Imate malu dioptriju: Naočare nisu obavezne, ali donose olakšanje

Prvi oftalmološki nalaz koji pokazuje malu dioptriju mnoge ostavlja u nedoumici – da li su odmah neophodne i naočare za vid?
Zato je važno razumjeti šta dioptrija zapravo predstavlja.

Iako se vrijednost od plus ili minus 0,5 čini zanemarivom, odluka o nošenju naočara zavisi od niza faktora, od životnog stila do specifičnih simptoma koje osjećate.

Oftalmološki nalaz sa dioptrijom od -0,5 ili +0,5 označava blagu refrakcionu grešku, ali sama brojka ne govori cijelu priču. Negativna vrijednost ukazuje na kratkovidost. Zbog nje udaljeni objekti postaju zamućeni, dok pozitivna ukazuje na dalekovidost i poteškoće sa vidom na blizinu.

Iako promjena djeluje minimalno, mnogi je osjećaju. Ako imate glavobolje nakon rada na računaru, osjećate umor i naprezanje očiju tokom čitanja ili žmirite kako biste izoštrili titlove, naočare mogu donijeti olakšanje.

Blaga korekcija smanjuje opterećenje očnih mišića koji se inače naprežu kako bi kompenzovali zamućen vid. Ignorisanje tih signala može dovesti do hronične nelagode i peckanja u očima, što utiče na kvalitet života i bezbjednost, posebno u saobraćaju.

Vožnja noću ili čitanje sitnih slova

S druge strane, ako vam mala dioptrija ne stvara nikakve tegobe, stalno nošenje naočara nije neophodno. Mnogi ih koriste samo povremeno, za aktivnosti poput vožnje noću ili čitanja sitnih slova, piše Dan.

Odluka je individualna, ali važno je razbiti mit da nošenje naočara “ulijeni” oči i pogoršava vid. To je zabluda. Naočare su korektivno pomagalo, a ne lijek koji mijenja strukturu oka. One ispravljaju putanju svjetlosti i omogućavaju jasan vid dok su na nosu.

Osjećaj da vidite lošije kada ih skinete samo je perceptivna varka – mozak se navikao na oštrinu, pa povratak na zamućen vid djeluje mnogo izraženije. Nenošenje naočara kod odraslih neće izazvati trajno oštećenje vida, ali će vas vratiti u stanje u kojem se oči ponovo bore sa simptomima naprezanja i umora.

Kod djece se i najmanja dioptrija mora shvatiti ozbiljno jer nenošenje odgovarajuće korekcije može ometati pravilan razvoj vida i dovesti do posljedica poput “lijenog oka”. Njihov vizuelni sistem još se razvija i potrebna mu je podrška kako bi se pravilno formirao.

Kod odraslih, s druge strane, potreba za naočarima često raste sa godinama. Pojava prezbiopije, odnosno staračke dalekovidosti, koja se obično javlja nakon četrdesete godine, čini naočare za čitanje neophodnim pomagalom. Čak i ako vam je vid ranije bio savršen, očna sočiva vremenom gube elastičnost, što otežava fokusiranje na blizinu.

Kada potražiti stručni savjet?

Konačna odluka zavisi od preporuke oftalmologa i vaših individualnih potreba. Ako primijetite da vam promjena dioptrije izaziva vrtoglavicu, nestabilan vid ili uporne glavobolje, važno je ponovo obaviti pregled.

Nekorigovan vid ili nošenje pogrešne dioptrije može stvoriti više problema nego koristi. Redovne kontrole su ključne jer se vid mijenja, a posljedice nenošenja dioptrijskih naočara mogu značajno umanjiti svakodnevnu udobnost.

Stručnjak će procijeniti vašu situaciju i preporučiti najbolje rješenje, bilo da je riječ o naočarima za stalno ili povremeno nošenje, ili kontaktnim sočivima.

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto je važno da znate koja ste krvna grupa

Većina ljudi ne zna koja im je krvna grupa, a ta informacija nekada je ključna ako će vam jednog dana trebati hitna transfuzija ili ako ćete biti u prilici da nekome darujete krv.

Evo kako možete saznati koja ste grupa.

Postoji više krvnih grupa: A,B, AB i 0. Uz to treba se odrediti je li ona pozitivna ili negativna, odnosno ima li uz sebe znak – ili +, a to se određuje preko Rh (Rhesus) faktora. Tako postoji ukupno osam grupa: A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, 0+ i 0-.

Krvne grupe i njihova kompatibilnost

Kada dođe do potrebe za transfuzijom, ključno je znati koju krvnu grupu imate jer primanje nepodudarne krvi može biti pogubno za vas.

Ključno je znati da:

  •  krvna grupa A- može primiti samo A- i 0-
  •  krvna grupa A+ može primiti samo A-, A+, 0- i 0+
  •  krvna grupa B- može primiti  grupu B- i 0-
  •  krvna grupa B+ može primiti B-, B+, 0- i 0+
  •  krvna grupa AB- može primiti A-, B-, AB- i 0-
  •  krvna grupa AB+ može primiti sve grupe (A-, A+, B-, B+, AB-, AB+, 0-, 0+)
  •  krvna grupa 0- može primiti samo 0-
  •  krvna grupa 0+ može primiti 0- i 0+

Kako saznati koja ste grupa?

Ako ne znate koja ste grupa, postoji nekoliko načina da saznate. Prvi je da pitate roditelje koji bi trebali znati tu informaciju. Oni bi trebali, barem na nekom medicinskom dokumentu koje ste imali tijekom odrastanja, imati podatak o tome koja ste  grupa. U slučaju da roditelji ne znaju koja ste grupa, to možete saznati jednostavnim vađenjem krvi.

Možda vas interesuje i ovo:

Koliko često treba da kontrolišete krvnu sliku?

Možete to obaviti kod svog obiteljskog liječnika ili u laboratoriju. Uzorak krvi za određivanje krvne grupe uzima se iz vene, dakle postupak je kao kod normalnog vađenja krvi za pretrage. Nakon testiranja, zdravstveni radnik obavijestit će vas o tome koju krvnu grupu imate.

Darivanje krvi i krvna grupa

Ako pak ne želite ‘potratiti’ izvađenu krv u svrhu testiranja za krvnu grupu, možete otići darivati krv. Prilikom donacije krvi moraju se napraviti mnogi testovi, a jedan od njih je test za  grupu. Tada ćete dobiti od Crvenog krsta karticu darivatelja krvi i znati ćete koju krvnu grupu imate.

Za one koji imaju strah od igle preporučuje se test sline. Ova metoda koristi se iz razloga što oko 80 posto ljudi u slini ima antigene koje nose u krvi pa je i iz toga moguće zaključiti kojoj krvnoj grupi pripadate. Svi bi trebali znati koju krvnu grupu imaju u slučaju nesreće ili hitnog darivanja krvi. Postoji više načina na koje se to može saznati, a na osobi je da odluči koji je način za nju najbolji.

Podijeli tekst sa drugima na: