Kategorija: Politika

U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji još nije došao na Vladu Federacije, a koji se nalazi u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen član 81, a prema kojem, najjednostavnije rečeno, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. januar 2026) će imati otprilike 390 KM penzije, a ko ode ove godine sa istim uslovima imaće nekih 600 KM ili tačnije 599,28 KM.

Sa 35 godina staža imaćete penziju 553 KM.

U izmjenama stoji da za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina, penzija ne može biti niža od 60 posto od prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. To znači, s obzirom na to da sada prosječna penzija iznosi 651,49 KM, a 60 posto od tog iznosa je 390 KM. Dakle, penzija bi za ovu kategoriju iznosila 390 KM od 1. januara 2026. godine jer se prosječna penzija neće znatnije promijeniti. Ko po sadašnjem zakonu ode u penziju pod ovim uslovima, imaće penziju 599 KM.

Dalje, prema izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina, penzija ne može biti niža od 65 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je kada se izračuna prema sadašnjoj prosječnoj penziji 423 KM.

Za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 posto od prosječne penzije, a što je po izračunu 456 KM.

Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 posto od prosječne penzije, a što je 553 KM.

Za 40 godina penzijskog staža i više penzija ne može biti niža od 95 posto od prosječne penzije u FBiH, a što je 618 KM.

“Sistem penzijskog osiguranja u Federaciji BiH treba zaštititi od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem osiguranici manipulišu sistemom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Izračunata penzija u tom slučaju je cirka 200 do 300 KM, ali usljed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže penzije odnosno cirka 590 KM”, navodi se u obrazloženju izmjena zakona čiji je predlagač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Mlađi rade bez prijave uzimajući bruto plate

Navodi se kako razliku od stvarnog izračunatog iznosa penzije do najnižeg iznosa penzije plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepošteno.

U tom kontekstu osiguranici idu svjesno na minimalan period (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.

Budući da na osnovu odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istovremene mogućnosti primanja penzije i plate to uplata na najniži iznos penzije postaje atraktivna i skoro pa pravilo naročito kod mlađih osiguranika.

Mlađi osiguranici u ovakvom stanju rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plate bez plaćanja doprinosa što nesporno vodi urušavanju penzijskog sistema. Takođe, destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zagarantovanom penzijom u iznosu cirka 680 KM. Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu penziju od cca 590 KM, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zagarantovani iznos penzije od cirka 680 KM, a razlika je svega cirka 100 KM – navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.

Član 81. će se morati preformulisati

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako je Ministarstvo rada i socijalne politike tražilo izmjene člana 81. Zakona o PIO-u, a što su penzioneri podržali.

“Mi smo tražili izmjene članova 79, 80, 147. Sada su na penzionere natovarili razlog izmjena člana 81. Moraće oni malo preformulisati taj član. Moraju naći bolju definiciju, ali ne može ni ostati kako je bilo. Ne može onaj sa 40 godina staža i sa osam godina staža imati istu penziju, a takvih imamo 180.000 u FBiH. Sada je sva socijalna kategorija svrstana u minimalne penzije, moraće se to promijeniti, ali ne na ovaj način”, govori Trakić.

Što se tiče izmjena člana 79. koji se tiče usklađivanja penzija, u izmjenama zakona stoji da će se penzije usklađivati dva puta godišnje i to 1. januara i 1. jula svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to po stopi koja predstavlja zbir 60 posto stope rasta, odnosno, smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno, smanjenja bruto plate.

Iako su penzioneri protiv toga, iz zakona je izbrisan član 80. koji se tiče vanrednog povećanja penzija.

Negativni efekti po stabilnost penzijskog sistema

Brisan je član 80. Zakona koji uređivao mogućnost vanrednog povećanja penzija. Analiza postojećeg zakonskog rješenja (postojanje vanrednog usklađivanja) pokazala je da ovakva mogućnost koja se koristila u prethodnom periodu dugoročno imala značajne negativne efekte po stabilnost penzijskog sistema.

Naime, takva mogućnost se najčešće koristila u periodima u kojim opadaju parametri razvoja društva (kriznim periodima), što je apsolutno neprimjereno, jer u situaciji kada padaju parametri / prihodi značajno su povećavani rashodi.

Primjera radi, mogućnost vanrednog povećanja penzija dovodi do sljedećeg: s obzirom na to da je u 2025. godini očekivana stopa rasta bruto plate otprilike 17 posto, u projekciji stopa vanrednog usklađivanja je 10 posto. U slučaju primjene vanrednog usklađivanja penzija od npr. 10 posto, ukupna stopa rasta penzija u 2026. godini bila bi nekih 23 posto, što znači da bi stopa rasta penzija bila značajno veća od stope rasta plata. Takav sistem bi svakako bio neodrživ – stoji u obrazloženju izmjena zakona.

(Izvor vijesti: Faktor)

Penzioni sistemi u oba entiteta u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim rizikom dugoročne neodrživosti zbog sve nepovoljnijeg odnosa broja zaposlenih i penzionera. Nadležno federalno ministarstvo radi na mjerama za stabilizaciju sistema, dok ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da visoki doprinosi, dominacija indirektnih poreza i slaba povezanost javnog sektora s realnom ekonomijom dodatno ugrožavaju održivost penzionih fondova.

Po podacima nadležnih institucija iz avgusta ove godine, u Federaciji BiH bilo je 460.260 penzionera i 541.921 zaposleni. To znači da na 100 penzionera dolazi oko 118 zaposlenih – odnos 1:1,18. Godinu ranije, odnos je bio povoljniji – 1:1,21, odnosno 121 zaposlena osoba na 100 penzionera.

Ovaj negativni trend rasta broja penzionera i smanjenja broja zaposlenih Feni su komentarisali i iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

” Trenutni odnos jasno pokazuje da je penzioni sistem pod ozbiljnim pritiskom jer počiva na principu međugeneracijske solidarnosti. U praksi to znači da sadašnje generacije radnika uplaćuju doprinose iz kojih se finansiraju sadašnje penzije. Ako se ovaj odnos nastavi smanjivati, sistem postaje sve teže održiv”, upozoravaju.

Optimalan odnos tri radnika na jednog penzionera

Navode da bi optimalan odnos za dugoročnu stabilnost sistema bio tri zaposlena na jednog penzionera, što je i standard prema kojem su usmjereni brojni evropski penzioni modeli.

“Dostići taj odnos nije jednostavno, ali to je cilj kojem dugoročno treba težiti jer samo tako možemo obezbijediti stabilnost i sigurnu isplatu penzija i u narednim decenijama”, naglašavaju.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priprema mjere s ciljem obezbjeđenja dugoročne održivosti penzionog fonda, te kako kažu, na ovom pitanju rade oprezno i u fazama zajedno s Federalnim zavodom za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pripremljene izmjene Zakona o PIO

U tom kontekstu, resorno ministarstvo već je pripremilo izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje su upućene u dalju proceduru Vladi i Parlamentu FBiH. Ukoliko Zakon bude usvojen, od 2026. godine usklađivanje penzija će se umjesto jednom, vršiti dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula.

Do kraja ove godine penzije će se usklađivati po starom modelu kombinacije rasta indeksa potrošačkih cijena (inflacije) i stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ova kombinacija se primjenjuje u odnosu 50:50, što znači da se penzije ne usklađuju u potpunosti s realnim troškovima života i rastom plata, već su ograničene ekonomskim pokazateljima koji su često umanjivali stvarni rast penzija.

Međutim, prihvatanjem izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, novi model koristiće odnos 60:40 u korist povoljnijeg faktora između prosječne plate i inflacije.

Ova promjena ima za cilj da penzije brže i pravednije prate ekonomske promjene, posebno u kontekstu inflacije i rasta troškova života.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike napominju da rade na inicijativama za poboljšanje održivosti penzionog sistema u nekoliko pravaca.

“Prvi je jačanje postojećih stimulacija za kasniji odlazak u penziju, jer je već zakonom predviđeno da se penzija povećava za svaki mjesec rada nakon 65. godine. Drugi pravac je povećanje zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada, podršku prekvalifikacijama i zapošljavanju ranjivih grupa, jer veći broj zaposlenih znači i više uplaćenih doprinosa”, pojašnjavaju.

Treći pravac na kojem rade je efikasnija naplata doprinosa i borba protiv sive ekonomije, što je direktan izvor stabilizacije Fonda, a to bi trebalo da se počne rješavati kroz najavljene fiskalne reforme.

“Da bismo govorili o ozbiljnim zahvatima koji će donijeti rezultate, moramo se voditi sveobuhvatnom slikom našeg socio-ekonomskog ambijenta, a svakako velika očekivanja imamo u predstojećim fiskalnim reformama jer će njihov ishod značajno odrediti budućnost i u penzionom sistemu”, naglašavaju.

Povećanje zaposlenosti najvažniji faktor

Iz resornog ministarstva takođe ističu da je povećanje zaposlenosti važan faktor za jačanje penzionog sistema, ali da nije jedina mjera koja može doprinijeti njegovoj održivosti.

Kao jednu od mogućih mjera navode i izmjene u sistemu doprinosa i poreza.

” Većina evropskih zemalja primjenjuje progresivan model oporezivanja, gdje oni s višim prihodima uplaćuju veći procenat, dok kod nas gotovo svi plaćaju isto. To je prostor o kojem treba ozbiljno razgovarati, naravno u okviru šire fiskalne reforme”, poručuju iz Ministarstva.

Takođe, dodaju da se u javnom diskursu često spominju i kombinovani modeli, odnosno javni i privatni stubovi penzionog osiguranja. Napominju da su ti kombinovani modeli već prepoznati aktuelnim Zakonom, ali da praksa nije pokazala veće interesovanje radnika za ovaj vid osiguranja.

“Oni su, naravno, primjenjivi, ali treba biti svjestan da prelazak na takav sistem zavisi od volje i odluka osiguranika, kao i da obavezivanje osiguranika na njih podrazumijeva visoke tranzicione troškove, koje bi naš budžet teško mogao podnijeti bez detaljne pripreme. Zato o svemu razmišljamo postepeno i uvijek s ciljem da se zaštite i sadašnji i budući penzioneri” , ističu iz ove institucije.

Nema univerzalnog rješenja

Kada su u pitanju prakse iz regiona ili drugih evropskih zemalja, kažu da univerzalnog rješenja nema, ali da postoje određene prakse koje bi se mogle prilagoditi prilikama u BiH.

“Većina evropskih zemalja radi na aktivaciji starijih radnika i omogućava fleksibilnije modele rada gdje se nakon sticanja prava na penziju može nastaviti raditi u manjem obimu, pa čak kombinovati plata i penzija. To je praksa koju mi već imamo u određenoj mjeri, ali je možemo dodatno ojačati i možda popularizovati među osiguranicima”, pojašnjavaju.

Navode da su Hrvatska i još neke zemlje uvele višepilarne sisteme sa javnim i privatnim stubom, ali napominju da tranzicija zahtijeva snažnu fiskalnu podršku i dugoročno planiranje.

“U nekim evropskim državama uvedena je i praksa vezivanja starosne granice za penzionisanje uz očekivani životni vijek, što je jedan od načina da se automatski balansira sistem. Sve te mjere su zanimljive i potencijalno primjenjive, ali uvijek uz prilagođavanje našem demografskom, fiskalnom i socijalnom okruženju”, naglašavaju iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Izazovi prisutni i u Republici Srpskoj

Slični izazovi i trendovi prisutni su i u Republici Srpskoj (RS) gdje se broj penzionera takođe povećava iz godine u godinu.

Po podacima Fonda PIO RS, u avgustu ove godine bilo je 292.114 penzionera, što je porast u odnosu na 286.565 iz avgusta 2024. Zvanični podaci o broju zaposlenih za avgust još nisu dostupni, ali prema statistici iz marta, broj zaposlenih iznosio je 289.328, dok je broj penzionera tada bio 283.280.

Ovi podaci pokazuju da se i u RS-u, kao i u Federaciji BiH, penzioni sistem suočava s izazovima demografskih i ekonomskih kretanja.

Kada je riječ o usklađivanju penzija, u ovom entitetu one se redovno usklađuju jednom godišnje, 1. januara, u skladu sa procentom rasta prosječne plate i cijena na malo. Takođe, kada se tokom godine steknu uslovi, Vlada RS-a može donijeti odluku o vanrednom povećanju penzija. Tako su, Odlukom ove Vlade o dodatnom usklađivanju, zagarantovane penzije od 1. avgusta vanredno povećane za tri posto. Ovo je 14. vanredno usklađivanje penzija od 2013. godine, odnosno ukupno 23, uključujući devet redovnih.

Naplata PDV-a ne utiče na razvoj ekonomije

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović u izjavi za Fenu komentarisao je izazove s kojima se suočavaju penzioni fondovi u oba bh. entiteta, a oni, po njegovom mišljenju, jednim dijelom proističu iz činjenice da prihodi ostvareni kroz uplate indirektnih poreza, poput PDV-a, ne doprinose direktno razvoju ekonomije, privrede i otvaranju novih radnih mjesta.

“To u konačnosti dovodi do odnosa jedan zaposlenik i jedan penzioner”, upozorava.

Situacija je, kaže, još nepovoljnija jer veliki broj zaposlenih prima minimalnu platu, što znači da se uplaćuju i minimalni doprinosi. Poslodavci se za to odlučuju prvenstveno zbog visokih stopa doprinosa, koje predstavljaju značajan teret za njihovo poslovanje.

Navodi primjer visokog fiskalnog opterećenja na plate u RS-u koje iznosi oko 74 posto, što, kaže, podstiče isplatu minimalnih plata i „rada na crno“.

Analitičar još upozorava i na činjenicu da se 85 posto finansiranja javne administracije u BiH, uključujući institucije na državnom, entitetskom i lokalnom nivou, obezbjeđuje iz indirektnih poreza, prije svega iz prihoda od PDV-a. Preostalih 15 posto dolazi iz direktnih poreza, kao što su porezi na dohodak, dobit i doprinosi iz privrede i plata.

“Ono što bi trebalo biti je da se budžeti pune pola iz indirektnih i pola iz direktnih poreza, dok to, nažalost, nije slučaj u BiH”, kaže Pavlović.

Podsjetio je da su se prije 2006. godine, kada je uveden PDV, budžeti punili uglavnom iz poreza na promet, koji se naplaćivao tek prilikom prodaje i naplate robe.

“Međutim, nakon uvođenja PDV-a, koji se naplaćuje unaprijed, bez obzira na to da li je roba prodata ili naplaćena, entitetske i državne vlade dobile su stabilan i predvidiv izvor prihoda, nezavisan od stvarnog stanja u privredi ili naplate direktnih poreza” , pojasnio je.

Administracija funkcioniše nezavisno od privrede

Upozorava da ovakav sistem omogućava javnoj administraciji da funkcioniše gotovo neovisno o realnom stanju u privredi i naplati direktnih poreza, što dugoročno može biti problematično za održivost ekonomije, a samim tim i penzionih sistema.

Ekonomski stručnjak ukazuje na dugoročnu neodrživost penzionog sistema i u kontekstu savremenih trendova u oporezivanju i finansiranju javnog sektora. Pavlović, kao i Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, podsjeća da savremeni model demokratije i slobodnog tržišta, kakav danas postoji, omogućava najbogatijima da izbjegnu plaćanje poreza u skladu sa svojim stvarnim prihodima, dok se teret poreske naplate prebacuje na siromašnije.

To je, kaže, dovelo do situacije u kojoj je upitno koliko dugo i kako će moći da se isplaćuju penzije u budućnosti.

“Ne bude li bilo više radnika na jednog penzionera, bojim se da se penzije onih koji danas rade neće moći isplaćivati, osim ako se entiteti ne budu zaduživali da bi isplatili penzije, a to je najgora moguća opcija u ekonomiji koja postoji” potcrtao je Pavlović.

Kao jedno od mogućih rješenja, predlaže da se plate zaposlenih u javnom sektoru vežu za prosječnu platu radnika u privredi, čime bi se, kako navodi, političari i javni sektor direktno povezali sa stvarnim stanjem u ekonomiji.

Doprinosi na plate ograničiti na 50 posto

Takođe, smatra da bi doprinosi na plate trebalo da budu ograničeni na 50 posto, jer bi to, prema ekonometrijskim analizama, motivisalo poslodavce da prijavljuju pune plate i smanjilo sivu ekonomiju.

“Kada biste danas bilo kog poslodavca anonimno pitali da li bi isplaćivao punu platu preko računa kad bi opterećenja bila 50 posto, odgovor bi bio pozitivan – smatra Pavlović.

Na kraju zaključuje da trenutna politika visokih opterećenja na plate i težnja vlasti da prikupe što više prihoda kroz poreze i doprinose, negativno utiče na razvoj privrede i poslovnog ambijenta.

(Izvor vijesti: BHRT)

Uredba o jednokratnom novčanom dodatku na penziju kao podršku penzionerima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidskog osiguranje nije pravična.

Navedenom Uredbom propisano je da penzioneri koji primaju srazmjernu penziju kao i određene vrste naknada, budu izuzeti iz dodjele jednokratne novčane pomoći.

Stoga je Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine naložila Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku da prilikom donošenja mjera jednokratnih novčanih pomoći za penzionere, vodi računa o

stavovima izrečenim u preporuci i iznađe mehanizam kako bi pravo na novčanu pomoć bilo dostupno penzionerima u odnosu na realno utvrđena primanja.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ima rok od 30 dana da obavijesti ombudsmene BiH o postupcima za poduzimanje mjera na realizaciji preporuke.

Naime, pomoć Vlade Federacije BiH početkom augusta uz julsku penziju nisu dobili penzioneri koji primaju srazmjerne penzije, a koje su ionako znatno niže od minimalnih.

Razlog je u Uredbi o isplati pomoći, kojom ova kategorija nije bila obuhvaćena. To znači da oni koji imaju penziju ostvarenu na osnovu radnog staža provedenog i u drugim državama – iako najčešće s vrlo niskim primanjima – nisu imali pravo na jednokratni dodatak.

Zbog ovakve odluke u Parlamentu Federacije BiH pokrenuta je inicijativa da se Uredba izmijeni i da pravo na pomoć dobiju i penzioneri sa srazmjernim penzijama.

I dok su drugi penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine dobili jednokratne pomoći do 250 KM u zavisnosti od visine penzije, 100.000 penzionera koji primaju srazmjerne penzije nisu dobili pomoć.

Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine utvrdili su da se ovakvim načinom krši pravo na pravičnost i jednakost pristupa pomoći za sve penzionere u FBiH.

Stoga će u narednom periodu biti poznato hoće li Vlada FBiH i za 100.000 penzionera sa srazmjernim penzijama biti dužna osigurati i isplatiti jednokratne pomoći.

Dok će penzioneri u Federaciji BiH, sasvim je izgledno, dobiti novi model usklađivanja, prema kojem će njihova primanja biti uvećavana u skladu s povoljnijim rastom prosječne plaće i indeksa rasta potrošačkih cijena i dok se njihova stečena prava ne mogu i neće umanjivati, dotle se u javnosti vrlo malo govori o tome šta Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO donosi za one koji će se penzionisati nakon primjene ovog zakonskog rješenja.

Prosječni staž

Poznato je, naime, da svaka minimalna penzija nije zarađena 40-godišnjim radnim vijekom te da najveći broj korisnika tih primanja ima prosječni staž do 20 godina. Federalni ministar rada i socijalne zaštite, Adnan Delić, najavio je uvođenje više nivoa najniže penzije, zavisno od radnog staža.
Tako je, prema Prijedlogu novog zakonskog rješenja, koji smo imali na uvid, u cijelosti izmijenjen član 81. Zakona o PIO kojim se uređuju najniža, zajamčena i najviša penzija. U obrazloženju je istaknuto da osiguranici idu svjesno na minimalan period od 15 godina staža i minimalne uplate, računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže penzije i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj finansijski doprinos penzijskom sistemu.

Starosna penzija

Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu penziju od oko 590 KM, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zagarantovani iznos penzije od oko 680 KM, a razlika je svega oko 100 KM – navedeno je u obrazloženju.

Naglašeno je da se budućim penzionerima šalje jasna poruka da ne mogu kalkulisati i manipulisati sistemom već trebaju ostvarivati puni radni vijek.

Tako bi ubuduće, odnosno od 1. januara 2026. godine, ako Federalni parlament usvoji Prijedlog, najniža starosna penzija zavisila od dužine penzijskog staža i određivala bi se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava:

• za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina ne može biti niža od 60 posto,
• za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 posto,
• za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 posto,
• za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 posto,
• za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 posto,
• za 40 godina penzijskog staža i više ne može biti niža od 95 posto.

Primjera radi, osiguranici s 15 godina staža i s minimalnom uplatom u 2026. godini imali bi primanja manja od 300 KM!

Motivacija za duži rad

S obzirom na to da se navedene izmjene i dopune odnose na nove korisnike najniže penzije, teško je pretpostaviti broj novih korisnika najniže penzije u zavisnosti od godina ostvarenog penzijskog staža te je otežano uraditi kvalitetne finansijske projekcije.
U prvim godinama primjene izmjena Zakona o PIO to će biti veoma mali iznosi smanjenih troškova za isplatu penzija, dok će s protokom godina, npr. za 10 godina, te uštede biti značajnije.
Očekuje se da će zbog veće motivacije za ostvarivanje većeg staža sve više sadašnjih osiguranika nastojati da što duže radi – stoji u obrazloženju Prijedloga.

(Izvor vijesti: Dnevni Avaz)

Prema posljednjim anketnim podacima Agencije za statistiku BiH, 65,8 posto građana u BiH nema dovoljno vlastitih sredstava da podnese iznenadni trošak u iznosu od 400 KM, a 54 posto njih ne može priuštiti godišnji odmor u trajanju od jedne sedmice za cijelu porodicu.

Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini posljednji put je urađena za 2021/2022. godinu. Ustanovljeno je da stopa siromašnih domaćinstava iznosi 13,3 posto, dok stopa siromašnih pojedinaca iznosi 13,5 posto.

Jaz siromaštva utvrđen je u iznosu od 19,6 posto.

S obzirom da ovi podaci datiraju iz perioda od prije tri do četiri godine, upitno je koliko su navedeni procenti aktuelni i danas. Jedno je, pak, sigurno, a to je da vlasti BiH na svim nivoima do danas nisu uspjeli uspostaviti socijalnu kartu, zvaničan sistem koji obuhvata sve socio-ekonomske podatke stanovništva.

Ovaj sistem, što je još važnije, služi za adekvatno planiranje akcija države, koje nisu samo vezane za socijalnu pomoć ugroženima već za socijalnu politiku u cjelini.

Projekat EU4CS

Zahvaljujući Evropskoj uniji, u oba entiteta, koji su uglavnom nadležni za oblast socijalne politike, stvari po pitanju socijalne karte pokrenute su s mrtve tačke. U Narodnoj skupštini Republike Srpske 18. jula ove godine usvojen Zakon o socijalnoj karti.

Projekat EU4CS doprinio je da se unutar radne grupe sačini nacrt zakona o metodologiji izrade socijalnih karata u FBiH, te je Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike upućen na daljnje postupanje.
“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ovaj zakon poslat će na mišljenje ministarstvima pravde, finansija i Uredu za zakonodavstvo. Po zakonu oni će u roku od 15 dana dostaviti mišljenje. Ako su mišljenja pozitivna, prijedlog nacrta se ‘spušta’ na Vladu FBiH, te se kreće u zvaničnu proceduru usvajanja”, naveli su iz ovog ministarstva.

Zakon u RS-u je usvojen, šta sada?

Nakon što je u RS-u u zakonodavnoj instituciji usvojen zakon, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite naglasili su da će socijalna karta doprinijeti efikasnijem ostvarivanju prava i usluga socijalne zaštite i pravednijoj raspodjeli javnih sredstava.

“Zakonom o socijalnoj karti određuje se uspostavljanje baze podataka o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca, korisnika određenog prava i s njim povezanih lica, način objedinjavanja, sadržina, korištenje i čuvanje podataka, formiranje i prosljeđivanje notifikacija s drugim informacionim sistemima. Izrada ovog zakona jedna je od aktivnosti projekta izrade socijalne karte RS koji se realizira u tri faze. Jedinstvena baza će sadržavati podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i s njim povezanih lica, podatke o vrsti prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo (riječ je o pravima i uslugama iz oblasti socijalne, dječije, boračko-invalidske zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture i oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice), kao i podatke o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte”, rekli su nam iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Za sada, ni RS ni FBiH nemaju registar podataka o tome koliko je stanovnika u stanju potrebe, koje vrste potrebe te koliko je onih koji to nisu, dakle nema podataka od krucijalne važnosti za planiranje odgovarajućih poteza.

Kada je riječ o Federaciji BiH, Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine FBiH, stava je da nije optimistična da se u skorije vrijeme može očekivati konačna izrada sistema socijalne karte.

“Gubimo mnogo, svjedoci smo da se ti podaci koje daju zvanične institucije drugačije tumače, zavisno kojoj politici šta treba. Socijalna karta bi bila jedan podatak s kojim se ne bi moglo, ali ni smjelo špekulirati u javnosti. Statistika uzima podatke onako kumulativno, dakle vrlo često na te podatke utiču i oni koji baš ne žive teško, kako inače živi većina građana u zemlji”, rekla je Beširović.

Šta kažu penzioneri?

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić poručio je da ova kategorija idalje insistira na uvođenju socijalne karte u BiH.

“Ona oslikava pravo materijalno stanje jednog domaćinstva. Međutim, ne znam koliko ima volje i snage da se to do kraja radi. Bilo je pokušaja, ali zasad nema rezultata. I dalje insistiramo na tome. Građani gube puno jer na neki način vid pomoći doživljavaju oni koji ne trebaju, a onima kojima treba ne mogu jer njih niko i ne vidi”, tvrdi Mehić.

(Izvor vijesti: Fokus)

Izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u narednoj godini trebale bi donijeti penzionerima u Federaciji BiH povećanje penzija od ukupno 17 posto, po novim parametrima, rekao je predstavnik jednog od kantonalnih saveza udruženja penzionera.

Član 80. “visi u zraku”

U ovoj godini prema postojećim parametrima, 50 posto od povećanja bruto domaćeg proizvoda i 50 posto od rasta indeksa potrošačkih cijena, penzije su povećane za 4,49 posto, pa je minimalna penzija sada 599,28 KM, a prije povećanja je bila nekih 573 KM.

Izmjene Zakona o PIO-u bi trebale stupiti na snagu 1. januara i trenutno prolaze mišljenje Kancelarije za zakonodavstvo, Federalnog ministarstva finansija i Federalnog ministarstva pravde.

Prijedlog izmjena još nije došao na Vladu Federacije.

Kao što je poznato, penzioneri su ranije postavili ultimatum Vladi FBiH da do 10. oktobra mora usvojiti izmjene Zakona o PIO-u koje su tražili i uputiti ih u Parlament FBiH, u suprotnom izlaze na masovne proteste u Sarajevu 27. oktobra.

“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je završilo sa izmjenama Zakona o PIO-u i ono što smo vidjeli jeste da u narednoj godini možemo očekivati povećanje penzija od ukupno 17 posto. Povećanje će biti 1. januara i 1. jula. Riječ je o redovnom usklađivanju. Povećanje će biti prema dva parametra i to 60 posto od rasta prosječnog ličnog dohotka u FBiH i 40 posto od rasta troškova života, s tim da se može uzimati povoljniji parametar. Recimo 60 posto od rasta troškova života”, govori nam naš sagovornik.

Osvrnuo se na vanredno povećanje penzija.

Šta je da odlukom o protestima 27. oktobra?

“Član 80. koji se tiče vanrednog povećanja penzija još “visi u zraku”. Oni iz Vlade FBiH traže da se on briše, ali mi to ne damo. Tražimo da u zakonu stoji da Vlada FBiH može donijeti odluku o vanrednom povećanju penzija ako je budžet FBiH u suficitu kao i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Nema više igre sa penzionerima” poručuje naš sagovornik koji je predstavnik jednog od kantonalnih saveza udruženja penzionera.

Upitali smo šta je sa odlukom o protestima.

“Što se tiče protesta, odluku o njihovom održavanju 27. oktobra van snage može staviti samo Upravni odbor Saveza udruženja penzionera FBiH koji je i donio, a sjednica bi se trebala održati do kraja septembra” kazao nam je.

Dodaje kako Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, odnosno, Vlada FBiH ne bi krenuli u izmjene Zakona PIO-u da se penzioneri nisu okrenuli Parlamentu FBiH, odnosno, jednom broju poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji su tražili da se na jednoj od sjednica govori o stanju u kojem se nalazi ova populacija, a što je i učinjeno.

“U zakonu će se mijenjati i član 81. jer ne može istu penziju imati onaj ko ima 40 godina staža i onaj sa manje, recimo 15 godina staža. Ali s druge strane, treba natjerati poslodavce da radnicima uplaćuju staž jer ima ljudu koji rade skoro 30 godina, a imaju pola uplaćenog radnog staža” govori nam naš sagovornik.

Na sastanku od 16. septembra predstavnika Vlade Federacije BiH i Saveza udruženja penzionera FBiH u Sarajevu, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je, između ostalog, kazao kako su “Vlada FBiH i resorno ministarstvo ispunili sve dogovorene aktivnosti sa savezima i udruženjima penzionera”!?

To je zaparalo uši penzionerima i pitaju se šta su to Vlada i Delićevo ministarstvo ispoštovali.

U prošloj godini penzioneri su tražili vanredno povećanje penzija. Naravno, izignosirani su. Zatim, od maja 2024. Savez udruženja penzionera FBiH zbog inflacije je tražio jednokratnu pomoć od po 200 KM za one sa penzijama do 1.000 KM, a po 100 KM za one čije su penzije iznad 1.000 KM.

Odgovor na njihove zahtjeve premijera Nermina Nikšića, dopremijera Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića bio je u novembru na način da su po 100 KM dobili oni sa penzijama od 573 KM do 684 KM, a po 50 KM oni čije su penzije iznad zagarantovane, a do 1.000 KM.

Nije prvi put da zahtjevi nisu ispunjeni

“Penzioneri su tražili 100 i 200 KM, ali se, nažalost, više od ovoga nije moglo osigurati u trenutnim okolnostima. Ovo nije prvi put da zahtjevi nisu mogli biti u potpunosti ispunjeni; slične situacije su bile i tokom mandata premijera Novalića, kada su penzioneri takođe tražili veće, a dobili manje iznose. Samo se to zaboravilo. Imaju vijesti iz tog perioda” ,komentirao je u novembru 2024. godine Delić.

Cijele 2024. godine i u ovoj 2025. godini penzioneri traže izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izmjene parametara za povećanje penzija.

Tako su u 2024. godinu dali ultimatum Vladi FBiH, resornom ministarstvu da do marta 2025. godine usvoje izmjene Zakona o PIO-u i upute u Parlament FBiH ili će na proteste u aprilu.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je formiralo radnu grupu za izmjene Zakona o PIO-u koja je potom raspuštena.

Premijer Nermin Nikšić je u januaru ove godine najavio dvije jače jednokratne pomoći za penzionere. Pomoć su dobili tek augustu sa julskim penzijama bez prethodnih konsultacija sa predstavnicima penzionera.

Tom prilikom iz pomoći su izostavili 105.000 penzionera među kojima su oni sa srazmjenim penzijama koje su niže i od najnižih.

Penzioneri ni u ovoj godini neće imati vanredno povećanje penzija. Oni su tražili da im se umjesto jednokratne pomoći povećaju penzije, o čemu premijer FBiH Nermin NIkšić nije htio ni da čuje, ali je zato na posljednjem sastanku sa penzionerima od 16. septembra poručio “da Vlada ostaje posvećena kontinuiranom dijalogu s penzionerima”.

Ostaje samo pitanje, o kojem kontinuitetu priča Nikšić.

(Izvor vijesti: Faktor)

Političar penzioner u Bosni i Hercegovini vrijedi kao četiri, pa čak i šest običnih. Dok uživaju dvostruka primanja, i penziju i platu, sve je više građana čija redovna primanja jedva da pokriju mjesec dana.

Penzionisani građani koji se nisu bavili politikom od svoje penzije teško da mogu živjeti. Uz sve veće svakodnevne troškove, život je snalaženje. A ne življenje.

Prema zakonodavnom okviru zaposleni u institucijama BiH imaju pravo na otpremnine u visini svojih šest neto plata, što je oko 30 hiljada maraka. Prema zakonu, i nakon toga, imaju pravo i na platu, koja iznosi od pet hiljada maraka.
“U posljednjih 15 godina, od 2010. godine, 23 visoka zvaničnika iz PSBiH, Vijeća ministara, Predsjedništva BiH iskoristilo je to pravo”, rekla je Ema Maslo, novinarka CIN-a.

Pravo na penziju u sazivu od 2022-2026 ostvarila su četiri poslanika koji nakon ostvarivanja prava na penziju su nastavili svoj radni odnos u svojstvu profesionalnih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

O mogućim izmjenama iznosa otpremnina sa 30 na 10 hiljada, nekoliko puta se raspravljalo u parlamentarnim klupama, ali za izmjene nije bilo političke volje. Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Šemsudin Mehmedović uputio je inicijativu za izmjene.

“Mi imamo jedan sektor za reformu javne uprave koji niko i ne spominje zadnjih nekoliko godina, a koji bi trebao da se bavi tim pitanjima. Naše institucije su prepunjene, prenapućene upravo kadrovima koji su istrošeni, kadrovima koji su davno trebali otići u penziju i ustupiti mjesto mlađima”, kazao je Mehmedović.

Zakon pisali oni koji ga primjenjuju

Novinarka Rubina Čengić je poručila kako zakon koji omogućava da se penzionisani političari vrate u parlamentarne klupe pisali su oni koji ga primjenjuju.

“Mogu da se vrate i djeluju u svojim političkim partijama kao mentori, edukatori, analitičari, kao promotori ideje na terenu i sl. Ne, oni radije zadržavaju poziciju moći u instituciji gdje se donose odluke i raspolaže javnim novcem”, rekla je Čengić.

“Po zakonu imaju pravo na visoke plate, visoke otpremine, za rad za vlastite interese, a ne interese građana”, istaknula je analitičarka Ivana Marić i dodaje:

“Mi smo im dozvolili da takve zakone donesu i da povećavaju sebi plate dok ništa ne rade za građane. To je vrlo česta praksa, vidjeli smo do sada da u tome postoji suglasnost svih političkih stranaka i da tu nema nikakvih problema niti nesporazuma, tu niko ne želi da blokira.”

Dok se na političkoj sceni gotovo svakodnevno govori o napretku BiH na putu ka EU, u većini europskih zemalja politički zvaničnici imaju ograničene otpremnine, i nakon što se penzionišu ne mogu se vratiti na mandat.

(Izvvor vijesti: BHRT)

Ukoliko se zadrži sadašnji trend povećanja prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, penzioneri se početkom iduće godine neće moći radovati značajnijem povećanju penzija.

Naime, prosječna plata za period januar–juli porasla je za svega 4,66 posto, odnosno za 72 KM.

Prosječna plata stagnirala

Iako je prosječna plata u Federaciji BiH samo u julu, u odnosu na juni, porasla za 41 KM – što je ujedno bio najveći skok na mjesečnom nivou ove godine – to je nedostatno za njen veći rast, s obzirom na to da je prosječna plata gotovo stagnirala, odnosno sporo rasla, a u dva navrata – u februaru i junu – čak i pala.

Naglo povećanje prosječne plate za čak 118 KM u prelazu s decembra 2024. na januar 2025. godine, kada je došlo do povećanja minimalca u FBiH sa 619 na 1.000 KM, brzo se istopilo, s obzirom na to da prosječna plata nije nastavila značajnije da raste.

Umjesto toga, već u februaru 2025. godine bila je 21 KM manja nego u januaru.

Kretanja plate nepovoljna za penzionere

Razlog tome je što će se prema novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO FBiH, koji bi trebao biti usvojen u Parlamentu FBiH do kraja godine, usklađivanje penzija vršiti prema novom modelu, gdje 60 posto čini povoljniji faktor – povećanje prosječne plate u FBiH.

Ako se do kraja godine ne nastavi značajniji rast plata, penzioneri se ne mogu nadati dvocifrenom procentu povećanja penzija.

Istovremeno, ni drugi faktor – rast potrošačkih cijena (inflacija), koji sa 40 posto učestvuje u ukupnom procentu za usklađivanje penzija – nije povoljan za penzionere.

Naime, prema sadašnjim statističkim podacima, prosječna stopa inflacije tokom ove godine iznosi 3,1 posto.

Prvo usklađivanje penzija prema novom modelu trebalo bi biti od 1. januara 2026. godine.

Osim toga, novo usklađivanje penzija u FBiH trebalo bi, po prvi put, biti i 1. jula naredne godine.

Do 1. januara 2026. godine, jednokratna pomoć do 250 KM (u zavisnosti od visine penzije) koja je isplaćena u augustu, te rast penzija od 4,49 posto u aprilu, sve je što će penzioneri u Federaciji BiH dobiti u toku 2025. godine.

(Izvor vijesti: BosnaInfo)