Penzioner zbog jednog evra izgubio pravo na besplatan prevoz

Hiljade zadarskih penzionera ostalo je bez prava na besplatan prevoz. Nekada ih je bilo oko 5.000, a sada ih je samo oko 1.700.

Razlog leži u niskoj stopi poreza od 397 evra, koja se godinama ne mijenja. Zato su penzije promijenjene zbog usklađivanja, pa cenzus penzionera Ive sada prelazi samo jedan evro.

Penzioner Ive (80) je deset godina imao je besplatnu kartu za autobus. Međutim, od 1. maja stvari su drugačije. Naime, granica penzije je 397 evra za ostvarivanje tog prava, a on ima evro više, 398, pišu “vijesti.hrt.hr”.

“Nisam dobio besplatnu kartu. Jedan evro je veći od moje penzije. Ne, sad smo bogati” rekao je gospodin Ive za “HRT”.

Kada su odlučili da digitalizuju karte, odlučeno je da 397 evra bude maksimalni iznos penzije za besplatno vožnju. Pošto su penzije penzionerima u međuvremenu rasle zbog rasta cijena i zarada, značajan dio njih ostao je bez besplatnog prevoza.

“Prije nekoliko godina prijavilo se preko 5.000 penzionera. Trenutno imamo oko 1.700 penzionera koji ispunjavaju ove kriterijume”, rekao je za “vijesti.hrt.hr” načelnik Uprave za promet i poslovanje Liburnije, Slobodan Erslan.

Oni koji ne ispunjavaju uslove moraju da plate 20 evra mjesečno ili da sjednu na bicikl. Međutim, nisu svi toliko vitalni da mogu da se kreću po gradu na biciklu.

Erslan kaže da postoje indicije da bi gradska uprava mogla da koriguje taj cenzus, s obzirom na rast penzija redovnim usklađivanjem, prenosi “Telegraf”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najstariji mladoženja u Banjaluci imao 90, a mlada 70 godina

Najstariji banjalučki mladoženja oženio se u devedesetoj godini života u Banjaluci, dok se nevjesta udala u sedamdesetoj godini.

Potvrdili su ovo iz Gradske uprave te dodali da je ove godine zaključeno 13 brakova više nego prošle.

“U periodu od 1. januara do 26. juna 2024. godine u gradu Banjaluka obavljeno je 366 vjenčanja, a u istom periodu prošle, odnosno 2023. godine, zaključena su 353 braka, što je neznatno povećanje broja zaključenih brakova”, kazali su oni.

Kako dodaju, najstariji mladoženja ove godine rođen je 1934. godine, a nevjesta 1954.

“Što se tiče podataka za prošlu godinu, najstariji mladoženja rođen je 1946. godine, a mlada 1961”, naveli su oni.

Najmlađi mladoženja ove godine, kako kažu, je 2004. godište, a njegova izabranica je rođena iste godine.

“Prošle godine najmlađi par koji je zaključio brak činili su mladoženja 1997. godište, te nevjesta rođena 2006. godine”, kazali su oni.

(Izvor: Nezavisne; Foto ilustracija)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova aktivnost čuva od demencije

Baštovanstvo je odličan hobi za sve generacije, ali starijim ljudima donosi posebne pogodnosti. Naime, revolucionarno istraživanje psihologa Univerziteta u Edinburgu pratilo je živote stotina Škota i njihov način života skoro čitav vijek.

Na kraju su zaključili da baštovanstvo u bašti može da zaštiti od demencije do 80. godine, bez obzira na bogatstvo i obrazovanje.

– Mentalno stimulativna priroda baštovanstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi da doprinese rezervi mozga čak i u starosti. Ovi rezultati identifikuju obećavajuću novu liniju istraživanja za razumijevanje faktora životnog stila koji mogu promovisati uspješno kognitivno starenje – rad je objavljen u Journal of Environmental Psichology.

Udruženje „Alchajmer Škotska“ opisao je nalaze kao ohrabrujuće.

Džilijan Konsil, izvršni direktor dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije, naglasila je da ljudi ne razumeju ove prednosti.

– Ljudi često ne shvataju širok spektar prednosti koje baštovanstvo može da donese. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećava snagu ruku, što istraživanja pokazuju da može poboljšati zdravlje mozga. Uzgajanje sopstvene hrane može vam pomoći da jedete zdravije, što je takođe ključni faktor. A ostanak u vezi sa drugim ljudima je koristan za zdravlje mozga, tako da su zajednički prostori odlično mesto za druženje, smanjujući usamljenost i izolaciju – rekla je ona, misleći na zajednice koje omogućavaju starijim ljudima da se druže i vrte u isto vrijeme.

Istraživački tim je prikupio podatke kao ieo dugoročne studije o funkciji mozga pod nazivom ‘Lothian Birth Cohorts’. Djeca rođena u Edinburgu i okolini 1921. godine polagala su test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi izmjerila njihovu sposobnost rasuđivanja i aritmetike. Na stotine njih je isti kviz rešavalo kasnije, kada su imali 79 godina.

Od 467 testiranih ljudi, skoro 30 odsto nikada nije radilo baštu, ali 44 odsto je to radilo stalno, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.

U prosjeku, njih 280 koji su često ili ponekad radili u bašti imali su bolje kognitivne sposobnosti kao penzioneri nego kada su imali jedanaest godina. Ali 187 koji nikada ili su rijetko bavili baštovanstvom su imali niže rezultate na testu nego kada su bili djeca.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ova grupa penzionera prima najnižu penziju u Njemačkoj

Pitate li se i vi kolika će vam biti penzija u starosti? Nažalost, na ovo se ne može dati uopšten odgovor.

Na tačan iznos penzije u Njemačkoj utiče mnogo različitih faktora, ali, ljudi u Njemačkoj moraju posebno paziti na svoje finansije kako stare, piše Fenix-magazin.

Bez obzira na aktualne rasprave, mnoge muči pitanje koliko će zapravo novca dobiti u penziji. I zapitajte se je li vaše godište jedno od onih koji će primati najnižu ili najvišu penziju u Njemačkoj.

Analiza podataka Njemačkog zavoda za penzijsko osiguranje (DRV) omogućuje poređenje današnje prosječne penzije s penzijom prijašnjih godina. Za to se razmatra penzija prosječnog primaoca penzije i utvrđuje omjer prema njegovim prethodnim primanjima.

Rezultat analize je pokazao:

  • 1957. godine penzioneri su nakon 45 godina staža dobili penziju koja je iznosila 57,3 posto prosječne plate.
  • Za primaoce penzija koji su otišli u penziju 1977. taj se udio čak popeo na 59,5 posto.
  • Ali, penzioneri koji su otišli u penziju 2015. godine dobili su penzije koje iznose samo 47,7 posto prosječne plate.

To znači da primaju najnižu penziju u Njemačkoj u odnosu na ostale, navode njemački mediji.

Izračun Zavoda za statistiku pokazuje da više od 42,3 posto penzionera u Njemačkoj ima neto prihod manji od 1.250 evra mjesečno.

Otprilike četvrtina penzonera (26,4 posto) prima manje od 1.000 evra mjesečno.

Ovako niske penzije posebno pogađaju žene, kojih više od 53,5 posto, dakle više nego svaki drugi penzioner, prima manje od 1.250 evra mjesečno. Za muškarce taj udio iznosi 28,2 posto.

Prema pisanju njemačkih medija, prosječna bruto penzija u 2022. iznosila je 1.728 evra za muškarce i 1.316 evra za žene.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Susret deset zlatnih generacija dubičke Gimnazije “Mira Cikota”

U Domu kulture u Kozarskoj Dubici održana je svečana akademija povodom 10 zlatnih generacija nekadašnje dubičke Gimnazije “Mira Cikota”.

Inicijator i organizator okupljanja maturanata je Filip Cepter (Milan Јanković), koji je bio peta generacije dubičke Gimnazije.

Okupili su se maturanti iz zemlje i inostranstva, njih oko 200.

Svečanu akademiju vodio je srpski glumac i producent, Tihomir Stanić.

(Izvor i foto: rtrs)

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovaj evropski grad je najkvalitetniji za život na svijetu

Kvalitet života je važan pokazatelj koji treba uzeti u obzir pri rangiranju najboljih gradova na svijetu. Ali šta je tačno kvalitet života i kako ga možemo procijeniti?

Sve, od gastronomske ponude, do stope kriminala, može uticati na kvalitet života stanovnika nekog grada, ali potpuno novi Globalni indeks gradova kompanije “Oxford Economics” uzeo je u obzir šest važnih indikatora: očekivani životni vijek, prihod po osobi, jednakost prihoda, rekreacija i kulturna ponuda, brzina interneta i troškovi stanovanja.

Za grad sa najboljim kvalitetom života po ovim kriterijumima izabran je Grenobl u Francuskoj koji prema popisu iz 2015. ima 160.000 stanovnika.

“Prijestonica Alpa” je poznata kao omiljena planinarska destinacija, kao i centar za naučna istraživanja, piše “Time out”.

Na drugom mjestu na listi nalazi se Kanbera, glavni grad Australije, a on je ujedno i jedini neevropski grad u prvih 10, prenosi Danas.

Čak tri grada iz Švajcarske su uvršteni na listu gradova sa najboljim kvalitetom života na svijetu. Bern je rangistrovan kao treći, Bazel je peti, a Cirih osmi na listi.

10 najboljih gradova na svijetu po kvalitetu života

  1. Grenobl, Francuska
  2. Kanbera, Australija
  3. Bern, Švajcarska
  4. Bergen, Norveška
  5. Bazel, Švajcarska
  6. Luksemburg, Luksemburg
  7. Rejkjavik, Island
  8. Cirih, Švajcarska
  9. Gent, Belgija
  10. Nant, Francuska
Podijeli tekst sa drugima na:

Tatu majstora: Tijelo ukrašavaju i penzioneri

Tetoviranje je oblik umjetnosti koji je ukorijenjen u mnogim kulturama širom svijeta već hiljadama godina, a posljednjih decenija je popularan i među balkanskim narodima koji su na ukrašavanje tijela ranije gledali sa mnogo predrasuda, a danas je ovakav vid umjetničkog izražavanja sve prihvaćeniji u društvu.

Riječi su to Ljube Miljevića iz Srpca, jednog od prvih tatu majstora u BiH, koji se ovim poslom bavi već skoro četiri decenije i do sada je izradio na hiljade tetovaža klijentima iz bivše Jugoslavije i evropskih zemalja.

Prve od njih nastale su tokom služenja vojnog roka 1986. godine, kada je u rukama imao samo dvije igle za šivenje, konac i tuš za crtanje, ali je uspio stvoriti mala remek-djela koja su opstala do današnjeg dana.

– Uvijek sam puno crtao i na molbu prijatelja uradio sam par tetovaža, što je bilo teško sa materijalom koga sam imao, ali sam uspio bockajući tačku po tačku. Kada sam se vratio kući iz vojske, izašao sam još nekima u susret, a onda sam nakon završetka rata odlučio da kupim profesionalnu opremu i počnem sa ozbiljnijom pričom. Moram priznati da i danas kad sretnem stare drugove tetovaže kod mnogih izgledaju dobro – rekao je Ljubo koji takođe radi i pirsinge.

U tom periodu nije bilo interneta, niti literature pomoću koje bi mogao pratiti svjetske trendove, što mu je otežalo početak, tako da je tehnike rada samostalno savladao.

– Kada sam počinjao, češće su dolazili momci koji slušaju rokenrol, metal i pank muziku, a takve su bile i tetovaže, sa slikama motora, gitara i slično. Poslije sam po želji radio i portrete pjevača narodne muzike, poput Tome Zdravkovića. Sada je sve drugačije jer mi dolaze i radnici i profesori, tinejdžeri pa čak i ljudi u sedmoj ili osmoj deceniji života. Jedino ne radim sa djecom mlađim od 15 godina, a sa starijim maloljetnicima samo uz pristanak roditelja – kaže Ljubo.

(Izvor i foto: Glas Srpske)

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto građani BiH žive čak sedam godina kraće od Španaca

Za činjenicu da Španci žive najduže među stanovnicima Europske unije analitičari smatraju najzaslužnijim životni stil koji uključuje zdravu prehranu i dosta kretanja.

Vrijeme kao razlog

Naime, u ovoj zemlji najzastupljenija je mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem. Uz to, Španija obiluje sunčanim danima, što pogoduje tome da stanovnici više vremena provode na otvorenom, koristeći to vrijeme za bavljenje fizičkim aktivnostima.

Predsjednik udruženja kardiologa Manuel Anguita je, govoreći o toj temi, rekao kako stanovnici mediteranskih zemalja cijene i svoj društveni život, zbog čega izlaze češće nego ljudi u nordijskim zemljama. Dužem životnom vijeku Španaca doprinosi i činjenica da manje piju teška alkoholna pića, da imaju solidan javni zdravstveni sistem, i to da decenijama nisu imali ratove, te svojom politikom nastoje smanjiti broj saobraćajnih nesreća.

Na drugom i trećem mjestu kada je u pitanju životni vijek su Italija, gdje ljudi u prosjeku žive 83,8 godina, te Malta s očekivanim životnim vijekom od 83,6 godina. Prosjek starosti stanovništva Evropske unije je 81,5 godina.

BiH na sredini liste

U Hrvatskoj ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina. Bosna i Hercegovina se nalazi negdje na sredini liste. Naime, prema posljednjim podacima koje je u svojoj publikaciji “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” objavila Agencija za statistiku BiH, očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. je 77,5 godina za žene i 73,1 godinu za muškarce.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2002. godine prosječna starost umrlih osoba ženskog pola bila je 70,7 godina, dok je prosječna starost osoba muškog spola bila tek 65 godina. Rastu prosjeka životnog vijeka svakako doprinosi kvalitet života i zdravstvenog sistema, koji se posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini koliko-toliko popravlja.

Velike količine stresa

Međutim, najveći neprijatelj stanovništva ove zemlje još uvijek su velike količine stresa, nedovoljno kretanje, konzumiranje duvana i alkohola te nezdrava hrana, što je vidljivo iz najčešćih uzroka smrti. Naime, žene u ovoj zemlji najčešće umiru od posljedica moždanog, a muškarci od posljedica srčanog udara. Uz navedene uzroke smrti, tu je i dijabetes koji se sve češće javlja kao tihi ubica, piše Večernji list BiH.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Stotinu ili više godina u Bosni i Hercegovini ima 2.805 građana, a među populacijom koja je proživjela cijeli vijek, a i više od toga, dominiraju žene.

“Najviše ljudi sa 100 ili više godina živi na području opštine Sarajevo – 439. Najstarija osoba u Bosni i Hercegovini je ženskog pola, ima 119 godina i živi u opštini Lukavac, mjesto Šikulje”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe da postoje dvije pravilnosti koje su empirijski utvrđene. Kako navodi, prva pravilnost je da se muškarci češće rađaju od žena, dok je druga pravilnost da žene žive duže od muškaraca.

“Očekivano trajanje života žena je duže od života muškaraca za nekoliko godina. U našoj populaciji to je između pet i šest godina, u zavisnosti od godine u kojoj se utvrđuje. Ovo je pravilnost po kojoj mi odgovaramo prosjeku svjetske populacije u običajnim mirnim okolnostima. U ratnim okolnostima život muškaraca dodatno se skraćuje”, ističe on za “Nezavisne novine” i podsjeća da muškarci češće obavljaju rizična zanimanja kao što su vojne, policijske ili vatrogasne službe, odnosno poslove koji dovode do većeg stepena trošenja organizma, što, takođe, dovodi do toga da muškarci žive kraće.

“I životne navike su kod muškaraca nešto što dovodi do kraćeg života”, ističe on.

Da 100 ili više godina ima više žena nego muškaraca ne čudi ni demografa Aleksandra Majića, koji ističe da se ovi podaci poklapaju sa svim relevantnim podacima u svijetu, Evropi i zemljama okruženja.

“Ako uzmemo samo prostor Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vidjećemo da je očekivano trajanje života za žene duže za otprilike šest godina nego za muškarce. U svim starosnim kontingentima iznad 50 godina dominiraju žene zato što je vjerovatnoća smrtnosti muškaraca mnogo veća u odnosu na smrtnost žena”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

U prilog brojkama da u BiH ima više stogodišnjaka među ženama nego muškarcima, govore i podaci Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prema kojima je utvrđeno da muškarci u Srpskoj žive kraće od žena.

“Prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u 2023. godini iznosila je 72 godine, a za žene 78 godina. U odnosu na 2022. godinu, prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u blagom je padu, dok je prosječna starost prilikom umiranja za žene u blagom porastu”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

Sa najmilijima nedavno je 110. rođendan proslavila i najdugovječnija stanovnica sarajevske opštine Stari grad, Ajka Lokmić, a tim povodom ju je posjetio i načelnik ove opštine.

Zanimljivo je da je broj osoba koje imaju 100 ili više godina u Bosni i Hercegovini u porastu, barem ako je vjerovati podacima IDDEEA. Tako su “Nezavisne novine” početkom 2021. godine pisale da u BiH živi 1.149 osoba koje su dočekale novi životni vijek. Tada je sa 100 i više godina bilo 329 muškaraca i 820 žena.

Tadašnji podaci pokazali su da je najviše stogodišnjaka, njih 195, živjelo na teritoriji grada Sarajeva, gdje je živjela 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

Da je porast broja stogodišnjaka prisutan, vidi se i kada se u razmatranje uzmu podaci iz proljeća 2019. godine, kada je bilo 850 takvih građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Top lista 5 najboljih mjesta za penzionere: Na spisku i gradovi iz komšiluka

Evropa je popularan izbor za penzionere iz cijelog svijeta, posebno Amerikance. Neki penzioneri žele da iskuse kulturu svojih predaka, dok su drugi možda uživali u odmoru na kontinentu i žele da tamo provode više vremena. U zavisnosti od zemlje ili grada, evropske destinacije mogu imati niske troškove života, prijatnu klimu ili generalno visok kvalitet života, prenosi T-portal.

Svaka zemlja ima različita pravila za vizu i boravak, ali uglavnom većina zahtjeva dokaz o minimalnom nivou prihoda i privatno zdravstveno osiguranje. Mnogi imaju ograničenja za penzionere i zahtijevaju od njih da imaju posao ili posjeduju imovinu, dok drugi predviđaju i jedno i drugo.

Portal Travel + Leisure je proučio najnovija pravila i trendove i sastavio listu od pet najboljih mjesta za penzionisanje u Evropi.

Algarve, Portugal

Prelijepe bijele pješčane plaže, topla atlantska voda, idealno vrijeme tokom cijele godine i niz aktivnosti na otvorenom čekaju penzionere u ovom regionu na južnoj obali Portugala. Istorijski gradovi poput Silvesa imaju prelijepu mavarsku arhitekturu, a prometni lokalni aerodrom i relativna blizina Lisabona čine region lako dostupnim. Smatra se jednim od najboljih mjesta na svijetu za penzionisanje, Algarve nudi izvanredan izbor golf terena, zdrav način života, mediteransku ishranu i niske troškove života. Najbolje od svega za jednojezične starije, engleski je široko rasprostranjen.

Zakoniti stanovnici mogu se registrovati u nacionalnoj zdravstvenoj službi da bi dobili pristup javnim bolnicama i zdravstvenim centrima uz plaćanje prema korištenju, iako je vredno napomenuti da je dobijanje privatnog zdravstvenog osiguranja potrebno kao uslov za boravišnu dozvolu. (Ostali zahtjevi uključuju pasoš i dokaz o prihodima.) Ove su dozvole obavezne za penzionere koji žele ostati duže od tri mjeseca, iako jednom izdata dozvola ostaje važeća pet godina. Stanovnici takođe mogu podnijeti zahtjev za trajnu dozvolu nakon isteka početne.

Ako jednostavno želite da idete u dugu posjetu i da se ne selite u zemlju, to je takođe moguće: nije potrebna viza za boravak kraći od 90 dana u periodu od šest mjeseci. Dohodak se generalno oporezuje, ali Portugal nudi 10 godina neoporezivih penzija prema određenim odredbama svog programa privremenog boravka (NHR).

Bordo, Francuska

Lijep riječni grad u jugozapadnoj Francuskoj uživa u toplim ljetima i blagim zimama.

Dobro lociran, na kratkoj vožnji od Atlantskog okeana i u blizini mnogih poznatih vinarija, grad ima mnogo toga da ponudi posjetiocima i stanovnicima. Muzeji, galerije, koncertne dvorane, javni parkovi, restorani, kafići, pijace na otvorenom i živahan noćni život su brojni. Doći do tamo (i putovati kada se nastanite) je takođe lako zahvaljujući modernom sistemu brzih vozova koji povezuje Bordo sa raznim gradovima u Francuskoj i širom Evrope.

Francuski zdravstveni sistem je prepoznat kao jedan od najboljih na svijetu, a na sreću budućih stanovnika, pod određenim uslovima dostupan je i nedržavljanima. Ako živite u zemlji tri uzastopna mjeseca i boravite najmanje 183 dana u godini, imate pravo da se prijavite za javnu zdravstvenu zaštitu.

Budimpešta, Mađarska

Sa prelijepim istorijskim zgradama, odličnim restoranima, termalnim kupatilima i ljubaznim građanima, Budimpešta postaje popularna destinacija za penzionisanje i Evropljana i Amerikanaca. Grad je stekao reputaciju da je pristupačan početkom 2000-ih i, iako su cijene od tada porasle, troškovi života su i dalje relativno niski.

Mađarska je članica EU, što olakšava kontinentalna putovanja (ali ne zaboravite, zemlja koristi sopstvenu valutu, forintu). Bogata kultura, živahan noćni život i lokacija na Dunavu privukli su veliku međunarodnu zajednicu, što znači da je govornike engleskog jezika lako pronaći.

Strancima je dozvoljeno da kupuju imovinu u Budimpešti, a zdravstveni sistem se generalno smatra dobrim. Strani penzioneri mogu steći pravo na stalni boravak nakon samo tri godine neprekidnog boravka u Mađarskoj, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume, kao što je da imaju dom u toj zemlji.

Ljubljana, Slovenija

Ovaj glavni grad sa oko 295.000 stanovnika sve je popularniji među onima koji odlaze u penziju. Slovenija je nezavisna od 1991. godine i članica Evropske unije od 2004. godine i može se pohvaliti bogatom kulturom i raznolikim prirodnim okruženjem. U roku od nekoliko sati vožnje od Ljubljane možete pronaći širok spektar atrakcija, od jadranskih plaža i alpskih skijališta do italijanskog grada Venecije.

Slovenija ima dugu istoriju vinarstva i nekoliko mjesta svjetske baštine Uneska, od kojih se jedno nalazi u centru Ljubljane. Glavni grad takođe nudi šarmantnu mješavinu stare i nove arhitekture i urbano jezgro za hodanje koje je u rangu sa mnogim poznatijim evropskim gradovima – ali bez gomile turista.

Za boravak do 90 dana nije potrebna viza. Ako želite da ostanete duže od toga, počećete sa podnošenjem zahtjeva za privremenu boravišnu dozvolu. Zdravstvena zaštita se smatra adekvatnom i mnogi ljudi kupuju privatno zdravstveno osiguranje ako se ne kvalifikuju za javni program. Dohodak podleže porezu na rezident, ali se dvostruko oporezivanje može izbeći pravilnim podnošenjem poreske prijave.

Split, Hrvatska

Hrvatska je veoma atraktivna i kao mjesto za penzionisanje, piše Travel + Leisure. Ne samo da zemlja ima oko 3.600 milja obale, već topla, suva ljeta i blage zime stvaraju poželjnu klimu. Drugi najveći grad u zemlji, Split nudi lak pristup nekim od najboljih plaža u Hrvatskoj.

Rimski car Dioklecijan je tu sagradio svoju palatu, a njeni ostaci su proglašeni UNESCO-vom svjetskom baštinom. Restorani, barovi, kulturni i zabavni prostori i mnogi stanovnici koji govore engleski olakšavaju prilagođavanje strancima.

 

Podijeli tekst sa drugima na: