Bono Pavković u 101. godini sam vozi auto i zida suhozid

Iako je proslavio stoti rođendan, Bonaventura Bono Pavković iz Izbična kod Širokog Brijega ne odustaje od svakodnevnih obaveza. Sam obrađuje baštu, obavlja poslove oko kuće, slaže kamenje, a i dalje sjeda za volan automobila.

Ovaj stogodišnjak, koji je zagazio u 101. godinu života, svojom vitalnošću pokazuje da ga godine nisu spriječile da ostane aktivan i samostalan.

Bonin dan počinje već oko pet časova ujutru. Iako je iza njega čitav vijek života, za čitanje mu nisu potrebne čak ni naočare.

Na pitanje odakle mu toliko snage i energije, uz osmijeh odgovara da ga pokreće “atomska energija”.

Položio vozački ispit u 72. godini

Bono je rođen 14. februara 1926. godine, a stoti rođendan proslavio je ove godine.

Proteklog ljeta najveći dio vremena provodio je radeći na otvorenom. Motikom je obrađivao zemlju, uređivao baštu i slagao kamenje u suvozid, a ni visoke temperature nisu ga spriječile da obavlja poslove.

Ipak, dobro zna kako da rasporedi obaveze tokom vrelih dana. Najviše radi ujutru, kada su temperature niže, oko podneva pravi pauzu i odmara u kući, a poslijepodne nastavlja tamo gdje je stao.

Pored svakodnevnih fizičkih aktivnosti, ovaj stogodišnjak i dalje vozi automobil.

Zanimljivo je da je vozački ispit položio tek u 72. godini života, i to iz prvog pokušaja, prenosi  YouTube kanal “Glas Hercegovine”.

Deset godina radio u Švajcarskoj

Tokom dugog života Bono se bavio različitim poslovima. Radio je u poljoprivredi, prevozio duvan u BiH, a jedan dio radnog vijeka proveo je i u inostranstvu.

U Švajcarskoj je radio 10 godina, nakon čega se početkom devedesetih vratio u rodnu Hercegovinu.

Uprkos brojnim izazovima kroz koje je prošao, ostao je vezan za Izbično, gdje i danas živi i radi.

Posebnu pažnju posvećuje i očuvanju zdravlja. Sam sakuplja i suši ljekovito bilje, od kojeg priprema čajeve. Za svoje napitke koristi čak 12 vrsta ljekovitih trava.

Otkrio šta smatra najvažnijim u životu

Kada govori o dugovječnosti i životnim vrijednostima, Bono nema komplikovana objašnjenja.

Smatra da je najvažnije biti pošten, ne misliti zlo drugima i živjeti u miru sa samim sobom.
Upravo su to načela kojih se, kako ističe, pridržava tokom čitavog života.

Bonaventura Pavković pripada generaciji koja je odrastala u teškim vremenima, a život provela radeći i oslanjajući se na vlastite sposobnosti.

Iako je iza njega sto godina života, Bono ne pokazuje namjeru da odustane od navika koje su ga pratile decenijama. I dalje je aktivan, samostalan i spreman za nove svakodnevne obaveze.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovim dijelovima Bosne i Hercegovine ljudi najduže žive

Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine kao da je vrijeme stalo.
Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa trebala bi biti negdje na jugu, na sunčanom hercegovačkom kršu.

Hercegovina – “Plava zona”

Plave zone (eng. Blue Zones) su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često doživljavajući stotu godinu u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u saradnji s National Geographicom, identifikujući pet mjesta na planeti koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih ima pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya na Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.

Ako posmatramo BiH, možemo slobodno reći da je Hercegovina bosanskohercegovačka “Plava zona”, prenosi Večernji list.

Statistika neumoljiva

Statistički podaci agencija za statistiku godinama potvrđuju isti trend. Stanovnici opština u Hercegovini žive u prosjeku nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke opštine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa i 90 godina.

Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji Hercegovinu čine idealnom za dug život:

Mediteranska prehrana na domaći način: maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija. To su već nutritivni štit za srce i krvne žile.

Sunce i vitamin D: regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.

Genetika i “inat”: ne treba zanemariti ni genetski kod, ali ni specifičan mentalitet. Hercegovački humor i druženja uz kafu su najbolji lijek protiv usamljenosti i stresa.

Rad u vinogradu i masliniku: prirodno kretanje i fizička aktivnost doprinose dugovječnosti.

Ljubuški: Grad stogodišnjaka

Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje ponosno nosi titulu “grada dugovječnosti”, to je bez sumnje Ljubuški.

Ovaj grad na rijeci Trebižat već godinama drži neslužbeni rekord po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem jednog stotog rođendana u ovom kraju. Mještani kroz šalu kažu da je tajna u spoju čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nigdje ne žuri.

Šta kaže statistika o ostalim krajevima?

Dok jug dominira dugovječnošću, planinski dijelovi poput planine Romanije i okoline Sarajeva takođe imaju svoje “rekordere”. Tamošnja dugovječnost pripisuje se čistom vazduhu, šetnjama i mliječnim proizvodima. Ipak hercegovački krš ipak ostaje neprikosnoven po ukupnom prosjeku.

Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina više.

Podijeli tekst sa drugima na: