretanja upravnog spora.

Pokretanje tog spora razmatraju poslanici SDA.

“Mi smo o tome govorili na Parlamentu. Neki od nas su dobili zadatak da taj dio tretiraju, raspravljali smo o tome na Klubu, čak smo uložili i amandman koji nije prihvaćen. Nismo razmišljali o tome, ali se u posljednje vrijeme aktuelizuje i to kao potreba. Tako da ćemo vjerovatno na sljedećoj sjednici Kluba to odlučiti. Vjerovatno ćemo imati sljedeće sedmice sjednicu Kluba”, rekao je Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamentanre skupštine BiH, piše Faktor.

Šta kaže Član 81. Zakona o PIO u FBiH

Najveće negodovanje, i potencijalni upravni spor biće pokrenut zbog člana 81. Zakona o PIO. Taj član se tiče izračun penzije po osnovu godina staža. Njime su, kako se moglo čuti, mnogi oštećeni.

Sada onaj ko ima do 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, ne može imati penziju nižu od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. Takva penzija će nakon povećanja od 11,2 posto u februaru iznositi 434,80 KM.

Po starom zakonu, ova penzija bi bila u rangu minimalne penzije koja će sa povećanjem iznositi 666 KM.

Prema izmjenama člana 81. Zakona o PIO-u, osobe koje imaju 20 godina penzijskog staža, a manje od 25 godina staža, ne mogu imati penziju nižu od 65 posto prosječne, odnosno 470,58 KM, koliko će iznositi nakon povećanja.

Za one koji imaju 25 godina staža, a manje od 30 godina staža, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne, odnosno 506,78 KM…

Više od članu 81. Zakona o PIO

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Član 81. zakona

Osim toga, postavlja se pitanje da li se izmjene Zakona o PIO-u mogu primjenjivati retroaktivno od 1. januara.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ostojić: Sve obaveze prema penzionerima biće realizovane

Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite realizovaće sve obaveze prema penzionerima.

Ovo je rekao Radan Ostojić, ministar rada i boračko invalidske zaštit dodajući da sve ono što je budžetom planirano da će biti ispoštovano.

“Sve što dodatno budemo mogli, učinićemo prema ovoj kategoriji lica”, rekao je Ostojić.

On se juče sastao sa Ratkom Trifunovićem, predsjednikom Udruženja penzionera Republike Srpske.

Ostojić je istakao da su penzioneri prioritetna kategorija građana koja je dala ogroman doprinos odbrani Republike Srpske.

Možda vas zanima

Ostojić: Što više poboljšati standard penzionera u Srpskoj

“Poslije rata ovi ljudi su svojim radom gradili i obnavljali Srpsku i otišli su u zaslužene penzije”, naveo je Ostojić.

Trifunović je novinarima rekao da očekuje da će u ovoj godini doći do vanrednog povećanja penzija.

Inače u januaru je došlo do redovnog usklađivanja i rasta penzija od 6,45 posto. >>>Opširnije

“U ovoj godini 50 odsto više penzionera u Republici Srpskoj trebalo bi da ima pravo na banjsku rehabilitaciju u odnosu na prošlu godinu”, istakao je Trifunović.

Sastanku je prisustvovao i direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovo su novi iznosi najniže, zagarantovane i najviše penzije u FBiH

Upravni odbor Federalnog zavoda MIO/PIO donio je odluku o akontacijskom usklađivanju penzija u iznosu od 11,2 %.

Odluka o akontacijskom usklađivanju donesena je iz razloga što u trenutku njenog donošenja još nisu bili poznati službeni parametri rasta prosječne bruto plate i indeksa potrošačkih cijena, koje objavljuje Federalni zavod za statistiku.

Po objavi navedenih pokazatelja, Upravni odbor će donijeti konačnu odluku o usklađivanju penzija, koja će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine.

Stručne službe Zavoda  izvršile su potrebna testiranja te uspješno obavile obradu penzija. Time su se stekli pravni i tehnički preduslovi za isplatu penzija uvećanih za 11,2 %. Penzije će biti isplaćene 5. februara 2026. godine.

Sredstva za isplatu osigurana su Budžetom Federacije BiH, saopšteno je iz Fonda PIO FBiH.

U skladu s donesenom odlukom:

• najniža penzija korisnika koji su pravo ostvarili prije 1. januara 2026. godine povećava se sa 599,28 KM na 666,40 KM
• zagarantovana penzija povećava se sa 715,21 KM na 795,31 KM
• najviša penzija povećava se sa 2.996,40 KM na 3.332,00 KM.

Možda vas zanima i ovo:

Zašto penzije u FBiH rastu 11,2 posto, umjesto 11,6 posto?

Prosječna samostalna penzija iz decembra 2024. godine, usklađena za sva pripadajuća povećanja, iznosi 841,98 KM. To ujedno predstavlja iznos zagarantovane penzije u skladu sa Zakonom o PIO.

Prema članu 81. navedenog Zakona, najniža starosna penzija razvrstana je u šest kategorija. Ona zavisi od dužine penzijskog staža, a temelji se na iznosu prosječne penzije

Novi iznosi penzija u FBiH

• za korisnike sa do 20 godina  staža, penzija ne može biti niža od 60 % prosječne, odnosno 434,38 KM
• za korisnike sa 20 do manje od 25 godina  staža, penzija ne može biti niža od 65 % prosječne, odnosno 470,58 KM
• za korisnike sa 25 do manje od 30 godina  staža, penzija ne može biti niža od 70 % prosječne, odnosno 506,78 KM
• za korisnike sa 30 do manje od 35 godina  staža, penzija ne može biti niža od 75 % prosječne, odnosno 542,98 KM
• za korisnike sa 35 do manje od 40 godina  staža, penzija ne može biti niža od 85 % prosječne, odnosno 615,37 KM
• za korisnike sa 40 i više godina penzijskog staža, penzija ne može biti niža od 95 % prosječne, odnosno 687,77 KM.

Zakonom je dalje propisano da korisnici porodične i invalidske penzije, kojima je određen iznos najniže penzije, ne mogu primati penziju nižu od 90 % prosječne penzije, odnosno 651,57 KM.

Bitno je naglasiti da navedeni iznosi predstavljaju samo najniži iznos, a ne jedini iznos penzije. Penzija se obračunava na osnovu ostvarenog staža i visine plata te može iznositi znatno više.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima utvrđena je u iznosu dosadašnje najniže penzije te iznosi 666,40 KM.

Penziju za januar primit će ukupno 465.697 korisnika, a potrebna sredstva iznose oko 351.100.000,00 KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske donijela odluku o najnižim penzijama

Vlada Republike Srpske donijela je danas odluku da najniža penzija u ovoj godini bude veća za 6,45 odsto.

Isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara ove godine, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Vlada Republike Srpske donijela je i odluku o iznosu najniže penzije

Iznos najniže penzije povećan je za procenat usklađivanja penzija pa će tako iznos najniže penzije od 1. januara 2026. godine iznositi:

  • do 15 godina penzijskog staža 349,35 KM
  • od 15 do 20 godina 419,27 KM
  • od 20 do 30 godina 489,16 KM
  • od 30 do 40 godina 559,10 KM
  • za 40 godina staža i više 698,89 KM

Možda vas zanima i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Vlada Republike Srpske usvojila je i odluku o odobravanju sredstava za socijalno zbrinjavanje radnika u iznosu od 552.130 KM.

Sredstva su namijenjena za uplatu doprinosa za PIO za 159 radnika iz šest preduzeća koja su u stečaju ili likvidaciji.

Od ovog iznosa, 8.555 KM namijenjeno je za djelimičnu uplatu doprinosa za PIO za 16 radnika preduzeća KP “Sinjakovo” iz Jezera. Dalje, 543.574 KM predviđeno je za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 143 radnika iz pet preduzeća. To su “Cvrcka” iz Kneževa, “Vodoprivreda Drina” iz Zvornika, Fabrika hidrauličnih dizalica “Hidraulik” iz Kneževa, “Ribnjak” u stečaju iz Prnjavora i “Apoteka” u stečaju iz Bileće.

Socijalno zbrinjavanje radnika

Vlada je usvojila i odluku o odobravanju sredstava za socijalno zbrinjavanje radnika u iznosu od 31.290 KM za uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Sredstva su namijenjena za 139 radnika iz pet preduzeća koja su završila u stečaju ili likvidaciji.

Najveći dio novca – 21.243 KM odnosi se na 135 radnika gipsare “Volari” iz Šipova. Malo više od 10.000 KM obezbijeđeno za četiri radnika iz četiri preduzeća koji ovom uplatom stiču uslov za starosnu penziju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta mislite o ideji: Penzionerske kartice za popuste i digitalni svijet

Poslanik Možemo u Evropskom parlamentu, Gordan Bosanac, predložio je penzionerske kartice.

One bi starijim omogućile, osim popusta u kulturnim institucijama, i lakše uključivanje u digitalni svijet. Često su penzioneri, koji su gradili društvo, izvan fokusa evropskih politika. Ako ne znaju kako se naručiti kod ljekara online, to je propust sistema, a cilj kartice je da to promijeni.

Prva radionica i inicijativa EU

Juče je održana prva radionica o uvođenju EU penzionerske kartice, prve ovakve inicijative na nivou Evropske unije. U Hrvatskoj penzionerske kartice već imaju Šibenik, Split, Sisak i Pula. Kartica bi omogućila popuste za muzeje i kulturne institucije, lakši pristup edukacijama, posebno digitalnim vještinama, i jasno priznavanje statusa penzionera širom EU.

Kartica kao alat za digitalnu inkluziju

Kartica nije samo pitanje popusta, nego i alat za uključivanje starijih u digitalno društvo. Zdravstvo, banke i javne usluge sve su više digitalizovani, a mnogi penzioneri nemaju potrebna znanja, zbog čega su ranjivi i izloženi prevarama. Uvođenje kartica najavila je i hrvatska Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike.

Penzioneri često nevidljivi u politikama

“U Hrvatskoj se o penzionerima uglavnom govori samo pred izbore, a u evropskim politikama često su potpuno izvan fokusa. To su ljudi koji su cijeli život radili i gradili društvo, a danas se prečesto osjećaju zaboravljeno – rekao je Bosanac, a prenosi Mirovina.hr

Dok se govori o mladima i tržištu rada, penzioneri ostaju nevidljivi, iako čine jednu od najbrojnijih grupa građana.

Dobrovoljna inicijativa i dalji koraci

Riječ je o dobrovoljnoj inicijativi koja ne dira nacionalne penzione sisteme, već ih nadopunjuje. Na radionici su učestvovali nezavisni stručnjaci i predstavnici EU institucija koji su razmotrili pravne i praktične mogućnosti sprovođenja kartice.

– Ako stariji ne znaju kako koristiti digitalne usluge, to nije njihov lični neuspjeh, nego propust sistema. Cilj je da EU penzionerska kartica postane stvarna politika koja poboljšava kvalitet života starijih – istakao je Bosanac, koji je prošle godine predložio i svojevrsni Erasmus za starije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto penzije u FBiH rastu 11,2 posto, umjesto 11,6 posto?

Vlada FBiH u utorak, 27. januara, donijela je Odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od 11,2 posto, iako je ministar Adnan Delić ranije najavljivao povećanje penzija za 11,6 posto.

To je izazvalo zabrinutost kod mnogobrojnih penzionera. Zbog toga je zatraženo pojašnjenje od Adnana Delića, federalnog ministra rada i socijalne politike.

Iz Kabineta ministra objašnjavaju da je  januarsko usklađivanje penzija od 11,2 posto akontativno. To znači da je ovo privremeno povećanje, zasnovano na podacima dostupnim do tada, a koji obuhvataju 11 mjeseci prošle godine.

Razlog što nije bilo moguće odmah uskladiti penzije za cijelu 2025. godinu je taj što Federalni zavod za statistiku u tom trenutku nije imao podatak o prosječnoj bruto plati za decembar 2025. godine.

Bez tog podatka, nije bilo moguće izračunati konačnu godišnju stopu rasta plata za prošlu godinu.

Međutim, kako ističu iz Ministarstva, februarsko usklađivanje penzija obuhvati ć svih 12 mjeseci prošle godine.

“Zakon je svjesno ostavio mogućnost akontativnog usklađivanja, kako penzioneri ne bi bili zakinuti za povećanje penzija u januaru, dok se čeka objava konačnih statističkih podataka. Na ovaj način osiguran je i kontinuitet isplate i zaštita prava penzionera, bez ikakvog gubitka po osnovu kašnjenja statističkih podataka.
Povećanje penzija od 11,2 posto utvrđeno je na osnovu stvarno dostupnih i zvanično objavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku u momentu donošenja odluke o akontativnom usklađivanju.

Šta je poznato od podataka?

Na dan 20. januara 2026. godine Federalni zavod za statistiku je imao objavljene sljedeće podatke:

• Prosječna bruto plata u FBiH za period januar–novembar 2025. godine, u odnosu na isti period januar–novembar 2024. godine, porasla je za 16,2%.
• Indeks potrošačkih cijena (CPI) za period januar–decembar 2025. godine, u odnosu na januar–decembar 2024. godine, iznosio je 3,7%.
• Podatak o prosječnoj bruto plati za decembar 2025. godine u tom trenutku nije bio objavljen, te zbog toga nije bilo moguće izračunati konačnu godišnju stopu rasta plata za 2025. godinu.

U skladu sa izmijenjenim članom 79. Zakona o PIO/MIO, kada je rast bruto plata veći od rasta potrošačkih cijena, primjenjuje se formula:

  • 60% stope rasta bruto plate
  • 40% stope rasta indeksa potrošačkih cijena

Primjenom ove formule na jedine dostupne zvanične podatke, dobija se:

16,2% × 60% = 9,72%
3,7% × 40% = 1,48%

• Ukupno: 9,72% + 1,48% = 11,20%, odnosno 11,2%.

Zbog nepotpunosti podataka za cijelu 2025. godinu, donesena je odluka o akontativnom usklađivanju, a nakon objave podataka za decembar 2025. godine biće utvrđena konačna stopa usklađivanja, te će svaka eventualna razlika u korist penzionera biti isplaćena retroaktivno počev od januara 2026. godine”, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH odobrila povećanje penzija od 11,2 posto

Podijeli tekst sa drugima na: