Pisanje dnevnika u zlatnim godinama: Zašto je dobro i kako početi?

Penzionerski dani donose više slobodnog vremena, zasluženi odmor, ali i prostor za razmišljanje o svemu što smo u životu prošli i naučili. Jedan od najljepših i najkorisnijih načina da ispunite to vrijeme jeste pisanje ličnog dnevnika.

Često mislimo da je pisanje dnevnika rezervisano samo za omladinu, ali istina je potpuno drugačija – vaše bogato životno iskustvo čini vaše zapise neprocjenjivim.

Evo zbog čega je uzimanje olovke u ruke odlično za vaše zdravlje i kako da bez muke napravite prve korake.

Zašto je vođenje dnevnika dragocjeno za mentalno zdravlje?

Očuvanje pamćenja i oštrine uma: Redovno pisanje održava mozak aktivnim. Prisjećanje svakodnevnih događaja, razgovora, imena i detalja predstavlja odličnu “gimnastiku” za um, koja je u zrelim godinama izuzetno važna.

Smanjenje stresa i oslobađanje od briga: Stara izreka kaže da papir trpi sve. Kada svoje brige, strahove, ali i tuge prenesete na papir, teret postaje lakši. To je poput povjerljivog razgovora sa najboljim prijateljem koji vas uvijek pažljivo sluša i ne osuđuje.

Fokus na zahvalnost i pozitivne misli:

Ako svakog dana zapišete bar jednu sitnicu koja vas je obradovala – bilo da je to uspjela pita, topao razgovor sa komšijom ili lijep sunčan dan – programirate svoj um da primjećuje dobro oko sebe. Ovo dokazano poboljšava raspoloženje i osjećaj sreće.

Možda vas interesuje i ovo:

Mentalno zdravlje: Vježba najmoćniji borac protiv depresije

Ostavljanje traga za mlađe generacije: Vaš dnevnik ne mora biti samo za vaše oči. On može postati predivna zbirka porodične istorije, životne mudrosti i anegdota iz nekih prošlih vremena koje će vaša djeca i unuci sačuvati kao najveće blago.

Kako početi sa pisanjem? (Lakše je nego što mislite)

Ne treba vam nikakav poseban talenat za pisanje da biste vodili dnevnik. Važno je samo da budete iskreni prema sebi.

Odaberite ono što vam najviše odgovara

Neka to bude obična sveska sa tvrdim koricama i olovka kojom vam je najlakše pisati. Ako ste vični modernim tehnologijama, dnevnik možete kuckati i u telefonu ili na računaru, ali klasično pisanje rukom ima posebnu draž i dodatno aktivira moždane vijuge.

Pronađite svoj miran kutak i mali ritual

Pisanje može postati vaš omiljeni dio dana. Uz jutarnju kafu i tišinu, ili možda uveče pred spavanje kako biste sumirali dan – odvojite 10 do 15 minuta samo za sebe.

Ne opterećujte se pravilima

Ovdje nema učitelja koji će vam pregledati svesku, niti ocjena iz gramatike i pravopisa. Pišite potpuno opušteno, onako kako govorite. Nije važno ako pogriješite slovo ili preskočite red. Vaše misli i osjećanja su jedino što je bitno.

Šta tačno pisati?

Ako gledate u prazan papir i ne znate odakle da počnete, postavite sebi neka od ovih jednostavnih pitanja i samo odgovorite na njih:

  • Šta me je danas nasmijalo ili obradovalo?
  • Kako se danas fizički osjećam?
  • Koga sam danas sreo i o čemu smo razgovarali?
  • Koji mi je dragi događaj iz mladosti danas slučajno pao na pamet?
  • Za šta sam danas zahvalan/zahvalna?

Početak može biti samo jedna jedina rečenica dnevno. Vremenom ćete primijetiti kako vam riječi same dolaze, kako misli teku, a osjećaj unutrašnjeg mira postaje sve prisutniji. Dozvolite sebi to vrijeme – vaša svakodnevica je i te kako vrijedna zapisivanja!

Podijeli tekst sa drugima na:

Kineski naučnici znaju koja je idealna količina kafe dnevno

Doza kofeina iz kafe najčešće se povezuje sa povećanom budnošću. Nova studija pokazuje da bi mogla pomoći i u smanjenju rizika od razvoja anksioznosti i depresije. Zapravo, postoji idealna mjera kada je riječ o količini koju treba piti da bi se postigao najbolji efekat.

Istraživači sa Univerziteta Fudan u Kini željeli su da nadograde neubjedljive nalaze ranijih studija. Isptiali su da li konzumacija kafe može imati zaštitni efekat protiv razvoja poremećaja raspoloženja i stresa.

Iskoristili su ogromnu količinu podataka. Evidenciju o 461.586 osoba, koje su na početku istraživanja bile dobrog mentalnog zdravlja. U prosjeku praćene su 13,4 godine. Samoprijavljena konzumacija kafe upoređena je sa kasnijim zdravstvenim dijagnozama.

Sa kafom moguće i pretjerati

Statistička analiza pokazala je da su oni koji su pili dvije do tri šolje kafe dnevno imali najmanju vjerovatnoću da razviju probleme mentalnog zdravlja, u poređenju sa onima koji uopšte nisu pili kafu ili su pili više od tri šolje.

Na gornjem kraju skale, konzumiranje pet ili više šolja dnevno povezano je sa većim rizikom od poremećaja raspoloženja – što sugeriše da je moguće i pretjerati.

“Uočene su veze u obliku slova J između konzumacije kafe i mentalnih poremećaja. To ukazuje na to da umjeren unos kafe može biti koristan za mentalno zdravlje”, navode istraživači u objavljenom radu.

Ova veza u obliku slova J bila je dosledna bez obzira na vrstu kafe – mlevenu, instant, pa čak i bezkofeinsku – a koristi od konzumacije kafe bile su izraženije kod muškaraca nego kod žena.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako kafa utiče na depresiju?

Topla ili ledena kafa – koja je zdravija

Istraživači su pažljivo uzeli u obzir više faktora koji mogu uticati na rezultate, uključujući godine, obrazovanje, navike vježbanja i relevantna postojeća zdravstvena stanja, što povećava vjerovatnoću da je upravo konzumacija kafe igrala ulogu.

Ipak, studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Učesnici su o svojim navikama ispijanja kafe izvještavali samo jednom, na početku istraživanja, i to nije praćeno tokom vremena.

Istraživači su sproveli i genetsku analizu, identifikujući osobe čiji geni sugerišu da brže ili sporije metabolišu kofein. Međutim, ove genetske razlike nisu značajno uticale na uočene veze.

Poznato je da kafa sadrži brojne bioaktivne supstance, a istraživači smatraju da neke od njih mogu imati umirujuće i protivupalno dejstvo na moždane puteve povezane sa raspoloženjem i stresom.

Konzumacija jedne do tri šolje mogla bi koristii milionima

Slični procesi mogli bi štititi mozak od bolesti, kako sugerišu ranije studije. Iako istraživači nisu direktno mjerili efekte na mozak, nalazi pružaju korisne nove uvide u uticaj kafe na mozak i donose potrebnu jasnoću.

“Prethodne studije koje su ispitivale povezanost između konzumacije kafe i mentalnog zdravlja, posebno depresije i anksioznosti, dale su nedosljedne rezultate u pogledu pravca povezanosti ili optimalnog dnevnog unosa”, navode istraživači.

Ranija istraživanja povezivala su kafu sa dužim životnim vijekom. Zatim zaštitom od srčanih bolesti i boljom regulacijom tjelesne težine.  Kafa je već povezana sa brojnim fizičkim zdravstvenim koristima, a sada bismo na tu listu mogli dodati i mentalne.

Kako poremećaji mentalnog zdravlja postaju sve češći, postoji velika potreba za pronalaženjem terapija i preventivnih mjera za borbu protiv stresa i anksioznosti. Jednostavna rješenja, poput jedne do tri šolje kafe dnevno, mogla bi koristiti milionima ljudi.

“Tokom protekle decenije, mentalni poremećaji sve više se prepoznaju kao jedan od najvažnijih tereta bolesti za globalno javno zdravlje”, zaključuju istraživači, a prenosi RTS.

Podijeli tekst sa drugima na: