Kategorija: Politika

Zahvaljujući izdvajanju iz budžeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ove godine besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju koristiće između 4.300 – 4.500 penziora, rekao je direktor Fonda PIO Mladen Ilić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

-Udruženje penzionera Srpske zajedno sa Vladom Republike Srpske upućuje na liječenje sa najnižim primanjima penzionere od 2019. godine. Tada je izdvojeno oko 500.000 maraka, a banjsko liječenje je koristilo 1.000 penzionera. Iznos je godinama rastao, a prošle godine on je iznosio 680.000 KM, a koristilo ga je 1.050 penzionera. Sada zahvaljujući predsjedniku Republike imaćemo budžet od 2.100.000 KM, i ako cijena po jednom danu bude 72 KM, to znači da ćemo na banjsko liječenje poslati oko 4.500 penzionera – naveo je Milić.

Kada su u pitanju banje koje će primiti penzionere, riječ je o sedam destinacija.

– Banja Mlječanica, San u Laktašima, Institut “Miroslav Zotović” u Banjaluci, Banja Vrućica u Tesliću, Kulaši u Prnjavoru, Dvorovi u Bijeljini i Banja “Vilina vlas” u Višegradu – nabrojao je Milić.

On je istakao da penzioneri moraju ispuniti određene uslove da bi koristili banjsku besplatnu rehabilitaciju.

– Moraju se ispuniti određeni uslovi, uspostavnjen je sistem bodovanja. Osnovni uslov je da penzioner mora biti korisnik našeg Fonda, i živjeti na teritoriji Republike Srpske. Za ostalo slijedi bodovanje, a treba napomenti da ovo mogu koristiti jednom u 10 godina – dodao je Milić.

Penzioneri u Republici Srpskoj godinu su započeli sa povećanjem penzija, koje iznosi šest odsto, ali bi prema najavama i septembarska trebala biti dodatno veća za tri odsto.

Ove godine federalni budžet, osim što sadrži razvojne projekte, donosi i važne mjere za podršku najugroženijim grupama stanovništva, tvrde tamošnje vlasti.

Prioriteti uključuju zapošljavanje, mjesečne i jednokratne novčane pomoći, a posebno se ističe planirani rast penzija.

Za ovu svrhu izdvojeno je više od 300 miliona KM, što otvara mogućnost za povećanje penzija i isplatu jednokratnih pomoći penzionerima.

Prema nezvaničnim informacijama, kako izvještava “Večernji list BiH”, očekuje se povećanje penzija u aprilu, a moguće su i izmjene zakonskog okvira. Ove promjene mogle bi omogućiti uvođenje dodatnih parametara u izračunavanju penzija.

Iako zvanične informacije još nisu dostupne, budžet za ovu godinu predviđa 337 miliona KM za redovne isplate i zakonsko usklađivanje penzija, s ciljem da one prate rast troškova života.

Premijer Nermin Nikšić, nakon sjednice Еkonomsko-socijalnog savjeta, naglasio je kako je standard penzionera jedan od ključnih izazova za Vladu.

Potvrdio je da će se raditi na pronalaženju dodatnih sredstava za povećanje penzija ili isplatu jednokratnih pomoći. Takođe je istaknuo da radna grupa radi na izmjenama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a uskoro će biti poznati rezultati njihovog rada.

Penzije u FBiH usklađuju se 15. aprila svake godine, na temelju rasta potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda iz prethodne godine. Prošle godine, usklađivanje je bilo 6,55%, a za ovu godinu još se čekaju procjene. Trenutno najniža penzija iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, prosječna 724,64 KM, a najviša 2867,65 KM.

Povećanje minimalne plate na 1.000 KM, koje je uvela Vlada FBiH, značajno doprinosi jačanju penzionog fonda.

(Izvor: Večernji list; foto: Fena)

Nekoliko stotina penzionera je protestovalo u Tuzli u subotu, 25. januara.

Oni traže povećanje penzija, a jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o PIO/MIO (Penzijsko i invalidsko osiguranje) kojim bi se omogućilo redovno i vanredno povećanje penzija tokom ove godine.

Poručili su da će, ako im ne ispune zahtjevi, organizovati nove proteste.

Protest je organizovala Nova penzionerska/umirovljenička stranka (NPUS) Tuzla.

Ova stranka nije dobila podršku kantonalnih saveza penzionera, koji su članovi Federalnog saveza.

Oni su prethodno naveli kako se u slučaju tuzlanskog protesta radi o pojedinačnom istupu jedne stranke, a ne udruženja, te da su kao savez, zahtjeve o povećanju penzija uputili Vladi Federacije BiH.

U Bosni i Hercegovini ima oko 738.000 penzionera, a vladama dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, u prosjeku nedostaje više od 200 miliona evra godišnje za isplatu penzija.

(Izvor i foto: slobodnaevropa.org)

U Službenim novinama Federacije BiH objavljene su izmjene Pravilnika o naknadi troškova u slučaju smrti korisnika penzije kojima se omogućava pravo na posmrtninu porodicama penzionera u Republici Srpskoj, a koji su primali penziju putem federalnog fonda Penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO).

Na osnovu odluke Ustavnog suda BiH iz maja prošle godine, kada je utvrđeno da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH u članu koji se tiče isplate posmrtnina nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno da je diskriminirajući, iz Pravilnika o naknadi troškova u slučaju smrti korisnika penzije brisana je sporna odredba.

Do sada su pravo na naknadu ovih troškova imale porodice korisnika federalnog Fonda PIO koji su živjeli u FBiH i Brčko distriktu, dok je ovo pravo bilo uskraćeno korisnicima koji su živjeli u RS, prenosi Srna.

Dizanje minimalne plate na 1.000 KM, koje se u bruto iznosu diže za, zapravo, 744 KM više, izazvalo je pravu buru u Federaciji BiH. Jedan od onih koji su podržali ovaj zakon bio je i ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) koji je, međutim, priznao da je jedan od direktnih razloga veće opterećivanje plaća kako bi se napunili fondovi.

– Gotovo 450 hiljada penzionera ne smije biti dovedeno u pitanje u ovoj zemlji. Tu sad imamo pet milijardi i 100 miliona KM intervencija iz budžeta, da bismo za 2024. godinu isplatili penzije. Dakle, Fondu PIO nedostaje pola milijarde. Ko će to uplatiti ako poslodavci ne žele sarađivati s Vladom – kazao je Hrnjić.

I uistinu, demografski trendovi u BiH su zabrinjavajući. U našoj zemlji odavno više ljudi umire nego što se rađa, a kada se tome doda činjenica da radno sposobni građani u mladim godinama sele, pitanje je da li su penzioni sistemi u našoj zemlji uopće održivi.

Crne projekcije

U razgovoru za „Dnevni avaz“ ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako projekcije penzionog sistema u Federaciji BiH pokazuju da nas u narednim godinama očekuju ozbiljni izazovi.

– Ključni problem je rastući broj penzionera koji značajno nadmašuje rast broja zaposlenih, što dovodi do sve većeg finansijskog jaza između prikupljenih doprinosa i izdataka za penzije, uz rast penzija postojećih penzionera. Prema dostupnim podacima, razlika između prikupljenih doprinosa i izdataka za penzije će porasti s 528 miliona KM u 2024. godini na više od milijardu KM u 2032. godini, što ukazuje da ovo povećanje od gotovo pola milijarde maraka u manje od deset godina znači dugoročnu neodrživost trenutnog modela. Istovremeno, udio doprinosa u ukupnim izdacima za penzije će pasti sa 85 posto na 80,57 posto, što dodatno potvrđuje sve veći pritisak na budžet Federacije BiH – navodi Hadžić.

Hadžić ističe da, iako se doprinosi po radniku povećavaju po stabilnoj stopi od približno tri posto godišnje, to nije dovoljno da amortizira rast izdataka za penzije, koji iznosi pet posto godišnje zbog redovnih usklađivanja penzija i rasta broja korisnika.

– Ako ne dođe do hitnih strukturnih reformi, očekuje se da će finansiranje penzija postati gotovo neodrživo – smatra Hadžić.

Reforme su nužne

Hadžić smatra da je scenarij kraha penzionog sistema bez reformi vrlo izvjestan, a negativni faktori poput demografskog pada, iseljavanja mladih radnika i ekonomske stagnacije mogli bi dodatno pogoršati situaciju.

– Reforme su nužne – od povećanja zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada i poticanja privatnih penzionih fondova, do prilagodbe stope doprinosa i kreiranja održivog modela finansiranja. Bez tih mjera, penzioni sistem bi mogao ugroziti finansijsku stabilnost Federacije BiH i sigurnost budućih penzionera – smatra Hadžić.

Jedno od čestih pitanja koje građani postavljaju Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste po kojim propisima se još može ostvariti penzija, pored Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Kako je navedeno iz Zavoda PIO, jedan od tih propisa je Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata.

Moraju biti godinu dana na birou prije odlaska u penziju

Propisano je da pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH…) kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje, prema ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje – navode, između ostalog, iz Zavoda PIO.

Penzija se može ostvariti i po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH. Zakonom o službi u Oružanim snagama BIH propisani su između ostalog i uvjeti za priznavanje prava na starosnu penziju, prijevremenu starosnu penziju, invalidsku i porodičnu, za vojne osiguranike. Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža. Zatim, stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života – navodi se. U penziju se može i prema Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica.

Uslovi za ostvarivanje prava po ovom propisu regulisani su članom 13. Zakona i to na način da dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja iz člana 2. stav 1. ovog zakona stiče pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, naveli su.

Ratni vojni invalidi i puna starosna penzija

Penzija se može ostvariti i na osnovu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Propisano je da pripadnici oružanih snaga koji su pod uvjetima i na način utvrđen federalnim propisima ostvarili status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvrđena nesposobnost za privređivanje, isključivo kao posljedica oštećenja organizma zbog rane, povrede ili bolesti, po kom osnovu su i ostvarili vojni invaliditet. Zatim, kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju i koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u oružane snage, imaju pravo na invalidsku penziju, pod uvjetima propisanim u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pojašnjavaju u Zavodu PIO FBiH.

Propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović uputio je u parlamentarnu proceduru inicijativu čiji je cilj da ukine diskriminaciju po kojoj stariji vozači plaćaju preko tri puta veću cijenu takse za produženje vozačke dozvole, dok vozači umanjene zdravstvene sposobnosti plaćaju i do pet puta veći iznos u odnosu na druge vozače u istom vremenskom periodu.

Naime, uplata takse za obnovu vozačke dozvole u iznosu od 60 KM se zahtjeva od svih vozača bez obzira na rok trajanja vozačke dozvole.

Prema zakonu, vozačka dozvola se izdaje na period od 10 godina. Međutim, prema istom zakonu, starijim vozačima se smanjuje rok trajanja važenja dokumenta na tri godine, dok vozači sa umanjenom zdravstvenom sposobnošću moraju obnoviti vozačku dozvolu u nekim situacijama i svake dvije godine, te svaki put platiti taksu.

To praktično znači da je cijena takse za obnovu vozačke dozvole za zdrave mlade i vozače srednjih godina 60 KM za period od 10 godina, dok za isti period važenja dozvole penzioneri plaćaju 200 KM, a vozači sa umanjenim zdravstvenim sposobnostima i do 300 KM – naveo je Magazinović.

Magazinovićev prijedlog se bazira na plaćanju takse za obnovu vozačke dozvole na način da se njen iznos računa prema dužini roka trajanja dokumenta.

Bez promjene današnje cijene takse, godišnja cijena bi bila šest KM, što bi značilo da bi penzioneri obnovu vozačke dozvole plaćali 18 KM u odnosu na sadašnjih 60 KM, dok bi vozači sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću koji vozačku dozvolu obnavljaju svake dvije godine plaćali 12 KM umjesto dosadašnjih 60 KM.

U konačnici, svi vozači u Bosni i Hercegovini bi u periodu od 10 godina plaćali istu cijenu, što danas nije slučaj.