Penzionera iz BiH u Austriji terete za prevaru tešku 46.000 evra

Državljanin Bosne i Hercegovine pojavio se pred sudom u austrijskom Feldkirhu gdje mu se sudi zbog sumnje za prevaru sa socijalnom pomoći.

Austrijski mediji navode da je riječ o 60-godišnjem penzioneru koji je godinama primao socijalnu pomoć u Vorarlbergu, dok je istovremeno ostvarivao prihode koje nije prijavljivao.

Prema tačkama optužnice, iznos sporne socijalne pomoći je oko 46.000 evra. On se tereti za višegodišnje primanje socijalne pomoći uz istovremeno ostvarivanje prihoda. To se tretira kao prevara socijalnog sistema.

Takođe, kako mediji navode, tokom sudskog postupka pred sudom u Feldkirhu razmotriće se i da li se radi o sistematskoj zloupotrebi socijalnih davanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO RS upozorio penzionere na pozive firme “Leomax”

Mediji navode da se radi o jednom od većih slučajeva socijalne prevare u ovoj austrijskoj pokrajini. To iz razloga što je iznos značajan i obuhvata višegodišnji period.

Odbrana tvrdi da nije bilo namjere za prevaru, već da se radi o nesporazumu u prijavljivanju prihoda.

Suđenje se nastavlja, a presuda će biti donesena nakon razmatranja dokaza i svjedočenja, pišu Nezavisne novine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može naplatiti posmrtninu za penzionera i u kojem roku?

Sa izmjenama Zakona o PIO koje su stupile na snagu u januaru ove godine, omogućeno je da ubuduće posmrtninu nakon smrti penzionera naplati onaj ko je platio troškove ukopa. Do sada su posmrtninu mogli naplatiti samo članovi uže porodice.

“Posmrtnina u slučaju smrti korisnika penzije kome je penzija isplaćivana u FBiH ili Brčkom, fizičkoj osobi koja izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev za naknadu troškova ukopa podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije – stoji u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Prosječna penzija sada iznosi 723,53 KM.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera ZE-DO kantona, ranije je kazao kako je dobro da sada posmrtninu može naplatiti i osoba koja je platila troškove. Iako nije član najuže porodice umrlog.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko porodica dobija za troškove sahrane penzionera u FBiH?

“Imamo slučajeve da su udruženja ukopavala svoje članove, a nisu mogli naplatiti tu posmrtninu. Sada, onaj ko ukopa penzionera i plati dženazu ili sahranu, sa tom potvrdom dođe u zavod i može naplatiti posmrtninu. Ta posmrtnina je u visini prosječne penzije u FBiH u tom momentu”, kazao je Trakić, a prenosi Faktor.

Potrebna dokumentacija:

  • Punomoć, ako se zahtjev podnosi po punomoćniku
  • Original računa ili kopija računa o plaćenim troškovima ukopa izdat od pokopnog društva
  • Transakcijski račun podnosioca zahtjeva
Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerski mir našao u radionici: Drvetu udahnjuje život

Iz penzije u radionicu. Penzionisani sveštenik Aleksa Kuđeljić poslije 40 godina svešteničke službe penzionerski mir pronašao je u svojoj radionici uz porodičnu kuću u Derventi.

Tu izrađuje unikatne predmete od drveta, pa mnogi komadi nastali sa posebnom pažnjom, ljubavlju i višegodišnjim iskustvom već krase mnoge crkve, manastire, vladičanske dvore i porodične domove.

Iza Kuđeljića je sadržajna sveštenička služba, ali i brojna životna iskušenja, pa mu je mir koji ima sada u Derventi, posebno okrepljujući.

“Moj otac se u Derventu doselio 1938. godine, a poslije izbijanju rata izbjegao je u Rapćane, gdje sam i rođen. U Derventi sam završio osnovnu školu.Gimnaziju napustio nakon dvije i po godine, kako bi školovanje nastavio na bogosloviji u Sremskim Karlovcima. U Hrvatskoj sam služio i vojnu službu”, ispričao je prota, prenosi “Derventski list“.

Dio svog svešteničkog puta koji je nastavio u Bosanskoj Krajini, potom u Slavoniji, pa u Beogradu…

Duga porodična tradicija

Dočekavši penziju, odlučio je da nastavio porodičnu tradiciju obrade drveta, koja se među Kuđeljićima s koljena na koljeno prenosi duže od 150 godina.

“Moj pradjed, djed i otac bili su vješti majstori. Pravili su bačve, kola, prozore, namještaj i druge predmete od drveta. Kao dijete učio sam od oca sjekao, tesao, ali i čistio radionicu. S  godinama sve više me vodila želja da i samobrađujem drvo”, rekao je Kuđeljić.

Osim drveta, vješt je i u obradi kamena, ali i drugim građevinskim poslovima.

“Izrađivao sam vladici u Vršcu mnogo toga. Kada su dolazili sveštenici i drugi gosti u posjetu interesovalo ih je ko to izrađuje. Zatim su krenule narudžbe, a dešavalo se da ne mogu sve da postignem. I mitropolitu Fotiju sam napravio nekoliko predmeta”, rekao je Kuđeljić

On je po odobrenju mitropolita postavljen za sveštenoslužitelja manastira Presvete Trojice u Podnovlju.

Možda vas zanima i ovo:

Trebinjka Rajka ruši predrasude: Pliva i u 92. godini života (VIDEO)

Podijeli tekst sa drugima na: